Som je dostojan protivnik, i zato ga poštujem

PR / Broj 66 / Rujan / 2013.

Som hranu uzima tako da je usiše naglo otvorivši čeljusti, zbog toga mu slobodna udica sama uleti u usta…

Piše: Ivo Begović

Davora Košćaka upoznao sam nedavno kad me Papiga vlasnik Ribolovnog centra iz Stupnika nazvao da s njim odem fotografirati velikog soma kojeg su ulovili dečki kod mosta u Jamnici. Kako to obično biva ribiči i zaljubljenici u vode i ribolov brzo pronađu zajedničke teme. Nakon što smo završili sa fotografiranjem lijepog soma kojeg je Davor naravno pustio, porazgovarao sam s njime o lovu na somove pa vam kroz ovaj razgovor prenosim dio njegovog bogatog iskustva.

PR – Davore prvo ti želim čestitati na ulovu, som je bio dug 165 cm i težak oko 35 kg (nismo ga vagali). Možeš li se našim čitateljima predstaviti u par riječi?
DK- Dakle, rođen sam 1966. godine, po maminoj strani rodom sam iz Lasinje na Kupi gdje sam u djetinjstvu jako mnogo vremena provodio sa djedom uz Kupu. Momentalno živim u Austriji ali svaku sekundu koju mogu kidnuti na Kupu iskorištavam za ribolov. Uz ribolov na rijeci Kupi lovim i u Austriji na jezeru u blizini Bruck an der Mur, a ljeti rado idem i na morski ribolov na otoku Rabu.

PR- Koliko dugo loviš somove i koji su ti najveći?
DK- Lovim somove od svoje 16. godine, u stvari lovio sam ih i prije ali nisam imao mogućnosti kupiti ozbiljan pribor. Zbog toga ih i nisam mogao ozbiljno loviti. Koliko se sjećam moj najveći som bio je dug 2.08 m i težak 73 kile. No bilo ih je stvarno mnogo većih od dvadeset kila. U stvari čak i sad kad je krivolov na Kupi gotovo redovna pojava velikih somova ima zaista mnogo i uz dobar pribor i pravilan pristup nije ih problem uloviti. Sva sreća je da većina krivolovaca i onih koji postavljaju samice čine to neadekvatnim priborom i veliki som se lako oslobodi. No zbog toga gotovo nijedna riba koju sam ulovio u posljednje vrijeme nije bez ožiljaka.

Ribolov soma na živu ribu

Davor je mali kamp postavio na Lasinjskoj desnoj obali Kupe na jednoj od dubina sa povratnim tokom. Lovi na ukupno tri snažna pribora. Koristi velike stacionarne role ili multiplikatore na kojima je namotan dakron. Pribor je prilagođen kapitalnoj ribi i takva se čeka. Na fotografijama možete vidjeti kako su pribori postavljeni.

PR – Kako pronalaziš mjesto na kojem ćeš soma čekati na živu ribu?
DK – Na svakoj rijeci se mjesta za ribolov relativno jednostavno nalaze, osobito meni koji sam odrastao na Kupi. Pogledaj rijeku i gdje voda vrača nazad i ima veliki povratni tok to znači da si našao pravo mjesto tj. da je ispred sprud i nakon njega dubina naglo pada. Kako voda vrti za vrijeme visokih voda rupa se sve više produbljuje, e tu je i som. Većina mjesta sa velikim somovima na rijeci Kupi su upravo takva. Sad kad je ljeto prošlo somovi će danju boraviti na najdubljim mjestima na rijeci dok će se noću dizati na plićake loveći ribe. Nije rijetkost da noću čujete soma kako lovi pod granjem u samoj obali. Ko će mu tu prezentirati mamac? Nitko!

PR – Kad postavljaš mamce imaš li neko pravilo na kojoj moraju biti dubini?
DK – Montaža za soma je jednostavna kao i za štuku klasika samo dosta grublja.
Na predvezu imam manju jednokuku i veliku trokuku udicu. Na jednokuku se kvači ili linjak ili babuška kroz usta. Na taj način riba dugo živi i stalno pliva mameći soma. Trokuka udica je ispod oko desetak centimetara i ostaje slobodna. Naime svi znamo da som hranu uzima naglo otvorivši čeljusti i zajedno sa vodom usiše i ribu koju je napao. Slično kao i kod vertical jigginga slobodna udica mu prvo uleti u usta. Dubina prezentacije mamca jako mnogo ovisi o godišnjem dobu visini i temperaturi vode. Također kadc sam par dana na vodi već snimim naćin ponašanja velikih somova na terenu na kojem lovim pase prilagođavam. No kao neko općenito pravilo je da ljeti plasiram jednog kedera na 2 do 3 metra iznad dna, a drugog na površini. U jesen i proljeće moji su mamci metar iznad dna i uvijek oko sprudova. Iznad plovaka koji imaju i utore za starletu nalazi se tako zvani Sea Boom. Njega spajam sa par metara tanjeg najlona (obično 0.22 mm) i vežem sistem za bovu. Kad som zagrize i krene, prvo što puca je taj tanki najlon koji tako oslobađa sistem od bove. Čim najlon pukne vrijeme je za kontriranje da bi se udica zabila u čeljust kod soma jer svi znamo da je ona jako tvrda. Što se tiče izvlačenja somova pouzdajem se u snažan i kvalitetan pribor i sa drugim ne bih lovio. Ribu forsiram koliko to pribor dopušta. Kod izvlačenja velikog soma trebate ribi pokazati tko je gazda na početku, ako ga pustite da izvlači strunu sa role vrlo brzo će to iskoristiti.

