Luceva gozba
9 min readPRM / Broj 4 / Travanj / Svibanj / Lipanj / 2014.
Slika koja se tada ponavlja na plitkim vrhovima svih brakova je mnoštvo ptica koje se tiska oko najplićeg dijela braka. Hrana dolazi sama. Samo treba utvoriti usta i napuniti želudac…
Piše: Tonći Žanko Tona
Do pojave gofa van žirjanskih brakova, luc je bio prva riba koja bi se počela loviti nakon zimske stanke. Tijekom veljače i početkom ožujka, na teške olovne jig varalice namjenjene gofu, često bi se u podnožjima brakova, u dubinama oko sto čak i stodvadeset metara, zaletio upravo luc. S prvim naznakama proljeća i zagrijavanja površine, iz dubokih slojeva mora, u samo nekoliko dana luc se digao na površinu. I tako otprilike, malo prije ili malo kasnije, ovisno o vremenskim prilikama ta se slika svake godine ponavlja. Dolaskom proljeća sitna riblja mlađ nošena kurentom, iz dubine, tko zna odakle, diže se uz padine brakova i stiže na površinu mora u velikim količinama. Tada prvo nastaje fešta za morske ptice, a koji dan kasnije i za luceve. Slika koja se tada ponavlja na plitkim vrhovima svih brakova je mnoštvo ptica koje se tiska oko najplićeg dijela braka. Hrana dolazi sama. Samo treba utvoriti usta i napuniti želudac. Taj impuls u moru, veoma je važan za ptice i ribe. Vječito gladni galebovi, koriste to hranjenje da bez muke da sakupe energiju za polaganje jaja koje nedugo zatim počinje po okolnim otocima. Ribe koje su prezimljavale u dubini, dižu se u pliće i započinju svoje cikluse. More se budi iz zimskog mrtvila. Zrak je već dosta topliji, dok se more sporije grije. Često su ti prijelazi iz jednog stanja u drugo, loši za ribolov na pridnene vrste. E tu nastupa lov luca.
Prva riba koja proradi nakom duge zime, prvi izlasci na more. Obično se pojave sredinom ožujka i u početku se drže dalje od obale, na pučini. S prvim jačim jugom i zatopljenjenjem, morske struje – kurenti donose kraju ogromne količine mlađi sitne plave i druge ribe. Ta se mlađ slabo kreće svojom voljom, gotovo sasvim je ovisna o kurentu. Za tom masom hrane koja se sama nudi i za koju treba samo otvoriti usta, lucevi prilaze obali. Tada počinje gozba. Pod «krajem» ovdje podrazumjevamo udaljenost od pola milje, milju, od vanjskog ruba otoka i brakova. Iako se uglavnom drži pučine te pučinskih brakova i otoka, luc zalazi i u kanale, pa čak i uvale. Ponekad prilazi i samoj obali. Petnestak do dvadeset dana intezivno se zadržavaju, a zatim počinju pomalo putovati za hranom.
Luc je osjetljiv na promjene temperature mora i na izvor hrane. Njegova pojava, zadržavanje, migracija, biranje sloja mora u kojem se kreće, podosta ovisi o temperaturi. Zbog toga je njegova pojava ovisna i o naglim promjenama vremena. Izgleda da mu jugo odgovara, jer se tada znaju izvrsno loviti i to bliže kraju. Kad okrene bura koja promješa more i naglo ohladi površinu mora, dogodi se da slabo rade i par dana se uopće ne pojavljuju na površini. Pojave se ponovo tek kad se vrijeme malo primiri.
Iako će se zaletjeti na odraslu srdelu, inćuna, šaruna.. pravi izvor hrane u proljeće mu je riblja mlađ. Prozirne, sitne, gotovo tek formirane ribice, luc samo kupi otvorenih usta. To se obično vidi nakon što se ulovi koji primjerak. Usta im budu toliko puna malih ribica, da im se iz ždrijela prosipaju po brodu. To obilje «lake» hrane često zna biti razlogom slabog uspjeha u ribolovu, iako uokolo pliva mnoštvo luceva. Ipak, kao i u svemu, treba biti uporan i dočekati svoj trenutak.
