Zubatac na živi mamac

9 min read

PR / Broj 29 / Kolovoz / 2010.

Ovo je riba koja slovi za najveći trofej u Jadranskom moru zbog čega ga još nazivaju i carem. Iako je mnogima nedostižna lovina zbog svoje velike „opreznosti“ i „inteligencije“, zapravo se radi o vrlo pohlepnom i agresivnom predatoru koji će napasti vaš mamac bez puno razmišljanja ako zadovoljite neke osnovne uvjete…

Piše: Mihovil Vudrag

Nakon što sam ga nekoliko godina pokušavao bezuspješno uloviti panulom, potrošio ogromne novce na benzin i pri tome ulovio gotovo sve osim zubaca (uključujući najlonske vrećice i razno drugo smeće), cara nisam ni vidio. Pričajući s prijateljem koji je iskusni „morski vuk“ shvatio sam da ću svog prvog zubaca uloviti na živu ribicu iz broda ili s kopna, a ne na panulu. Najveći problem kod panule je bio nedostatak opreme poput sonara i dobrog broda za daleke pozicije, dobrog mamca, tj. lignje (što je velikim dijelom bilo zbog osobnog neznanja) i na kraju novca za gorivo. Redovito sam dnevno trošio 200 kn na gorivo za brod, što jednom tadašnjem školarcu, a danas studentu, uvelike otežava kvalitetan ribolov.

No kako sam bio iznimno tvrdoglav i uporan, napokon sam pronašao način kako da sve ostvarim unatoč nedostatku opreme (što je uvijek bitno u ribolovu), tj. posvetio sam se lovu zubaca iz usidrenog broda živom ribicom. Ova tehnika daje najbolje rezultate u toplijim mjesecima kad zubatac prilazi obali u potrazi za hranom, tj. obiljem sitne ribe.

Prvo i najvažnije u lovu zubaca je mjesto. Riba se najčešće nalazi na mjestima dubine od 10-30 pa sve do 50 m, najčešće na puntama otoka ili obala koje se lagano ruše u dubinu i protežu velikom duljinom. Dno na takvim pozicijama je uglavnom kamenito, proraslo s travom, da bi na kraju padine počela potpuna trava, odnosno posidonija iznad koje zubaci rado patroliraju. Te punte su najčešće okrenute prema otvorenom moru, dok se na onima koje su okrenute prema obali zubatac baš i ne zadržava. Često ih ima iznad polja posidonije, gdje love bugve i menule, a tad se najčešće radi o tzv. zubacima „travašima“ do 2 kg težine i nešto žuće boje nego na drugim terenima. No daleko najbolje pozicije su brakovi, odnosno „brežuljci“ u moru, kad se npr. dubina s 90 m izdiže na npr. 10 m. Te pozicije ćete lako naći pomoću nautičke karte na kojoj su označene svjetlijom bojom i uz njih stoji oznaka dubine, tj. pličine. Za brakove preko 15 m je potreban sonar da biste ih pronašli, dok one pliće možete naći i uz pomoć nautičke karte, polarizacijskih naočala i, naravno, malo sreće. Druga vrhunska ali i najteža pozicija za pronalaženje ovih riba su veliki potopljeni brodovi, uz koje se uvijek šeće ovaj predator. Morate imati povjerljive informacije od ribara da oni uopće postoje i gdje se otprilike nalaze, a potreban vam je i sonar jer ih je bez njega nemoguće naći. Iako su najteže za lociranje, ujedno su i najisplativije, s obzirom na to da ćete upravo vi biti jedini koji će na njima loviti. Osim od lokalnih ribara, za te lokacije možete saznati i preko turističke zajednice (za neke poznate lokalitete), putem interneta, preko lokalnih ronilačkih centara koji redovito imaju turističke ture na takvim plićim lokacijama, a možda, ako imate sreće, slučajno naletite na jednu takvu. Kad nađete takvu poziciju, najvažnije je upisati ju u GPS (ako ga imate) ili, kako sam ja radio, zapamtiti, odnosno, zapisati orijentire na obližnjim otocima kako biste ju slijedeći put lakše pronašli.

Vrlo je važno obratiti pozornost na termoklinu, odnosno, razliku temperature. To je mjesto na kojem je izrazita granica između tople i hladne vode. Nju možete vidjeti na boljim sonarima, ali i ako zaronite na veću dubinu pa uočite svojevrsnu „sumaglicu“ na granici tople i hladne vode, no možete ju i osjetiti na vlastitoj koži ili ronilačkom odjelu. Bitno je znati da se zubaci uvijek nalaze u tom gornjem sloju ili uz samu granicu tople i hladne vode, gdje se hrane i love plijen. Rezultati će biti puno bolji ako obratite pozornost na termoklinu na plićim pozicijama, odnosno, uz isturene punte otoka.

