TRP – APSOLUTNI POBJEDNIK LJETNIH IGARA

PRM / Broj 25 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2019.

Parangalci, padne li vam kad na pamet pitanje tko se prvi i zašto sjetio naješkati trpa na parangal? Danas, na pitanje zašto, imamo jasan odgovor. Trp odnosno morski krastavac, još točnije, njegova opna unutar tijela jedna je od najzahvalnijih ješki u toplo doba godine. Osobine kao što je njegova tvrdoća, žilavost odnosno izdržljivost samog naješkanog mamca, spram nemogućih ljetnih napasnika (napasnici su uglavnom šparići, fratrići, arbunići i tome slični „ići”) naoružani opasnim setom oštrih zuba i gonjeni nezasitnošću. Trp, tj. ješka od trpa je u isto vrijeme u moru vrlo meka i izazovna ali i vrlo žilava te ju mali napasnici ne mogu skinuti. Još jedna interesantna vrlina mu je dugotrajnost održavanja svježine u moru zbog posebne kiseline koja se nalazi u sluzi, koja ga štiti od dehidracije u moru – svi koji su ga čistili znaju kako nagriza kožu ruku. Takva ješka je dulje atraktivna što znači da i vrijeme držanja parangala u moru, naješkanog trpom, može iznositi do 5-6 sati, to je neusporedivo dulje nego kad ješkate npr. srdelu ili lignje koju najčešće držim sat do maksimalno dva. Drugim riječima, trp je kralj ljetnih igara s oradama i ostalim sparidima.

Piše: Luka Mrvičić

Naravno – ne bilo koji!

Populacija trpova u svijetu zahvaća 500 različitih vrsta. Neke se kreću u vodenom stupcu poput morskih puževa (npr. morski zvekan), dok ostali obitavaju na dnu pričvršćeni za podlogu. Tijelo mu je doslovno nalik krastavcu prekriveno krečnjačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje mogu biti poredane u nizovima ili razasute po tijelu. Što se spolova tiče, unutar vrste postoje mužjaci i ženke ili hermafroditi. Iz tog razloga mogu se razmnožavati spolno i nespolno.

Uz tu veliku važnost trpa, nama ribolovcima kao vrhunska ješka, on posjeduje još veću u ekološkom pogledu. Hrani se organskom tvari koja se nalazi u pijesku. Probavom pročišćuje pijesak te iz njega izlazi čist. Znači, on je doslovce morski čistač dna, veliki radnik. Iz tog razloga nadovezuje se priča o tome kako, koje i gdje sakupljati trpove za ješku. Od tih 500 vrsta nije baš svaki zanimljiv našim sparidima. Potrebno je pronaći one s „masnom”, mesnatom, kvalitetnom pa čak mogu reći obilatom ješkom, tj. opnom.

Takva ješka se lako guli za razliku od one krivo odabranog, a sam način obrade trpa imate opisan ispod sličica u tekstu.

Priprema trpa za ješkanje

 

Udice, predvezi, osnova

 

Kako?

No da se vratimo na pitanja kako, koje i gdje. Stari ribari trpove sakupljaju na meni neprihvatljiv način. Za brodom vuku kunjkaru koja na donjem rubu kvadratnog okvira ima nož koji služi za skidanje kunjki s kamena. Taj okvir presvučen je žičanom mrežom u koju bi se kunjke sakupljale (kunjka je školjka koja živi pričvršćena za kamen bisusnim vlaknima). Osim kunjki njome se uništavaju svi organizmi koji su također pričvršćeni za tvrdu podlogu. Pa sad procijenite sami potrebu korištenja ove tehnike. Osobno trpove sakupljam roneći. Na taj način birate one koji su „dobri” za ješku i ne uništavate dno.

Koje?

Način na koji najlakše možete utvrditi koji od trpova je potencijalno dobra ješka je definitivno vizualni efekt. Dok se nalaze u moru izgledaju mnogo veći no što jesu zbog tekućine (mora) koja se nalazi u njima. U slučaju da se osjećaju ugroženi u stanju su izbaciti doslovno sve iz sebe, cijeli probavni trakt, koji se kasnije, ukoliko prežive situaciju, u potpunosti regenerira. To je česta pojava kada ih se nakupi mnogo u kanti. Tada postanu tvrdi poput gume zimi i tri puta manji. Teže ih je za čistiti no uz malo prakse i mnogo sitnih ranica po rukama (koje, samo da napomenem peku ko sam vrag) i iz takvih se da sastrugati dobra ješka. To izbacivanje utrobe možete spriječiti izmjenom ili dolijevanjem friškog mora, no kasnije u praksi shvatite da to nema smisla (ionako ih je najbolje odmah očistiti).

