VANJSKI UTJECAJI
9 min readPR / Broj 79 / Listopad / 2014.
Načine na koje brojni ribolovci najčešće love šarana osobno vrlo često propitujem i svoje taktike uglavnom temeljim na promatranjima, kao i na vlastitim iskustvima stečenim isključivo na obali. Vanjski utjecaji, kao što su vrijeme, zračni pritisak i mjesečeve faze, prije su često zaokupljale moju pažnju, i o njima sam vodio računa te istraživao njihov utjecaj na ribolov. Nakon što sam gotovo religiozno pratio sve te detalje kroz cijeli niz godina i kroz sve ribolovne sezone, došao sam do zaključka da zapravo samo nekoliko faktora imaju najveći utjecaj na šarana – to su vjetar i temperatura, pogotovo u ovom nadolazećem hladnijem dijelu godine. Međutim, smatram kako pritisak zraka nema nikakav direktan učinak na šarane, ali vrijeme koje on donosi svakako ima…
Piše: Mark Watson
S engleskog preveo: Krešimir Kuri
Tlak zraka
Znam da dosta ribolovaca koji love šarane puno vjere ulažu u određene situacije povezane s tlakom zraka, i dozvolite mi da vam objasnim kako sam došao do tog zaključka. Zamislite da tlak zraka naglo padne, a da vrijeme ostane toplo, mirno i sunčano. U takvoj situaciji uopće ne vjerujem da će šarani promijeniti svoje ponašanje.
A sada zamislite da je tlak zraka konstantan, a da se nebo naglo počne puniti oblacima, temperatura naglo padne i zapuše neki vrlo jak neugodan vjetar. Svi koji smo na vodi gotovo sigurno ćemo postati željni čuti zvuk signalizatora. Vjetar će izmiješati vodu i rashladiti ju, a pad temperature će direktno djelovati na ribu. Znači, sve te promjene donio je pad tlaka.
Jesen
Kroz jesen u vodi se događa velik broj promjena koje se vrlo snažno odražavaju na šarana, a upravo je temperatura glavni faktor o kojem one najviše ovise. Šarani su hladnokrvni organizmi i uvijek više vole da im bude toplo nego hladno, pa je to jedna od glavnih vodilja zbog koje se u određenom dijelu godine, mjeseca ili dana nalaze u nekim slojevima i nekim dijelovima vode gdje se osjećaju udobno.
Razumijevanje procesa koji se naziva termalna stratifikacija usko je povezan s razumijevanjem gdje ćete u ribolovu pronaći šarana, što se vrlo snažno tiče dubine na kojoj se lovi. Zbog toga ću cijelu priču pokušati pojednostaviti.
Termalna stratifikacija
Voda ima tri sloja. Gornji, epilimnion, koji je u toplijem dijelu godine najtopliji. Srednji, koji nazivamo termoklin, i donji, najhladniji, koji se zove hipolimnion. Što se događa kad se pomičemo prema zimi? Gornji se slojevi vode hlade jer su pod utjecajem hladnih vjetrova i manje sunčeva svjetla, sve dok ne postanu hladnijim od donjih slojeva. Svi mi znamo da se toplina uvijek diže prema gore, a potpuno je jednako i pod vodom.
Ova se pojava zove promjena, a jednako kao i u jesen događa se i u proljeće, samo u obrnutom smjeru. Treba dosta vremena da se cijelo jezero ohladi i to je glavni razlog zbog čega na dubljim jezerima šarani primaju puno dulje u jesen, a na plićim ribe bolje grizu u proljeće. Ako želite još dublje objašnjenje termalne stratifikacije, pokušajte ju potražiti na Internetu tako da ju samo utipkate u brzi Google pretraživač.
Duboka voda
Unatrag nekoliko godina lovio sam nekoliko zima na jezeru Bundys, pored Peterborougha, koje je zapravo jedno malo glinokopno jezero s dubinama do 18 metara. Prije toga sam lovio na jezeru Elstow i ulovio šarana na dubinama preko devet metara, ali ovo je ipak bilo malo drugačije. Vrijeme otkad zabacite pa sve dok olovo dođe do dna je neobično dugo, i to je nešto na što se svakako morate naviknuti, kao i na kut najlona koji izlazi s vrha vašeg štapa u odnosu na obalu.
