Vikend destinacije za uspješan lignjolov s obale

PRM / Broj 24 / Travanj / Svibanj / Lipanj / 2019.

Tehnika lova liganja štapom s obale doživljava pravu renesansu na Jadranu, pa danas mnogi vikend lignjolovci kreću prema nekoj od obližnjih morskih destinacija u potrazi za glavonošcima. Za kratke vikend destinacije kontinentalci najčešće biraju pošte u Istri, Velebitskom kanalu i na obližnjih otocima, koje su na nekih 2 do 3 sata vožnje.

Piše i fotografira: Zdravko Šavor

Lignjolov s obale

Prije nekih desetak godina, tijekom naših slanih vikend ribolova skosavicu bi bacali lignjama rijetko u pauzama dok je riba slabije radila. S vremenom je ta usputna zabava poprimila konkretnije obrise, počeli smo zanemarivati lov riba i ozbiljnije ulaziti u svijet lignjolova štapom s obale. Tada smo na molovima bili u manjini u usporedbi s tradicionalnim lignjolovcima koji su lovili iz ruke. Danas gotovo nitko ne sumnja u prednosti lignjolova štapom, ma koje kvalitete i karakteristika on bio. Kada gledamo uzore u ribolovnim trendovima često se okrećemo prema Japanu, a u ovoj tehnici oni su na vrhu. Japanci diktiraju trendove u proizvodnji štapova i rola namijenjenih eging tehnici, u proizvodnji upredenica i fluorokarbona, te visokokvalitetnih sofisticiranih skosavica.

Što se tiče proizvodnje skosavica i mi imamo kvalitetne hrvatski proizvode pod logom DTD. I tako skoro svakog vikenda tijekom sezone nekoliko automobila vozi nabrijane zanesenjake put mora, koji u punoj spremi i ekonomsko neisplativoj računici troše novac i vrijeme na nešto što običnom, pa čak i ribolovnom puku djeluje prilično dosadno. Znam mnoge koji su se kleli da neće nikada loviti te dosadne lignje, a danas su promijenili mišljenje i ozbiljno se inficirali. Taj osjećaj kada skosavica stane i nakon početne dileme “zadjev ili lignja”, zadjev krene pumpati osobno je neopisiv. Ako je riječ o lignji kilašici val sreće i neizvjesnost borbe do njenog ulaska u podmetač donose dodatno uzbuđenje, a cijelo nadmudrivanje slično je nekim drugim ribolovnim tehnikama (poput “finesse” ribolova na bassa).
U ovom uvodu spomenimo da s obale najčešće lovimo s jednim ili dva štapa, kombinirajući klasične otežane egi skosavice s različitim brzinama tonjenja i/ili drop-shot sistemom s olovom na kraju predveza i mekanom ili tvrdom neotežanom “mrkva” skosavicom. Kod drop-shot sistema skosavica se nalazi nekih 0,5 – 1 m iznad olova i veže se ili direktno na osnovni predvez ili na 10-ak cm kratak predvez koji je vezan na osnovni. S dva štapa možemo aktivno tražiti lignje od površine do dna, jer one se kreću u svim slojevima mora u potrazi za plijenom. Inače s drop-shot sistemom nije potrebno pretjerano žuriti i brzo povlačiti. Puno je bolje igrati se sa skosavicom u mjestu daleko od obale uz povremene trzaje vrhom štapa, dulje pauze i ultra polagano povlačenje. Skosavica na drop-shot sistemu samostalno se pozicionira u struji pri dnu i ako je upredenica zategnuta lignja se može i sama uloviti dok je sistem u stanju mirovanja.

Tijekom desetak godina aktivne potrage za najboljim pozicijama prošli smo dobru kilometražu. Iako se lignje kada priđu uz kraj mogu naći uzduž obale gotovo u svakoj uvali i uz svaki istureni rt. mol ili nakupinu kamenja, velika većina dobrih mjesta nedostupna je ili teško dostupna s kopna. Ovo je kratak presjek “popularnih” pozicija za lignjolov s obale, do kojih možete jednostavno doći autom i više nisu nikakva tajna. Destinacije do kojih se isplati otići na kratak put su na području od Savudrije do Karlobaga, a može se produljiti i do Zadra odakle često stižu vijesti o ulovima velikih liganja. Srednji i Južni Jadran ipak su malo daleko za ovako kratke izlete, pa te terene iako su odlični nećemo navoditi.