Pribor

Od pribora su idealni štapovi do 2.70 m, kako vam ne bi zauzeli puno mjesta u brodu. Poželjno je imati dvodijelne štapove minimalne akcije 100 g pa sve do 15-30 lb. Zubatac ima izrazito tvrda usta pa morate imati i tvrd štap kako biste dali dovoljno jaku kontru i zabili mu udicu, a i zato što ćete tijekom drila morati zaustaviti prvih par silovitih nasrtaja gdje će on pokušati naći spas među grotama i tako se osloboditi udice ili se zabiti u neku rupu. To mu nikako ne smijete dopustiti, a za to vam je potreban jači štap. Također je poželjno da štap bude kvalitetniji i da ima bolju opremu jer nakon nekog vremena more ipak učini svoje.

Od rola su se najboljima pokazale big pit role koje koristimo i u šaranskom ili surf ribolovu. Takva rola mora biti dovoljno jaka i s pouzdanom kočnicom, jer ne biste bili prvi kojem se rola doslovno raspala ili zablokirala usred drila. Rola ne smije imati velik prijenos zbog toga što je onda slaba i vrlo brzo se uništava. Nije lako često vući i prazni sistem s velikim olovom i montiranom ribom iz dubine, radi prisustva morske struje, koja je najčešće na pozicijama na kojima se nalazi i zubatac, a kamoli još s ribom od 5 kg na udici. Istovremeno, rola ne smije imati niti mali prijenos zbog toga što onda nije dovoljno brza u trenucima kad morate na silu odvojiti zubaca od stijene u koju se pokušava zabiti. Moj prijedlog su role tipa Shimano Ultegra koje su jako pouzdane i kvalitetne za morski ribolov i s kojima nećete imati problema uz redovito servisiranje.

Od najlona koristim one koji se ne rastežu, žilave, otporne na habanje, prozirne ili ružičaste boje. Na rolu najčešće namotavam najlon promjera 0.50 mm, na koji ponekad vežem deblji snag leader, koji je vrlo koristan ako lovite u blizini stijena ili oko nekog potopljenog broda.

Za predvez upotrebljavam fluorocarbon, kad lovim na plićim dubinama, a za sve preko 30 m stavljam običan najlon. Minimalna debljina predveza mi je 0.40 pa sve do 0.80 mm, kad se lovi na dubljim pozicijama na brakovima ili oko nekog broda. Predvezi su mi dugi od 40 do 80 cm, kako bi se ribici omogućilo što slobodnije kretanje. Zavezani su trokrakom virblom za glavni najlon.

Osim zubaca ovim načinom lova možete uloviti mnoge druge cijenjene ribe, kao što su kovač, škrpina, pagar, no i one manje cijenjene, poput ugora i tabinje. Upravo zbog ugora i njegovih oštrih zuba najčešće stavljam debele najlone za predvez, kad znam da ih ima na toj poziciji.

Od udica su se odličnima pokazale Ownerove SSW, Gamakatsu LS-5314N, u 0/3 i 0/4 veličinama i obične Mustadove udice za parangal s dugačkim vratom i ravnim vrhom br.8, koje uvijek dodatno naoštrim brusom. Zubatac ima tvrda usta pa mi se ponekad čini da je za njegov ribolov puno bolja udica s ravnim vrhom koja ga prije ubode, nego udica sa zavinutim, iako ta bolje drži tijekom drila. Naime, znalo mi se dogoditi nekoliko promašenih grizeva sa zaobljenim udicama, gdje bih izvukao izmrcvarenu i zdrobljenu ribicu.

Na plićim mjestima zubaci se kreću više metara od dna, što najviše ovisi o termoklini, stoga tome treba prilagoditi svoj sistem i mamac. Olovo postavljam na 1.5-2.5m od dna, a nerijetko i više. Morate voditi računa i o podlozi na kojoj lovite, tako da vaš mamac bude vidljiv i da spriječite zubaca da se zavuče u neku rupu ili u travu. Jednako je poželjno voditi računa i o termoklini na plićim pozicijama, tako da stavite duži razmak između olova i predveza te tako prezentirate mamac u toplijem sloju. Najlon na koji vežem olovo obavezno je tanji od glavnog najlona i najčešće je 0.20 – 0,25mm. To je važno zbog toga što, ukoliko vam olovo zapne za dno, taj najlon možete s lakoćom potrgati, a zubaca izvući na glavnom najlonu. Olovo najčešće koristim u težini od 100 g, ali i teže, ako je jak kurenat.