Ja sam zabacio u jezero kao i obično, i najlon je s vrha štapa grubo ponirao. Nisam proveo tamo jako puno vremena, ali sam uspio uloviti nekoliko vrlo značajnih riba. Prva riba je bila solidan špigl težak točno 13.5 kg, kojeg sam ulovio u siječnju na najdubljem dijelu jezera, na oko 16.5 do 18 metara dubine. Vani je bilo jako hladno kao i površina jezera, ali su njegovi donji dijelovi bili još uvijek topli, i šarani su se dolje nesmetano hranili. Zamaranje šarana je više sličilo na izvlačenje bakalara na brod nego na borbu sa šaranom, i to je bio moj najdublje ikad ulovljeni šaran. Iako sam tu ribu ulovio na nekoliko dana umakanu Scopex Squid boilu, znam da bi u takvim uvjetima dobro radio i umjetni kukuruz koji „sjaji u mraku”.
Šarani nisu spori u svojim reakcijama na promjene u svojoj okolini, pa čak i na dubokim vodama kao što je Bundys, vrlo će brzo biti u gornjim slojevima vode čim se dogodi proljetna „promjena temperature”. Oko tog vremena (kad sam tamo lovio) obično je negdje sam kraj sezone, i jezero Bundys još uvijek ima tradicionalni zatvoreni dio sezone u zimskom dijelu godine. Tamo sam se jednom našao i jednog toplog ožujka i lovio samo 24 sata. Vani je puhao topao, snažan vjetar kojeg je donio nagli pad tlaka zraka, i ja sam naravno lovio na mjestu kamo je on puhao.
Nisam siguran da se na jezeru „promjena vodene temperature” već dogodila ili je bila na putu (to je postepen proces), i zbog toga sam lovio s tri štapa na tri različite dubine. Plitki štap je bio na 3.5 metara blizu obale, slijedeći na slijedećoj stepenici na oko 7.5 metara, a treći dolje u ambisu na oko 15 metara. Bio sam siguran da su gornji slojevi bili dovoljno topli da se šarani u njih dignu s dubine, i to sam dokazao tako da sam na najplići štap uspio uloviti ljuskavog šarana od 12.5 kg. Nakon njega sam još uspio uloviti dvije ribe. I obje, pogađate, na najplići štap. Negdje sam u nekom članku pročitao kako se šarani kad je nizak tlak zraka mogu naći u najdubljem dijelu jezera, ali to očito nije bio slučaj i ovaj put jer su oni pratili višu temperaturu vode.
U gornjem sloju
Dobar primjer ulova, kad ga po teoriji tlaka zraka ne bi trebalo biti, dogodio mi se na jesenskom ribolovu na jezeru Elstow 1. Tlak je bio visok (oko 1035 mb), ali temperatura nije. Hladan vjetar je rashladio atmosferu i meni se učinilo da će donji slojevi vode biti topliji i udobniji za šarane. Zbog toga sam odlučio loviti na krajnjem dijelu spruda na oko 5.5 metara dubine i tamo ulovio nekoliko strašnih šarana. Prvi je bio špigl malo preko 11 kg, pa iza njega goli od 15.5 kg, kojeg sam ulovio na potpuno istom mjestu samo drugi dan. I što je zanimljivo, točno u isto vrijeme.
Treba napraviti zadaću
Sve kako u životu, tako i u ribolovu činim što je jednostavnije moguće, i zbog toga danas kad promatram vremensku prognozu, zanima me samo temperatura, vjetar i kiša. Za mene tlak zraka više ne ulazi u parametre koje pratim kad idem u ribolov. U previše mojih vlastitih ribolovnih situacija sam svjedočio protiv u nekim ribolovnim krugovima percipirane ribolovne mudrosti. Velik je broj ulova bilo jednostavnije povezati s temperaturom.
Velika većina jezera kod nas u Engleskoj je ipak nešto plića pa se promjene temperature zraka tamo brzo prenose na vodu, i taj cijeli ciklus nije previše teško shvatiti. S modernom tehnologijom i pametnim telefonima može se otići na „Google earth” i saznati gdje će topli južni vjetrovi puhati, kao i gdje će puhati hladan sjeverac. Zbog toga, kad planiram neki ribolov na novu vodu, napravim malo istraživanje o vjetrovima puno prije nego što jezero vidim prvi put. Ako mi se posreći da tako unaprijed prokljuvim i zanimljive točke na jezeru, kretanje vjetrova vani i posredno temperature vode u slojevima, puno lakše ću izabrati mjesto i pozicije za lov koje će mi dati dobre šanse za ulov.