Rabac, Brestova, Mošćenička Draga

Osobno nisam neki ljubitelj ovih pošti. Rabac mi nije nikada legao što se tiče liganja, jer tamo bi obično puno bolje lovili šarune i u nekadašnje vrijeme palamide, pa i brancine. Ipak, prijatelj Žac je tamo imao odličnih ulova, a lovio je i velike lignje. Što se tiče Brestove ona je često na našoj ribolovnoj ruti zbog blizine Plomina, pa kada poželimo kombinirati špinanje plominskih zubatih zvijeri i brancina s krakenima odemo do Brestove. Trajektno pristanište, osvijetljena je pozicija odlična tijekom tamnih noći. Lignje je dobro tražiti na rubu svjetla iako ulaze pod “lampu”. Ono što mi se tamo ne sviđa je gužva, pa uvijek lovite u društvu od nekoliko, pa čak i do desetak lignjolovaca. Često imam osjećaj da u tom dijelu mora pliva više skosavica nego liganja, pa je ulov od 4-5 komada po čovjeku u zadnje vrijeme odličan uspjeh. Iako sjećam se i solidnih ulova. Mošćenička Draga mi je kao pozicija nešto draža od Brestove. Nije tolika gužva, a lijeva punta zna dobro raditi. To nam dođe kao zadnja pozicija na kojoj pokušavamo spasiti izlet na povratku iz Plomina i Brestove. Na putu do Rijeke isplati se stati i u svakom idućem mjestu koje ima mol.

Bakarac, Uvala Scott, Črišnjevo, Jadranovo i Kačjak

U samoj Rijeci rijetko sam lovio, a i ostale zagrebačke ekipe nekako zaobilaze ovaj lučki grad. Lovili smo na molu u Bakarcu. Jednom smo na povratku iz Jadranova, gdje lignja nikako nije radila, na kratko stali u Bakarac i u periodu od 45 minuta izvukli 8 komada. Uvala Scott prilično je popularna i dosta ljudi lovi na njoj. Pozicija ima dosta nezgodno dno pa se može i izgubiti koja skosavica tijekom lignjolova. Črišnjevo je omiljena pozicija mog prijatelja Mileta. Mjesto je to za jednog do 2, maksimalno 3 lignjolovaca, s dosta prepreka poput bova i užadi u moru. Zato je Mile nabavio kajak kojim ostvaruje odlične ulove tijekom cijele godine iako u zadnje vrijeme više lovi s obale. Očito je da konfiguracija terena u uvali odgovara lignjama, pa se nerijetko love lijepi primjerci. To je svakako pozicija na koju se isplati stati ako ste na putu prema Krku ili niže prema Jadranovu i Crikvenici. Sljedeća bliska pošta na kopnu je u Jadranovu, a i Kačjak je zanimljivo mjesto, koje pruža nekoliko pozicija s kojih se isplati zabaciti skosavicu.

Krčke pošte i Merag

Njivice imaju dugačak mol koji je lijepo osvijetljen i na njemu se gotovo uvijek vidi velika količina crnila. Čuo sam da se dobro love lignje i poneka sipa, ali nemam neko veliko iskustvo s ovom pozicijom, iako vjerujem da je jedna od boljih na Krku. U Malinskoj možete probati s velikog kamenog, ali se može loviti i s pontonskog mola. Iako bi bilo bolje da možete otići barkom do obližnjeg svjetionika na ulazu u luku. Dobar je i mol na Haludovom. Na putu prema Meragu može se probati na Valbiski, a dobra pozicija je i mol na Glavotoku, te mol u uvali Sv. Fuska. Krčke uvale pružaju dobre uvjete i za sipolov, a ponekad se ukrcamo u trajekt i prebacimo do Meraga na Cres. Tamo sam lošije prolazio s lignjama nego s ribama, ali to mjesto pruža dosta mogućnosti za uspješan vikend u kojem možete kombinirati razne tehnike.

