LOV ORADE ZIMI

PR / Broj 69 / Prosinac / 2013.

Poštovani čitatelji Praktičnog ribolova, kao što sam najavio u ovom broju ću se posvetiti zimskom lovu orada. Iako je prosinac, temperatura mora je iznad prosjeka za ovo doba godine, što se uvelike odražava na ponašanje ribe jer riba kao da se još uvijek nije odlučila hoće li se zadržavati u dubljem ili plićem. U ovom broju pokazati ću vam pripremu za mene jedne od najboljih ješki za orade koja je vrlo lako nabavljiva u ovo doba godine – srdele. Srdela svojim mirisom, okusom i sočnošću privlači oradu ali i nerijetko neke druge grabežljivce. Pokazat ću vam kako filetirati srdelu tj. odvojiti je od kosti a da pri tom zadrži svoj pun miris i okus. Isto tako prikazat ću vam i poluklizni predvez sa dvije udice koji se pokazao vrlo dobrim za lov orade s obale. Uz pomoć prijatelja i diplomskog rada gospođe Jelene Bilić u ovom broju objavljujemo dva grafa koji govore o hranjenju orade u pojedinim mjesecima godine što se nekad može pokazati ključnim u samom ribolovu.

Piše : Ivan Galzina
Fotografije: Marin Jambrek

Život orade

Orada lat. Sparus aurata, pripada obitelji ljuskavki- sparidae. Orada je svakako riba s puno naziva, komarča, podlanica, lovrata, ovrata, kraljica, zlatva neki su od njih. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 kg pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu te može dostići težinu do 10 kg. Svakako možemo reći da je rasprostranjena duž cijelog Jadrana bez obzira na vrstu dna ali i da preferira pjeskovita i šljunkovita dna. Obzirom da je prosinac mjesec kada započinje mrijest orade, koji se nekad proteže i do sredine siječnja, smatram da je sad pravo vrijeme za ostvariti veće ulove. Najčešće obitava od 5–10 metara dubine te gotovo nikad ne zalazi dublje od 50 metara. Zimi se najbolji ulovi ostvaruju na ulazu u luke, gdje dubina seže do nekih 12 metara te tamo zalazi u manjim jatima. Ljeti se orade češće približavaju plažama pa ih se može vrlo uspješno može loviti u plićim dijelovima.

Poluklizni predvez

Odabir predveza u ribolovu je često individualna stvar stečena razno raznim iskustvima. Gotovo nikad ne koristim predvez s jednom udicom, već najmanje dvije, a najčešće s tri. Kod odabira najlona često preferiram fluorocarbonske najlone pa čak i pri lovu većih riba. Za lov orade, ukoliko mi teren dozvoljava, najčešće koristim predvez s dvije udice. Ako se love manji primjerci do 70 dkg koristim predvez s dvije fiksne udice dužine 1 metra, a prilikom ribolova većih primjeraka (čeke) koristim poluklizni predvez.

Pod pojmom poluklizni predvez podrazumijevam da je gornja udica fiksno vezana za osnovu te da donja ima slobodan hod od nekih 70-ak centimetara. Na takvom predvezu između dvije udice nalazi se zogulin sa kopčom koji je sa svake strane popraćen malom gumenom perlom koje služe da se zogulin ne bi nabijao na čvorove. Na taj isti zogulin kvačim olovo po želji ispod kojega se nekih 50 cm nalazi druga udica tako da orada prilikom zagriza može bez zatezanja izvlačiti nekih 0,70 do 1 metar najlona dok olovo sa gumenom perlom ne dođe do graničnog čvora. Takav sistem oradi pruža slobodno uzimanje ješke, a da je pritom ne zateže olovo. Gornja udica, koja je najčešće manje lovna od donje, služi za lov rjeđih orada koje se nerijetko dignu od dna te energično potegnu mamac te samim time odmah dobiju kontru jer je ta udica fiksna. Isto tako smatram da dvjema udicama i s dvije ješke u moru, koje uvelike doprinose mirisu i privlačenju same orade, imamo veće šanse za ulovom. Što se tiče samog olova koristim ga u težinama od 60 pa do 120 grama ovisno o daljini izbačaja koju želim postići, te izbjegavam ofarbana olova kako bi smanjio koncentraciju male ribe koja pojede ješku. Svakako preporučam da orade lovite s najlonom namotanom na roli jer je opće poznato kako najlon najbolje amortizira vrlo snažne udarce orade i izvlačenje iste. Za predvez koristim osnovni najlon debljine 0,40 te bočni za udice od 0,30 do 0,35. Izbor udice je svakako individualan odnosno prilagođavamo ga željenoj lovini. Osobno koristim Gamakatsu Octopus Circle br.2 i Ownerove Cutting Point 5111 2/0 za veće orade, te za manje Hyabusa H.FKS 130 br.8 ili br.6 te H.CHM 800 br. 5. Svi ovi navedeni modeli imaju blago zakrivljen luk prema unutra, posebice Circle što dodatno osigurava ribu od neželjenog gubitka.

Filtetirana srdela

Obzirom da je prosinac vrijeme mrijesta orade, a ona sama bira masniju hranu kako bi lakše prezimila, smatram da je srdela kao jedna od masnijih ješki najbolja za nju. Srdela je sigurno jedna od najstarijih i najprovjerenijih ješki. Zahvalna je ješka iz razloga što je lako dostupna i jeftina. Često se koristi i kao primama ili brum što je pokazatelj njene kvalitete. Osobno uvijek filetiram srdelu bilo u ribolovu manjih riba poput arbuna, fratara, smokvi, kantara ili u lovu orade. U dugogodišnjem iskustvu i prema savjetima vrhunskih majstora, pokazalo se da je upravo srdela koja je pripremljena bez kosti najbolja. U filetiranju srdele važno je imati oštar nož sa savitljivom oštricom te je puno lakše izvući file ako je režemo od glave prema repu kao što sam prikazao na slikama. U ribolovu orada, srdelu pripremam tako da je filetiram s obje strane, a potom na iglu ili još bolje na žljebić (prikazan na slici) postavim file srdele kožom okrenut jedan prema drugom i učvrstim silikonskim koncem. Tako pripremljena srdela otpušta najveću koncentraciju krvi i mirisa, a što je najvažnije od svega, vrlo je mekana jer nema kostiju. Isto tako prilikom postavljanja srdele na udicu vodim računa da cijela udica i dio najlona od nekih 7-8 cm prođe kroz pripremljeni file. S tim načinom smo vrlo dobro kamuflirali udicu a ona će se vrlo lako kroz mekani file zabiti u usta orade. Uz srdelu postoji čitav niz ješki koje su se pokazale vrlo dobrim kao što su bibi, rak, veliki crv, volak, rumenka pa čak i mekana dagnja.

Priprema fileta srdele

Statistički podaci

U prikazanim grafovima je vrlo dobro pojašnjeno tijek i količina hranjenja orade po mjesecima, prema temperaturi mora te veličini ješke. U svakom slučaju to su provjereni podaci o kojima se pisalo i u nekim doktorskim radovima. U tablici je vrlo dobro prikazan odnos temperature mora i dubine na kojoj se orada hrani te isto tako ovisnost veličine orade i veličini plijena kojim se hrani. Nadam se da će vam ovi grafikoni kao i neki moji savjeti pomoći prilikom vašeg ribolova na oradu te da ćete imati više uspjeha.