Majstori prilagodbe
Glavne značajke dobrih ribolovaca su da se brzo mogu adaptirati na različite situacije i da mogu predvidjeti gdje će se šarani u određenim vremenskim uvjetima na vodama na kojima love zadržavati. Sunce je za šarana kao magnet i na osnovu tog podatka sam ih dobro lovio bez obzira da li su se došli grijati uz pojas trske ili u nekom plićem zaljevu.
Svaki sloj vode koji se u nekom dijelu dana zagrijao sigurno će u ih nekom trenutku privući. Prateći taj način razmišljanja, puno puta sam ih našao na drugom kraju, odnosno u zavjetrini sjeveroistočnog vjetra. Čak i kad je vrlo hladno i kad je jaka zima, šarani znaju doći ispod same površine kako bi na sunčevim zrakama ugrijali svoja leđa. Sunčane zamke su prilika za ribolovce da predvide gdje ove ribe mogu očekivati, a pošto je svako jezero drugačije, dovoljno je za identifikaciju takvih mjesta samo pratiti logiku.
Lovite zigovima
Hladnije doba godine koje počinje s jeseni i završava s proljećem najbolje je vrijeme za korištenje zig insekata (Zig Bugs). Svaki dio vode koje je sunce zagrijalo treba istražiti. Na taj način možete uloviti neku dodatnu ribu. U takvim sličnim situacijama, ako samo lovite konvencionalnim taktikama, vrlo vjerojatno nećete uloviti ništa.
Čak i u situacijama kad je jako hladno i kad je voda hladna može se uloviti riba na površini. Međutim, to nikad nećete znati ako ne pokušate.
Mjesečeve mijene
Završit ću s iznošenjem svog razmišljanja o uvijek aktualnim debatama među ribolovcima o mjesečevim fazama. Jednako kao i kod tlaka zraka, danas ih ignoriram. Pošto sam u prošlosti brižno pratio mjesečeve mijene, znam da ih se do neke razine može uzeti kao argument i da mogu utjecati na šarane, ali jednako tako moram reći da sam s njima imao i jako puno situacija koje su bile iznimke pravila. Znam za nekoliko individualnih velikih šarana koji su bili lovljeni nekoliko puta za istih mjesečevih mijena, ali uvijek je i kod njih bilo izuzetaka.
Nebrojeno puta sam se uvjerio da vjetar i temperatura imaju direktan učinak na šarane, a velika kugla sira tisućama milja daleko od nas ne. Kad sam to rekao, svjestan sam da mi je (baš kao skoro svim ribolovcima danas) vrijeme na obali limitirano poslovnim i obiteljskim obavezama, a ne vremenom, naročito ne mjesecom.
Samopouzdanje
Kad god stignem na jezero uvijek razmišljam da negdje u njemu, bez obzira na vanjske prilike, postoji šaran koji se hrani. Da bismo ga mogli naći treba imati određene vještine, a jedna od najvažnijih je predviđanje gdje bi se riba u određenim različitim uvjetima mogla nalaziti, kao i predvidjeti kuda će otići ako se oni promijene. Što se god događalo s vremenom šaran se uvijek može uloviti, a oni koji to dobro razumiju ulovit će više. Nikad se ne plašite neuspješnog ribolova (bez ribe). Biti u ribolovu i ne uloviti ništa za mene nikad nije gubitak vremena, i iz takvih se situacija obično najviše može naučiti.
Za mene je uvijek vožnja iz ribolova kući odlično vrijeme za analizu cijelog ribolova. Bilježenje podataka s ribolovnih izleta može biti neprocjenjiva pomoć u procesu učenju, i ja zbog toga otkad ozbiljno lovim šarane uvijek sa sobom nosim teku i olovku. Uvijek zapišem sve o vremenu, lokaciji riba, ulovima, i to ne samo mojima, nego i tuđima. Tako vrlo brzo dolazim do određenih obrazaca ponašanja koji se ponavljaju. Pisanjem puno bolje i brže prepoznajem greške koje sam napravio i pazim da ih ne ponavljam.
Za uspješan ribolov ne morate imati punu košaru čuda, posljednji sistem ili čudotvoran mamac. Imam potpuno samopouzdanje u svoje mamce i svoj sistem za ribolov, jer su mi se do sada nebrojeno puta dokazali kao uspješni.
To znam jer ako napravim pravu stvar na pravom mjestu i u pravo vrijeme, ulovit ću svoju ribu. Vrlo jednostavno, zar ne?
Nadam se da sam vam dao dobru temu o kojoj ćete razmišljati s dolaskom hladnijeg vremena i iz nje izvesti zaključke koji će se uspješno reflektirati na vaš ribolov. Neka vam je bistro ovu jesen i zimu koja tek dolazi!