Od Senja do Karlobaga

Ako na Bosiljevu skrenemo lijevo prema Splitu, gotovo je sigurno da idemo na terene između Senja i Karlobaga, koji je krajnja točka do koje se znamo spuštati u potrazi za lignjama. U principu postoje dvije sorte lignjolovaca. Oni koji zauzmu omiljenu poziciju i na njoj borave cijelu večer do duboko u noć u očekivanju novih liganja koje u intervalima dolaze na domet skosavica. Drugi aktivno traže lignje mijenjajući i po nekoliko pozicija u jednoj noći. Svako izgledno mjesto krije pokoju aktivnu lignju, koja će primiti u prvih par prolaza skosavice. Ako nakon pola sata nemamo uspjeha dobro je promijeniti poziciju i krenuti na iduću. Ponekad putujemo u jednom smjeru i po pedesetak kilometara i promijenimo barem 5-6 pozicija. Na povratku znamo baciti skosavicu par puta na istim mjestima i čini mi se da taj način traženja lignji donosi bolje rezultate od statičnog čekanja na jednom mjestu. Senj je prva pošta na koju dolazimo iako ju znamo zaobići i produljiti dalje prema Sv. Jurju. Senj ima nekoliko zanimljivih molova i betoniranih obala, a dobra je i plaža desno od centra. Družeći se s nekolicinom senjskih lignjolovaca znam da se tamo znaju loviti prave kapitalke, ali kao i svuda situacija drastično varira od vikenda do vikenda, mjeseca do mjeseca ili sezona. Spuštamo se i dolazimo do Kalića, na kamenu plažu koju mnogi neopravdano zaobilaze, valjda zbog toga što nema baš puno svjetla. To je uvala sa stjenovitom obalom čija konfiguracija odgovara lignjama, ali i sipama. Sv. Juraj je mjesto koje prednjači po popularnosti. Svake večeri tamo lovi nekolicina lignjolovaca. Uvijek se nešto ulovi, a mjesta ima i za 5-6 ljudi. Ova pozicija zaslužila je i dulje predstavljanje, no s obzirom na to da je prilično poznata, nećemo se dugo zadržavati na njoj. Spomenimo samo da lignje ovdje nekada bolje rade po danu nego po noći, te da se oko mola uz obilje sitne vrzmaju brancini i druge ribe, koje nam uglavnom nisu meta tijekom sezone liganja. Dnevni ulovi znaju biti iznenađujuće dobri.

Recimo ove godine jedne subote u periodu od 11:30 – 12:00 ulovili smo 4 lignje, među kojima je bila kilašica sa slike koju je ulovio Ivica. Prijašnjih godina su se na skosavicu često lovile i hobotnice, no zadnjih godinu-dvije kao da ih nema kao prije. Rijetko se ulovi i sipa. Lukovo i prekrasna velika uvala oko tog mjesta, poznati su po molu na kojem mjesta ima tek za 2 do 3 lignjolovca. Najveću lignju u Lukovu ulovio sam između čamaca na potpuno netipičnom mjestu. Ovdje je bolje loviti iz plovila jer liganja ima po cijeloj uvali, a s kraja ih se može loviti praktično samo s mola. Na putu prema Prizni i Karlobagu, stajemo u Donjoj Kladi. Osvijetljena betonirana obala ima mjesta za nekoliko lignjolovaca koji se obično nadaju kakvoj kapitalki, jer Klada često iznenadi s velikim lignjama. Lijeva obala uvale dobar je teren za sipe. U uvali ima i brancina, ali nama su oni uglavnom bili neuhvatljivi, posebno jer im nismo pridavali dovoljno pažnje. Stinica nam je ove godine bila pravo otkriće i donijela nam je nekoliko solidnih, pa čak i dobrih ulova. Lignje se love i kod trajektnog pristaništa, ali i u uvali kod apartmanskog naselja, a nađe se i kapitalki koji dolaze zbog obilja sitne ribe, bugvi i šaruna. Jablanac je nekadašnje trajektno pristanište, u kojem se na osvijetljenoj obali isplati zabaciti skosavicu posebno tijekom mračnijih noći. Iduće trajektno pristanište koje je često posjećivano od strane lignjolovaca je Prizna. Željko Kuk je 2016. tu ulovio i pravu kapitalku tešku 1.43 kg. U uvali se uz lignje možete zabavljati sa šarunima kada ih ima (uglavnom u gluho doba noći), a ako imate sreće ulovi se i brancin. Uvala je bogata gavunima i sitnom ribom, pa je logično da ju posjećuju razni predatori i lignje. Rijetko se spuštamo do Karlobaga koji pruža dosta mogućnosti za ribolov i lignjolov, ali nam je u principu predaleko za kratke vikend izlete, posebno ako tijekom večeri radimo turneju iz Senja. Ipak, sjećam se jedne večeri u kojoj smo Edo i ja na kraju lignjolova u gluho doba noći završili u Karlobagu i ulovili bonus od nekih 7-8 liganja. Prijatelji Marinko i Mile nakon zajedničkog druženja u Lukovom vratili su se do Senja gdje su lovili do zore. Svi smo imali odličan rezultat te večeri i noći. Marinko je ukupno ulovio 5 kg liganja, Mile preko 3 kg, a Edo i ja svaki preko 2 kg, što je bio sasvim dobar rezultat, posebno jer na mjestima gdje smo lovili ostali nisu imali puno akcije. Ispalo je da se u jednoj večeri isplatilo promijeniti više pozicija, umjesto sjediti i čekati na jednoj.

