Jesenski ribolov u okolici Karlobaga

PR / Broj 67 / Listopad / 2013.

Rijetko koja destinacija pruža morskim ribolovcima toliko različitih terena na toliko malome prostoru. Krenuvši od klasičnih plitkih terena sa pijeskom prošaranim travom posidonijom, brakova koji se strmo ruše sa 15 do 40 metara dubine, vanjskih lukobrana grada zaštićenih od bure pa sve do strmih litica koje pružaju neograničene mogućnosti za sve vrste ribolova iz barke ili sa obale- okolica Karlobaga svim ribolovcima će pružiti velike izazove u, još uvijek, skoro netaknutome podvelebitskome kanalu.

Piše: Željko Vedernjak

Ako krećete iz Zagreba, najbliži i najbrži put do Karlobaga vodi preko autoceste. Laganom vožnjom do izlaza kod Gospića imate nešto više od sat i pol vremena, a onda slijedi strmi i zavojiti put pun serpentina preko Velebita sve do prekrasnog vidikovca gdje se pred vama otvara nezaboravan pogled prema cijelom akvatoriju podvelebitskoga kanala, otoka Paga,Vira i ostalih otočića preko kojih puca pogled na otvoreno more. Do grada nema više od dvadesetak minuta vožnje, a ako krenete u centar, do mora ćete se spustiti vrlo brzo i odmah vidjeti veliku uvalu koja je s desne strane omeđena dugim lukobranom, a s lijeve strane prirodnom zaštitom od bure- kamenim liticama koje pružaju prirodnu zaštitu od tog, u ovom kraju toliko ozloglašenog vjetra koji je uvijek prisutan. S lijeve strane prema gradu parkirano je mnoštvo manjih barki iza kojih dolaze dva dugačka mola omeđena već spomenutim vanjskim lukobranom. Visoki lukobran također štiti grad od najjačih udara bure i s njegove unutarnje strane uvijek je zavjetrina. Na dijelu okrenutom prema Pagu nabacane su velike kamene stijene s kojih se za mirnog vremena lijepo može loviti i na plovak i na postavu. U centru grada, između dva velika mola gdje možete vidjeti male ribarske brodice, u ovo doba godine sve je puno jata gavuna. Noseći polarizacijske naočale, ispod tih brodica, kao i s druge strane mola okrenutog prema sjeveru, u svako doba godine možete vidjeti velika jata sitnije ribe ispod kojih se nazire bljeskanje širokih bokova i tamne sjene koje se kreću na rubu vidljivosti. Ušate! I to velike, teške i preko pola kilograma. Takve ribe nemate prilike susresti na puno lokacija.

Prirodna reakcija svakog ribolovca je da odmah stanu i raspreme pribor te zabace prvo što im se nađe pod rukama. Na griz se obično ne čeka predugo ali rezultat je uvijek poprilično razočaravajući, obično se na drugom kraju štapa zakoprca bugva standardne veličine – petnaestak deka, i tako svaki zabac. Nemojte se previše zamarati te ušate su prošle sve škole i po danu ih je skoro nemoguće prevariti. Rješenje dolazi samo od sebe s dolaskom mraka. Nakon malo brumanja s mesnim crvima bigatinima ušate kreću kao po traci. Super zabavan ribolov na tanki match ili bolonjez štap i plovak s kojim se možete igrati do sitnih jutarnjih sati.

Arbuni s lukobrana

Ako se uputite na lijevu stranu grada, doći ćete do prostranog parkinga i crkvice ispred koje se prostire vanjski lukobran s malim svjetionikom na vrhu. Tu se ne može vidjeti toliko ušata i ostale sitne ribe ali, kako se počne bližiti večer, može se vidjeti sve jača aktivnost ribe na površini na nekih 30 do 50 metara od obale. To su šaruni koji u ovo doba godine dolaze i zadržavaju se pred gradom u velikim jatima. Njih možete loviti s velikim vodenim kuglama ili bombardama s kojima možete zabaciti daleko i loviti u propadanju! Ako montirate fiksni ili klizni plovak gramaže oko 10 g na bolonjez dug 5 ili 6 metara i namjestite maksimalnu dubinu, možete loviti bugve, a s povremenim brumanjem komadićima srdela, i velike ušate postaju sve češći gosti na udici, a intenzitet grizeva se pojačava s dolaskom mraka.

Ljubitelji ribolova na postavu s dolaskom mraka također dolaze na svoje. Ispred lukobrana, na mjestu ispod crkvice se na nekih tridesetak metara od obale diže i opet naglo spušta veliki i dugački brak koji predstavlja odlično mjesto za lov oborite ribe poput, arbuna, fratara, šaraga, a u jesen i orada. Dok je kod vrha Mišnjaka lukobrana i u gradu prosječna dubina od 10 do 15 metara, na ovom terenu se s druge strane ovog braka dubina strmo spušta i na preko 40. To su i poznate pošte od zubataca. Kada zabacite, na griz treba reagirati revolveraški i probati isforsirati ribu prvih desetak metara kako bi je odvojili od grota. Na ovom terenu ima velikih riba ali i puno grota gdje se redovito ostavljaju olova i predvezi. Najbolje je loviti na klasične sisteme s olovom dolje a udicama na trokrakim vrtilicama iznad. Kao najbolji mamac za noćni ribolov se ovdje pokazao veliki morski crv kojega režite na veće komadiće i na udici ga dodatno učvrstite filo elasticom kako ga sitniji arbuni i fratrići ne bi prebrzo skidali. Tu smo ulovili puno lijepih šaraga i fratara, krasne primjerke orada, ali ono po čemu je ova pozicija posebna su veliki arbuni. U stvari, to je pošta gdje smo znali loviti veće arbune s obale nego na drugim razvikanijim pozicijma gdje smo lovili iz usidrene barke.

Prema gradskoj plaži i plićim terenima

Ljubitelji varaličarenja s dolaskom mraka mogu malo prošetati po gradu i pokušati prevariti kojeg brancina na varalicu. Tu se u jesen počinju skupljati brancini svih veličina grupirajući se pred mrijest. Pod svjetlima gradske rasvjete često ćete vidjeti manje primjerke kako se motaju oko jata gavuna stisnutih uz obalu. Njih se da prevariti manjim gumenim varalicama ili voblerima. Iza tih koje vidite se obično nalaze veći primjerci koje ćete teško prevariti na umjetni mamac, ti lukavci se lakše mogu prevariti na “meso”. Ako si hoćete dati truda, s podmetačem se prošećite do bazena koji se nalazi iza gradske plaže. Spojen je s morem i predstavlja prirodni zaklon za jata gavuna i ostalih manjih ribica koje ulaze i zadržavaju se u njemu tijekom cijele godine. Tu ćete bez problema s podmetačem naloviti dovoljno gavuna koje možete spremiti u kanticu. Živi gavuni se montiraju na “a volo” sistem, sa udicom na fluorokarbonskome predvezu debljine do 0,25 mm i lovi se bez dodatnog otežanja. Gavuni se kvače kroz usta ili kroz oči te zabacuje što dalje u mrak i lovi se s otvorenom rolom. Na taj način je u Karlobagu polovljeno puno velikih brancina, a spomenut ću i par slučajnih ulova zubataca koji se znaju motati oko ruba plaže. Osim brancina, na ovoj strani grada gdje je obala puno položenija, s puno pijeska i pojaseva trave, lignje se love i u sred ljeta, a sada tek počinje prava sezona. Ispod gradske tržnice i na poziciji ispod Policijske uprave su najbolje pozicije gdje u jesenskim i zimskim večerima lovi i staro i mlado. Krajem ljeta smo tu lovili dosta manjih lignjica, no zadnje informacije su da su se napokon pojavile i veće lignje. To je važna informacija za sve koji na ovom području imaju kakvu barku ili je mogu dovesti sa sobom jer najveći gušt i najbolji kasno-jesenski ribolov u okolici grada predstavlja-panula.

Dobar savjet: održavanje lignji preko noći

Najvažnija stvar u panuli zubataca je dobra ješka- živa lignja. Ako u barci nemate ugrađeni „live well“ tj. bazen za ješku kroz koji stalno prolazi i cirkulira more, lignje je jako teško održati živima do jutra. Neposredno nakon ulova ih možete staviti u kacu ili kantu s morem i mijenjati ga kada se posuda previše napuni crnilom koje ispuštaju. I tu se zna desiti da koja ugine ali obično sve prežive do završetka lignjarenja i dolaska do veza. Tada ih možete staviti u dugačku mrežu čuvaricu koju vodoravno položite i potopite koji metar pod površinu mora. Lignje će se međusobno gristi i ganjati kroz noć ali će ih većina preživjeti. Ako ih nemate puno, još sigurniji način čuvanja je da svežete par metara debljeg najlona za čamac ili za obalu te da na kraj zavežete praznu plastičnu bocu od pola litre ili litru na koju stavite metar predveza s manjom udicom. Tom udicom propiknete ih kroz tvrdi dio bočne peraje ili kroz lignjinu “guzu” Tako će nesmetano plivati cijelu noć te vas ujutro dočekati žive, a kada ujutro krenete na more, ponesite više manjih ili jednu veliku kacu u kojoj ćete ih držati dok ne krenete povlačiti panulu.

Panulom oko Karlobaga

Na koju god stranu krenuli iz centra grada, pred vama se otvaraju odlični tereni za lov zubataca. Krenete li prema lijevo, odmah uz rub lukobrana se nalazi prethodno spomenuti brak na kojemu smo ostvarili lijepe ulove zubataca i tijekom ljetnog, kao i kasno jesenskoga perioda godine. Nastavljajući dalje, ulazi se u veliku i duboku uvalu gdje na sredini dubina doseže i preko 50 metara. To nije toliko dobar teren za panulu, koliko za dnevni ribolov lignji koje na ovome području predstavljaju mamac broj 1 za panulu zubataca. Iza uvale se počinju dizati strme litice, a takvu obalu slijedi i podmorje sa vrlo strmim prijelazima i okomitim padovima u dubinu već na desetak metara od obale. To su odlični tereni gdje smo ulovili dosta zubonja, ali smo ih dosta i izgubili zbog velikih oscilacija u dubini podmorja. Više se volimo zaputiti na desnu stranu koja je puno pitomija, sa tri velika braka koji se protežu na dvije milje obale i koji predstavljaju idealne pozicije za klasičnu panulu olovom čuvarom kojime slijedite konfiguraciju dna u potrazi za velikim zubacima. Na izlasku iz grada se dolazi do uvale Tatinje koja sada predstavlja odličnu poziciju za lignjolov, a prvi od velikih brakova se proteže neposredno ispred nje. Tu dubina kreće od nekih 10 pa do strmoga pada do 40 metara dubine. Druga dva braka ne možete promašiti ako se držite malo van otočića koje ćete vidjeti ispred sebe kada krenete iz grada. Oko njih su dobri tereni, ali često je sve prošarano sinjalima od mreža i parangala i tu se panula mora vući vrlo koncentrirano kako je ne bi izgubili na kojem od potopljenih konopa iza sinjala.

Kao što sam već spomenuo, u jesenskome periodu se brancini skupljaju u velika jata kako bi se pripremili za nadolazeći mrijest. Tu se nađu jedinke svih veličina ali najinteresantnije su debele ženke koje su uvijek na rubovima jata i, ono što je najvažnije gladne su. Brancine ćemo u Karlobagu sada pronaći u centru grada i na njegovim rubovima, a odlične pozicije su široke uvale u koje se sada počinju skupljati velika jata bugvi i gavuna koji će tu provesti cijelu zimu. Tu radi o aktivnim grabežljivcima koji se intenzivno hrane u svim slojevima mora, a za njih su najbolji mamac žive iglice kojih u svako doba godine ima na cijelome potezu obale oko Karlobaga. Iglica je mamac br. 1 i za lice i palamide koje se sada zadržavaju u ovome području i koje ćemo često vidjeti kako raubaju po površini mora. Prolazeći ispred grada i držeći se vanjskih lukobrana i rubova uvala, uvijek smo vukli dvije panule na različitim dubinama. Ako očekujete samo ulov brancina i palamida, osnovnu špagu i najlon kao i fluorokarboNski predvez slobodno možete smanjiti. Ali ako očekujete i ulov većih lica koje se u ovom periodu godine također motaju oko jata bugvi i iglica, zadržite se na istoj debljini pribora kao i kod lova zubataca.

Da su lice prisutne obično saznate kada vam prva, a onda, ako ste jako tvrdoglavi, i druga riba u kratkom periodu sve potrga. Za razliku od ribolova zubataca kada kočnica mora biti stegnuta na jačinu drila, borbe s ribom u ovoj vrsti panule toplo vam preporučamo da imate uključen slobodni hod špule. Osobno, u Karlobagu najviše volim loviti upravo u ovo doba godine dok jake zimske bure još nisu počele, a riba se napokon približila obali i ribolov je dobar i s obale i iz barke. Iskoristite ovogodišnje zakašnjelo Bablje ljeto i uputite se na ove terene dok nije zahladilo. Nećete požaliti.