Ima godina kad luc zna izostati, 2006. godine gotovo da ih nije bilo. Ulovilo se samo nekoliko komada u cijeloj sezoni! On, kao i neke druge riblje vrste ima određene cikluse, recimo redovito se pojavi tri, četiri sezone, a onda jednu preskoče. Nakon toga se opet pojavi. I količina luca varira. Ponekad ih zna biti toliko, da se posvuda pojavljuju jata na površini, otprilike do veličine rukometnog igrališta,a ponekad ih ima sporadično. Vjerujem da je to kolebanje pojave luca usko povezano sa klimatskim uvjetima. Da bi otprilike procijenili brojnost nekog jata na površini, najlakše ga je usporediti sa santom leda, gdje jednu trećinu vidimo, a dvije trećine ne.
Izbor varalica za lov luca
Za ovu vrstu ribolova doista treba imati veliki izbor varalica, prilagođenih za razne brzine povlačenja. Riba se ne ponaša uvijek jednako i često uspjeh ovisi o našoj improvizaciji, tj. otklonu od uobičajenog. Jednostavno se naviknemo loviti na određen način i to prakticiramo bez razmišljanja i suvišnog eksperimentiranja. Dovoljno je da riba malo promijeni ponašanje i da nas naš ustaljeni način ribolova izda. Tada možemo tvrdoglavo forsirati i dalje ništa ne mjenjajući ili se poigrati varalicama, brzinama povlačenja, udaljenošću varalica od broda i sl.
Teturavci
Zbog svega nabrojenog treba imati izbor klasičnih teturavaca (Yo-Zuri, Rapala,…) u rasponu od 7-14 cm. Za luca su se bolje pokazale manje, nego veće, koje isto neće odbiti. Sve ovisi o trenutnom raspoloženju ribe. Odabir boja i ovdje ovisi o količini svjetlosti. Po sunčanom danu bolje rade varalice nalik ribi, dok po oblačnom vremenu i u sumrak radije uzima varalice kričavijih boja.
Nizovi varalica
Uz klasične varalice, za lov luca koriste se i jet head varalice te nizovi lignjica u rasponu od 5 do 14 cm dužine. U ovom nizu koji svojom brojnošću privlači pozornost riba, samo zadnja varalica nosi udicu. Odabir njihovih boja takođe je važan. Po sunčanom vremenu bolje su se pokazale varalice srebrenoplavkastih i srebrenozelenkastih nijansi, a po tmurnom vremenu bolje rade zeleno-roze, plavo roze i ljubičasto plave varalice, dok su standardno dobre i red head varalice bez obzira na količinu svjetlosti..
Svaka je varalica projektirana za određenu brzinu na kojoj najbolje radi. Rapala Magnum, Yo-Zuri Swing minnow i slični modeli teturavaca najbolje se ponašaju pri brzini od 3-5 čvorova. Varalica Yo-Zuri Hydro Magnum povlači se brzinom od 7 do 10 čvorova brzine a bez da ga otopr vode „baca“ iu balansa na površinu. Sistemi s lignjicama i jet head-ovi, mogu se vući još koji čvor brže.
Ako stavljamo različite vrste varalica, treba voditi računa o brzini povlačenja, tako da se ne bi dogodilo da jedne ne rade jer je brzina broda prevelika, a druge jer im je prespora. Isto tako dogodi se da primjetite jato na milju udaljenosti od broda. S brzim varalicama, brzo presretnete jato, dok sa upola sporijima to i nije slučaj.
Sistemi s lignjicama idu odmah ispod površine pa do dvadesetak centimetara pod njom, klasične Yo-Zuri i Rapale do dva metra, a Hydro Magnumi čak pet i više. Zbog toga je dobro kombinirati varalice, zbog dubina na kojima se kreću, vodeći računa o brzini. Ipak, više od samih varalica, njihovih boja i veličina, najvažnije je da je riba raspoložena i gladna. Tada svi ti detalji i nisu toliko bitni.
Način sastavljanja Daisy Chain za panulanje luceva
- Spojevi se rade krimpanjem
- Osnova je 130 lb mono
- Predvezi 200 lb Mono
- Silikonske lignjice raznih boja, na monofil treba navući veću prelu koja lignjicu drži na mjestu i otvorenom
Lov luca
Luca se može loviti sa jednim, dva, tri… do pet štapova, ovisno o širini krme broda. Ako je i to malo, tada se štapovi raspoređuju pomoću širilica (outrigger) i broj štapova se može uduplati ovisno o broju ribolovaca na brodu. U ovom lovu se koriste multiplikatori, kombinirani sa stand up štapovima jačine 20-30 lb, a može se loviti i s štapovima i rolama za jigging. Za lov luceva upotrebljava se najlon debljine 0,50 – 0,60, što bi trebalo biti dovoljno za ribu koja naraste do petnaestak kilograma.
Sistem panulavanja
Varalice se sa štapova otpuštaju na određene dužine po krmi broda. Ona koja lovi najbliže brodu, povlači se na samo dvadesetak metara iza broda. Ako i ne lovi, služi da provocira, tj. ribi privuče pažnju tako da se ulovi na varalice koje tek trebaju proći. Najdalje se puštaju krajnji štapovi, 100 do 150 metara iza broda. Ostali se raspoređuju tako da varalice prolaze morem u obliku slova V. Kod lova većim brojem štapova raspored varalica može biti i u obliku slova W.
Zapažanja su bitna!
Kod lova luceva dobra moć zapažanja svih događaja na površini mora, iskustvo lova i upornost, od ogromnog su značenja. Treba primjetiti i prepoznati sitne detalje kao što je ponašanje jednog jedinog galeba u daljini, mreškanje površine poput marete izazvane daškom vjetra, trag sičušnih valića duž površine nalik valu broda koji odaju ribu što žustro pliva pod samom površinom, uočavanje majušne tamne perajice u modrini, odbljesak tijela po valovitom moru… Ti sitni detalji presudni su u ovom lovu i daju mu najveću draž. Luc nije neka tražena i delikatesna riba, ali ovaj vizalni lov privlači svakog s iskonskim instiktom lovca.
Ptice ih otkrivaju
U lovu pučinske plave ribe, praćenje ponašanja galebova i ostalih ptica od velike je važnosti. Iz ponašanja galebova treba isčitati, što to on vidi i koje su njegove namjere. Pokušavajući ih pratiti bez nekih osnovnih saznanja o njihovu ponašanju, možete danima glavinjati pučinom bez uspjeha.
Galebovi prelaze ogromne udanjenosti u potrazi za hranom i nisu izbirljivi. Imaju veoma važnu ulogu čistača mora. Karakterizira ih izvrstan vid, vječita glad i strahovita otpornost organizma. Jedu ribu i ostale morske stanovnike, žive ili uginule, te sve jestive ostatke što plutaju morem. Redoviti su pratioci ribarskih brodova, osobito koča i plivarica, s kojih se u more bacaju velike količine pretežito sitne ribe.
Kad je nad lucevima ili tunjima, galeb leti zadržavajući se u mjestu, mašući krilima samo da se održi. Zatim ponire bliže moru kad osjeti kakvu šansu i opet se diže gore jer ima bolji vidik. Čeka kad će se riba pojaviti na površini. Tada se obrušava i zaranja po zalogaj. Kad je krupna plava riba u pokretu, galebovi lete za njom, jer znaju da će kad tad doći do obroka. Pritom se isto zaustavljaju (lete u mjestu), naprave krug i slete na površinu. Zatim malo odmore i nastave letjeti dalje. Galebovi se smjenjuju i odmaraju, ali jedan je uvijek nad prvom ribom, predvodnicom jata. Isto tako se ponaša i kaukal, crna ptica koja obitava na pučini.
Eto, luci su stigli i ako imate vremena, potražite ih. Nemojte dugo čekati. Luci se iznenada pojave, a isto tako i nestanu. Zato, ako možete izađite na more, upijte i vi malo sunčeve energije makar luca i ne dočekali!