PR – Udaljenost mamaca od obale? Zna se da somovi često noću love u samoj obali, koliko daleko postavljaš žive mamce?
DK – Bove su na razmaku od desetak metara usidrene velikim kamenjem na vanjskom rubu jame ali ne u jami. Ovisno o veličini jame mamce pokušavam prezentirati na kosini ulaza i izlaza iz jame te u sredini. Na taj način svaki će som koji tu boravi brzo znati da je iznad njega „besplatni“ obrok. Kamp postavljam u neposrednoj blizini mjesta ribolova jer sam kroz iskustvo naučio da lupanje, razgovor, pa čak i svjetlo u kampu ne smeta mnogo. Naravno ne treba pretjerivati, no nećete ga samo tako otjerati.

Ribolov soma bućkom

Davor je i vrsni bućkaroš, baš kad smo stigli spuštao se čamcem po sredini toka. Sva je šuma zvonila od glasnog reskog zvuka njegove bućke. A i som kojeg smo slikali primio je na bućku.

PR – Kakvu bućku koristiš? Udubljenu ili izbočenu?
DK – Preko dana obožavam ići na bućkanje, najbolji su sparni vrući dani bez vjetra a najbolje vrijeme od podne do tri. Ja osobno koristim ravno dno na bućki jer stvara jedan duboki zvuk koji soma nakon dva tri udarca već diže na površinu. Iako se mnogi kunu u bućke sa udubljenim i izbočenim glavama meni su se najbolje pokazale upravo te potpuno ravne. Pri bućkanju je važno da mamac držimo otprilike dva metra iznad dna i strunu u ruci da bi osjetili svaku aktivnost soma. Također mamac mora biti ravno ispod ruke koja bućka. Iako će ponekad zagristi i dalje ipak je najviše grizeva pod samom bućkom. Za taj ribolov uvijek treba birati najdublje dijelove toka, jame i velike zavoje. Naime tokom tih toplih sparnih dana u drugoj polovici kolovoza somovi su uvijek na dnu u najdubljim dijelovima rijeke. Nakon griza treba rukom kontrirati i zatim uzeti štap u ruku i početi sa izvlačenjem. Ja ovaj ribolov lovim sa vrlo mekim parabolik šaranskim štapom jer som se u borbi okreće i udara repom po struni i ako je štap previše tvrd on si bez problema izbije udicu iz usta. Kao mamac za bućkanje najdraža mi je pijavica, iako sam odlične rezultate imao i na meso riječne školjke. No njega sitniji somovi često samo strgnu sa udice i odu.

PR – Imaš li neki savjet kako bućkati? Npr. koliko udaraca? Radiš li pauze?
DK – Nemam neki posebni ritam, samo se trudim da su mi udarci bućke zvonki i jasni, nakon par udaraca treba napraviti pauzu jer som koji se digne na zvuk bućke uvijek prima u pauzi. U ruci osjetim kad je vrijeme za kontru. Kontriram što je moguće jače i pustim špagu a zatim primim štap u ruku i počnem borbu.

PR Davore sad nam još reci par riječi o ribolovnom društvu koje gospodari ovim dijelom Kupe, zaštiti riba i puštanju somova te tvoj stav o panulanju na Kupi?
DK – Jako sam ponosan na ribolovno društvo kojega sam član jer nisu orijentirani na to da se priroda iskoristi i uništi, nego svi aktivno radimo na tome da se ribe i vode što više očuvaju. Uspjeli smo spasiti i napraviti naše jezero kodstare ciglane koju su lokalni političari već vidjeli kao odlagalište otpada. To jezero se redovno poribljava zalaganjem svih članova, a u jezeru je već uspio i mrijest kupskog šarana- divljaka.

Razočaran sam kako se većina ribiča ponaša na vodi, a posebno me smeta takozvano panulanje na Kupi jer sam i na somu kojega sam ulovio vidio debele brazde od trokuka kojekakvih voblera. San mi je da se na Kupi zabrani izlov sve plemenite ribe iznad tri kile i da se konačno daju mogućnosti i sredstva ribočuvarima da rade svoj posao. Ja ću biti prvi i sa moje strane donirati gliser sa 35 konja Mercury motorom i nadam se da će uz njegovu pomoć stati na kraj svim krivolovcima i svima koji uništavaju riblje bogatstvo Kupe. Na kraju svega posebna hvala Mladenu Potesaku predsjedniku ŠRD Šuka u Lasinji i dečkima za prekrasne večeri te za gostoprimstvo ne samo mene nego i ribiča iz Austrije koji su bili sa mnom na ribolovima i oduševljeni su ljepotom Kupe.

Rijeka Kupa kod Lasinje mi je od djetinjstva ribolovna lokacija broj jedan san mi je osnovati somovski kamp koji već detaljnije planiramo. Cilj je dignuti takozvani seoski turizam u koji spada i ribolov te u narednom vremenu zaposliti nekoliko ljudi koji će moći živjeti od ribolovnog turizma. Od jednostavnog restorana koji bi se brinuo za catering pa do ribičkog dućana. Ovdje bi se htio posebno zahvaliti ribičkom dućanu u Donjem Stupniku i njegovom vlasniku. Nadam se da svi zajedno gledamo u veliku budućnost.

PR: Davore hvala ti na ovom razgovoru i nadam se da će ŠRD Štuka Lasinja uspjeti očuvati riblji fond uz tvoju ali i pomoć svih sportskih ribolovaca koji love na ovom terenu.