Najvažnija stvar na koju je potrebno obratiti pozornost prilikom sakupljanja trpova su sitne školjkice, kamenčići i komadi posidonije na površini tijela trpa. Po toj kamuflaži znate da je „momak” dobar. Izrazito crnih i glatkih se klonite. U obrani izbacuju bijele ljepljive trakice koje je gotovo nemoguće skinuti s bilo čega, a pogotovo dlakavih ruku kao što su moje. Vrsta koja po tijelu ima izrasline nalik roščićima te trbušni dio prošaran smeđim pjegama i relativno gladak, zna dati vrlo kvalitetnu ješku, no u nekom 50/50 omjeru. Eto. to je otprilike to što se vizuala tiče…

Gdje?

U tekstu sam naveo prehrambene navike trpa, znači cjelodnevno „prosijavanje” hranjivih tvari iz pijeska. Kako oni nisu životinje brzine već temeljitosti lako je za zaključiti na kakvoj će podlozi obitavati. Pijesak, naravno. No to baš nije uvijek tako. Može ih se naći i na kamenu, u procjepima pa čak i da se kreću u vodenom stupcu. Te vrste nisu dobre za ješku iz razloga ne tako obilate prehrane. Njihova potrbušnica je tanka i krhka, a da ne zaboravim naglasiti kako ju je gotovo nemoguće ostrugati. Iz tog razloga predlažem da se u potrazi za trpovima definitivno držite čistog pijeska ili u kombinaciji pijeska s malo mulja- što više njupe za njih tim bolje!

Poveznice

Uz sparide kao što su fratri, šarzi, ovčice i slično, trpa obožava i njeno veličanstvo orada. Točnije, ona je zapravo glavna ciljana vrsta loveći njime. Često sam znao pronaći, prčkajući po sastavu želuca prilikom čišćenja ribe, cijele male trpove pa čak i u manjim ribama cca 40-tak deka.

Još jedna zanimljivost jest da te male trpove u želucima nalazim samo u toplo doba godine kada je riba na plitkom. I to čak iznimno plitkom terenu. To me nagnalo da orade ciljano lovim ješkajući trpa na dubinama, ako se to dubinom može nazvati, od svega metar i po do maksimalno sedam metara. Na većim dubinama ljeti, izuzev noći, nisam imao značajne rezultate. Što će reći da ljeti u plićaku oradu lovim najčešće danju.

Tu naravno u obzir dolaze samo kompletno najlonski parangali zbog te teške pličine i pokušaja nevidljivosti samog sistema. Velike orade, kao i male vole plitko zbog obilja hrane, no uvjeti moraju biti odgovarajući kako bi se plašljiva mudrica uputila u sami „suvi” kraj, kako domaći kažu.

Uvjeti

Opće je poznato kako topli priobalni dijelovi mora obiluju životom zbog prodora svjetlosti i same visoke temperature. Velike plitke uvale, otoci i prolazi između otoka su meka za sparide, pogotovo ukoliko se poklope vremenski uvjeti kao što je npr. jako jugo koje tada „prekopa” i zamuti taj pojas mora time razotkrivajući sitne organizme, račiće, crve i školjke, drugim riječima, glavninu prehrane oradama.

Lov u mutnom nije igra samo za predatore kao što je brancin nego i za orade. Osjećaju se sigurno u tom ćumezu poslužene švedskim stolom delikatesa. Eh, sad još kada bi se u to sve uklopila plima koja je usko povezana uz period nakon kiše – pun pogodak! Podizanje razine mora oradi omogućava korak bliže stijenama i samoj obali s koje kiša ispire minerale i hranjiva koji su pak gozba račićima i svim ostalim čudima koje sam maločas naveo.

U sav taj kaos plićaka ulijećemo mi s naješkanim parangalima sočnim, sluzavim i masnim komadima poštenog zalogaja oradi dragog morskog krastavca. Teško da koja može odoljeti! Jedina stvar na koju je potrebno obratiti pozornost prilikom polaganja parangala za vrijeme juga jest tempiranje vremena kada. Ako za vrijeme jačanja juga položite parangal njega će u fazi smirivanja prekriti pijesak i sve ostalo što je sačinjavalo mutež. Tada smanjujete efikasnost lova. Parangale je potrebno polagati u samo opadanje juga kako bi ješka ostala što vidljivija.

Za polaganje ili topljenje parangala u pašmanskom kanalu uvijek je poželjan bilo kakav vjetar. No uz jugo odlično se pokazao i lagani maestral. Ne kopa toliko, no fino razbija površinu mora, što također odgovara ribi kao trenutak odnosno period za hranjenje. Kombinacijom spajanja poveznica i čiste logike došao sam do zaključaka koje sam u ovom tekstu naveo. Na taj sam način povećao efikasnost lova parangalima i mnogo se puta skoro nasukao brodom polažući parangale u pokušaju da priđem što bliže obali u samom „suvom” kraju gdje se mame goste finom spizom.

Ukoliko vaš teren gdje lovite ljeti krase plićaci s dnom prošaranim morskom travom, posidonijom, pokojom stijenom i u većem postotku pijeskom, pokušajte malo zaprljati sebe i ruke trpom prilikom čišćenja, vjerujem da nećete ostati ravnodušni rezultatom ulova.

Dobro more!