Par praktičnih savjeta za vikend lignjolovce

Sezona lignjolova ovisno o dijelu Jadrana počinje već u kolovozu, no tada su i druge aktivnosti na moru zanimljive, pa mali broj lignjolovaca ciljano lovi lignje. U kasnoljetnom periodu zna ih se naći uz kraj u solidnom broju, a u principu su onda manjih dimenzija i mase do nekih 10, maksimalno 20 dkg. U tom dijelu sezone koristim manje skosavice, najčešće Yamashita Naory Basic modele. Vrijeme je lijepo, noći su tople, pa je lignjolov s kraja u japankama čisti gušt. Sa zahlađenjem lignje se uz kraj okupljaju u većim jatima, a s vremenom rastu u dimenziji, pa se krajem godine i sve do proljeća love najveći primjerci. Ova sezona nekako je bila traljava što se tiče liganja sve do veljače, kada su sa svih strana počele stizati vijesti o sve boljim ulovima. Tijekom ožujka lovile su se i najveće lignje. Očito su se tek u ovom periodu poklopili idealni uvjeti. Zimi obavezno ponesite termo odijelo, rezervnu odjeću, čizme, rukavice, toplu kapu i sve što će vam olakšati boravak pored mora za vrijeme hladnih noći, kada se temperatura zraka spušta i ispod ništice. Pokušajte izbjegavati rutinu i nepisana pravila. Odmaknite se od mjesta koja su pod presingom i umjesto da se gužvate na molovima, krenite na stijene, isturene rtove i mjesta na kojima nitko ne lovi. Ako planirati loviti sa stijena i u pokretu, pokušajte si organizirati pribor tako da vam skosavice, fluorokarboni i ostali pribor i oprema budu dostupni u nekoj praktičnoj torbi, koja će vam olakšati kretanje. Obavezno ponesite podmetač na dugačkoj teleskopskoj dršci, po mogućnosti brzi najlonski koji ne straši toliko lignju. Na vikend izlete ponesite dovoljno tekućine, neku praktičnu hranu koja će vam dati potrebnu energiju, kako bi s dovoljno strpljenja čekali svoju priliku. Ne zaboravite, lignje se kreću uz obalu i ponekada možete u kratkom periodu imati nekoliko grizova, da bi nakon toga morali čekati i po sat i više vremena do novoga griza. Ono što nas drži budnima do dugo u noć je nada da će se uloviti kakva kapitalka. Vikend planirajte u skladu s vremenskom prognozom i na vrijeme saznajte kada su promjene iz plime u oseku i obrnuto. Svaka promjena je period u kojem bi trebali biti maksimalno skoncentrirani na lignjolov. Vrh plime je dobar, a ovisno o utjecaju plime i oseke te mjeseca, lignje se kreću u raznim slojevima mora od površine prema dnu. Nagle promjene meteoroloških uvjeta, također utječu na aktivnost glavonožaca. Iskustva govore da su tijekom noći punog mjeseca lignje raspršene u potrazi za plijenom, pa ih je tada bolje loviti traženjem i čestim mijenjanjem pozicija, ili panulanjem uz obalu iz plovila. Tamne noći bez mjeseca bolje je provesti na lokacijama koje imaju izvor umjetnog svjetla, koje osvjetljava prvih desetak metara mora. Lignje tada prilaze privučene svjetlom, no često se zadržavaju i love na rubu svjetla i mraka ili uz samo dno. Imajte na umu da na mjestima gdje ima gavuna i ostale sitne ribe vjerojatno ima i lignji.

Da bi vaši vikend lignjolovi bili uspješni budite snalažljivi, kombinirajte razne tehnike loveći u svim slojevima mora dok ne nađete pravu dubinu i pojas u kojem lignje u tom trenutku aktivno love. Pretražujte zanimljive terene, mijenjajte pozicije i odmarajte se u periodima kada lignje nisu aktivne, sakupljajući snagu za periode u kojima bi aktivnost trebala biti pojačana. Lignjolov s kraja u ugodnom društvu odlična je zabava i relaksacija, a ako doma donesete kilu-dvije liganja imat ćete i ukusan ručak koji će razveseliti cijelu obitelj.