Živi mamci

Za ribolov zubaca na postavu najbolje je koristiti žive mamce koje ulovite na mjestu ribolova jer je za pretpostaviti da se on njima i hrani…

Osim ovog usidrenog sistema, odličan je i vrlo uspješan sistem s plovkom, kojeg često prakticiraju Talijani. Taj sistem je dobar na plićim pozicijama do 30 metara jer se njime može pretražiti velik dio terena. Identičan je sistemu za lov štuke, tzv. „balerini“, samo što na kraju nije sajla nego fluorocarbon. Dobar je i za lov u toplom sloju iznad termokline ili polja posidonije.

Ako nemate brod i lovite s obale, najčešće morate loviti kombinacijom ovih dvaju sistema, odnosno usidrenim plovkom. Obzirom da lovite dalje od obale, najlon morate držati što bliže površini vode, tako da ne bi zapeo u stijene i bitno vam smanjio šanse za ulov. To se postiže razvlačenjem sistema na željeno mjesto i postavljanjem plovka tako da viri iz vode. Štap postavite što više okomito i najlon napnite od vrha štapa do plovka. Sad ste sigurni da je najlon na površini i da ne zapinje po dnu, mamac je izvrsno prezentiran, griz je lako uočljiv a kontra efikasna.

U ljetnim je mjesecima često problem uloviti najbolji mamac za zubace, lignju, pogotovo ljudima kao što sam bio ja, bez ikakvog iskustva i znanja u lovu liganja. Zato sam se radije orijentirao na lov živim ribicama. Odlične rezultate su davali struni (šaruni) i lokarde, koje bih ulovio na sabiki panulu ili malog voblera putem do mjesta ribolova. Shvatio sam da je taj mamac jako dobar, zbog toga što mi je često ulovljeni zubatac (na pušku ili parangal) znao povratiti svježe ulovljenog struna ili lokardu. No ako ne ulovite manju plavu ribu, nemojte očajavati, već ga lovite sitnom ribom koju ulovite na pošti planiranoj za ribolov. Odličnima su se pokazale bugve i menule iznad polja posidonije, kao i knezovi, ušate ili bilo koji mali sparid na kameno-travnatim terenima. Mamac najčešće montiram s dvije udice ili kombinacijom udice i trokuke. Jednu udicu mu stavljam ispod leđne peraje, a drugu ili za rep ili za kožu kod prsne peraje. Ako je mamac mali, najbolje ga je stavljati samo jednom udicom za leđa ili usta.

Griz zubaca će u većini slučajeva biti silovit, pa treba biti blizu štapa i što prije kontrirati. Nekad zna vrlo lagano primiti mamac i tek lagano poviti vrh štapa. Ako u tom trenutku ne kontrirate, najvjerojatnije ćete izvući izgriženu, mrtvu ribicu ili praznu udicu. Ovako još grize i kovač koji se često sreće na brakovima i potopljenim brodovima. Kad kontrirate, zubatac će se pokušati svim silama zavući u najbližu rupu ili potrgati vaš najlon na stijenama, ali ako mu to ne dozvolite i uspijete ga podignuti od dna, vrlo brzo će se predati te bez znatnijeg otpora izaći na površinu. Ulov obavezno dočekajte podmetačem ili kukom, jer se često sa zadnjim trzajima na površini zna osloboditi.

Zubace možete loviti tijekom cijelog dana, iako je najbolje vrijeme za ribolov rano jutro, sumrak te vrijeme kad puše maestral (tad sam uhvatio svoje najveće). U koje doba dana će zubatac biti aktivan i na kojoj poziciji, ovisi o mjesečevim mijenama, plimi, oseki i vjetru, pa bih vam preporučio da vodite statistiku uvjeta na vodi i uspjeha u ribolovu, koja će sigurno pozitivno utjecati na daljnje ribolove. Ako ga ne ulovite prvih par puta, najvažnije je da budete uporni, ne odustajte i sreća će vam se sigurno osmjehnuti (a tad će vam sve biti lakše). Uvijek prije odlaska na more pratite prognozu jer maestral tijekom dana zna biti prilično jak i katkad vrlo neugodan, ako ste u malom čamcu kakav sam ja koristio. U brodu je dovoljno imati dva do maksimalno tri štapa, tako da možete lakše s njima baratati i manevrirati. Ako zubatac ne grize, slobodno usput lovite i manju ribu za mamac, što će vam skratiti vrijeme, a i neko događanje na dnu će možda zainteresirati cara. I ako vidite nekog u šibenskom arhipelagu da iz malog bijelog gumenjaka lovi zubace, slobodno se dođite javiti. Bistro vam bilo i mirno more!

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana