PR / Broj 27 / Lipanj / 2010.

Rijeka Mrežnica je jedna od „četiri karlovačke“ rijeke i to najkraća sa svojih 64 km toka. Od ostalih karlovačkih rijeka ističe se svojom izuzetnom ljepotom. Poznata je po smaragdno zelenoj boji, bistroći i hladnoći čak i u toplim mjesecima, brojnim sedrenim barijerama i mnoštvu slapova. Ima ukupno 93 sedrena slapa od kojih se većina nalazi u gornjem toku i koji su među sobom stvorili ujezerene dijelove rijeke idealne za obitavanje mnogih vrsta riba. Mrežnica je u gornjem dijelu nešto brža i poznata po krupnim štukama i pastrvama, dok su u donjem dijelu u prvom planu ciprinidi. Riblji fond donjeg toka je izuzetno bogat, a najviše ima šarana, štuka i linjaka po kojima je uostalom rijeka i poznata.

Piše: Mihovil Vudrag

Ribolov na Mrežnici

Mrežnica mi je ostala u prekrasnom sjećanju iz zimskog ribolova i znao sam da ću se vrlo brzo na nju i vratiti. Većina ljudi Mrežnicu poznaju samo po „ulovi i pusti“ dijelu dok je gornji dio rijeke potpuno zanemaren od strane modernih šaranolovaca. Taj dio obiluje šaranima iako je potrebno uložiti više vremena i znanja da ih ulovite. Kako nemam previše iskustva u riječnom ribolovu, pokušao sam se što bolje pripremiti za taj ribolov.

Činilo mi se bitnim, kao uostalom i na svim rijekama, locirati ribu i odabrati pogodna mjesta za hranjenje kako bi ribu privikli na naše mamce. Zato smo se prijatelji i ja nekoliko dana prije ribolova vozili čamcem po Mrežnici, sondirali, pratili aktivnosti na vodi i hranili uzastopno tri različite pozicije. Svaku poziciju smo hranili s različitom količinom, od par šaka boila i partikla po mjestu do par kilograma. Od značaja je bila informacija da rijeka obiluje rakovima tako da smo i mamce pokušali tome prilagoditi. I to na slijedeći način. Pri izradi mamaca izbacili smo one komponente koje rakovi obožavaju u boilama, npr. sladilo i spirulinu pa s njima nismo imali nikakvih problema iako smo ih često viđali noću uz obalu. Napravili smo dvije vrste boila, jednu izrazitu fish boilu i drugu birdfood boilu u promjerima od 18 mm koje smo sušili par dana.

Mrežnica ima dosta podvodnih prepreka pa smo morali loviti s nešto jačim priborom nego što smo navikli. Podvodne stijene, tj. sedra je najveći problem pri vađenju ribe jer reže najlon kao žilet, a niti granje u vodi nije za podcijeniti. Preporučio bih osnovni najlon 0.35mm do 0.40 i snag lider do čak 0.60 mm na kojeg stavite flying back lead olovo (koje će sve lijepo potopiti) jer sve ispod toga puca ako imate veću ribu koja prelazi preko sedrene stijene. Sistem se sastojao od lead-core-a dužine 80 cm sa safety-bolt sistemom na kojem je bila Carp- system „potkova“ od 100g. Kako bi se riba što prije digla na površinu, otvarali smo kopču od safety bolta i prije zabacivanja je vezali PVA koncem. PVA bi se u vodi otopio i ostala bi otvorena kopča s koje bi olovo otpalo odmah nakon griza te omogućilo da sve ribe izađu van.

Za predvez nam se najboljim pokazao Kriston „Quicksilver“ 35lb koji se lako nosio s preprekama u vodi, a riba ga je uzimala radije nego krute sisteme. Od udica smo koristili Gamakatsu „Specialist“ br. 2 koja je, kao i uvijek do sad, ispunila sva moja očekivanja.

Kako je na Mrežnici dopušteno hranjenje iz čamca, prva tri dana smo hranili dosta široko da bi riba imala veću mogućnost naići na naše mamce. Na dan ribolova smo hranilište drastično smanjili i grupirali samo nešto slobodnih mamaca oko udice. Mikrolokacija je bila od presudne važnosti. Bilo je jako važno zabaciti sisteme u hranilište uz granje ili točno na kosinu sedre. Morali smo označiti najlone jer bi bez toga noću, kad ima najviše akcije, bilo nemoguće precizno zabaciti. Kako bi sistem uvijek pao na željeno mjesto, na najlon smo stavljali tanke oznake od izolir trake koje smo prije bacanja stavili u line clipove. Kad zabacujete štap, trebate ga držati sasvim lagano jednom rukom da vam ga olovo povuče i da cijeli sistem savršeno sjedne na riječno dno. U protivnom, najlon će se istegnuti i vratit unazad par metar što u većini slučajeva rezultira zapetljavanjem predveza i znatno kraćim zabacem od planiranog.

U tri noći koliko smo proveli na Mrežnici, unatoč lošem i promjenjivom vremenu, uspjeli smo dobiti dvadeset grizeva i izvući najveću ribu od 13.5 kg. Riba je definitivno najviše „radila“ po noći i rano ujutro dok smo po danu imali tek par grizeva.

Ovaj ribolov je bio prekrasno iskustvo zbog gostoljubljivosti ovdašnjih ljudi i ambijenta rijeke koja se ističe svojom ljepotom i netaknutom prirodom. Bistro Vam bilo i vidimo se na Mrežnici!

KŠR Mrežnica

Mrežnica protječe kroz Dugu Resu. Do nje dolazimo autoputom do Karlovca i zatim starom cestom prema Ogulinu uz koju se proteže većim dijelom svoga toka. Njome gospodare tri društva od kojih KŠR „Mrežnica“ iz Duge Rese na čelu s predsjednikom gosp. Damirom Bežanom gospodari najvećim i nama šaranašima najzanimljivijim dijelom. To je dio od sela Katići do tvornice „Lole Ribar“ u Dugoj Resi. Društvo osim Mrežnice drži i dio Kupe, Dobre i Korane. Zadnjih par godina dio Mrežnice u Dugoj Resi od mosta do brane je društvo proglasilo „uhvati i pusti“ dijelom za sve skupine riba. Taj dio obiluje šaranima, ali zato što se nalazi u gradu, odnosno Tušmeru, najbolji je za kraće ribolovne kampanje osobito zimi kad je većina naših voda zaleđena ili je nemoguće uloviti ribu. Društvo se izuzetno dobro brine za svoje vode pa je krivolov sveden na minimum u odnosu na druge nizinske rijeke dok se radne akcije i poribljavanja vrše svake godine. Cijena dozvole je 60 kn i može se kupiti u većini ugostiteljskih obrta uz rijeku Mrežnicu ili u ribičkom domu u Galović selu. Za sve dodatne informacije u vezi ribolova na Mrežnici možete se informirati putem e-maila [email protected]

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana