Male tajne velikih majstora – Petar Palađi

PR / Broj 32 / Studeni / 2010.

Petar Palađi vlasnik ribolovne trgovine „Eunice“ iz Pule odveo nas je na ribolov i pokazao nam neke od dobro čuvanih tajni dobrih morskih ribolovaca

Piše: Praktični RIBOLOV

• 

• 

Ribiči koji potječu sa kontinenta uvijek se dobro snađu u morskom ambijentu. Lako i brzo usvajaju znanja domaćih i u njih unose naučeno na rijekama i jezerima. Takav je i Petar Palađi porijeklom Mađar koji u Puli živi još od …… Njegova trgovina ribolovnim priborom zove se „Eunice“ što je ustvari latinski naziv za velikog morskog crva po kojem je ta trgovina nadaleko poznata. Naime Petar se vađenjem crva bavi odavno, a može se pohvaliti da se nikad ne dešava da ga u trgovini nema živog za sve one koji se žele tog časa zaputiti u ribolov. Iako nas je u našem posjetu Puli zateklo loše i burno vrijeme mi smo se usprkos vjetru i valovima zaputili u ribolov sa Petrom.

Išli smo na „njegovu“ poštu koja se nalazi između Fažane i otoka Veli Brijun i tek je par stotina metara udaljena od granice nacionalnog parka. Pošta je ustvari jedan podvodni greben – prijelaz na oko trideset metara dubine. Posebnost? Nije ona ništa posebno osim što je Petar i njegovi prijatelji redovno hrane dagnjama i Perinim brumom za sparide.

• 

• 

• 

Mamčenje velikog morskog crva

Za ribolov iz barke najbolje je koristiti velike komade crva na udici veličine 2 ili 4. No problem koji se uvijek javlja je da crv voli skliznuti na luk udice prekrivajući joj tako vrh. Kad riba primi kontra nije učinkovita jer je meso crva preko vrha udice. Evo kako to Pero radi:

• 

• 

• 

• 

„Na taj greben ne dolaze domaći jer on u stvari i nije ništa posebno. No kako se mjesto redovito održava hranjenjem, a ne lovi se redovno riba je uvijek prisutna. Kao što vidiš većina domaćih je na šeki između dva otoka na mjestu na kojem su udari bure najači. Svi čekaju početak oseke koji će danas početi oko dva sata. U to vrijeme kad more počne teći i struja se pojača i orade će se početi hraniti. Netko od njih kome sjedne jato ulovit će na brzinu par lijepih riba, a orade ovdje znaju biti stvarno velike. Ostali će uloviti po jednu ili dvije, poneki nijednu. No zadnjih se dana odlično lovilo pa ni danas po ovakvoj buri nitko ne odustaje.

Iako se bilo teško usidriti nakon tri pokušaja smo uspjeli zaustaviti Istranku uz pomoć dva sidra, a Petar nam je pokazao sistem s kojim lovi.

• 

Lovim sa ovim sistemom na kojem su predvezi tek pet do šest centimetara dugi. Pokazalo mi se da se takav sistem najmanje petlja dok tone pod brod, a ribi uopće ne smeta. Uvijek počinjem ribolov sa jednom udicom na dnu i jednom iznad dna. Na taj način u samo par zabaca vidim kako riba taj dan prima pa se prema tome i prilagodim. Ako je prvih par riba ulovljeno na udicu iznad olova onda i drugi predvez dižem iznad prve udice, i naravno obrnuto. Kod ješke ne biram ptreviše. Uvijek nosim živog crva koji je univerzalna ješka i bibija ako su mi cilj orade i veliki arbuni. Vrlo rijetko u ribolovu nemam živog crva, a tad koristim crva iz salamure. Kroz godine sam isprobao mnoge načine soljenja i konzerviranja crva i do sad mi je ovaj postupak sa salamurom najbolji. Naime crv iz salamure je na udici kao živ ali nešto tvrđi. Sačuvana mu je originalna boja pa čak i sedefast odsjaj leđa. Takva ješka je učinkovita kao i živi crv, a u slučajevima kad je na pošti mnogo sitne ribe i bolja.

Dok smo se vozili prema pošti pričao si mi da redovito hranite mjesto ribolova. Nije li to neuobičajeno za ribolov na moru.

To iskustvo sa hranjenjem na moru sam počeo poučen iskustvima sa slatkih voda. Probali smo na nekim poštama prvo bacati dagnje na koje smo zada i lovili kao domaći ribolovci. Naime ovdje u Istri vrlo mnogo orada se ulovi na dagnju montiranu na udicu sistemom „na zvono“. No i kod ribolova crvom hranjenje sa cijelim dagnjama je palilo. No orade koje su jedine sposobne drobiti tvrde ljušture školjaka su ribe koje neobično vole dagnju. Znalo se događati da su grizevi na crva (ili bilo koju ješku) previše oprezni. Zbog toga smo došli do zamisli hranjenja sa brumom jer njegov miris privlači i sve ostale ribe. Prvi brum od mljevene srdele, dagnje i ribljeg brašna napravio sam prije više od deset godina. A ovaj koji sad upotrebljavam (i prodajem) je savršen. Tone brzo, a kugla se potpuno ne rastvori ni do tridesetak metara dubine nego padne na dno i mami ribu. Kako su sve čestice sitne jedino je komad crva ili bibija na udici pravi zalogaj i rezultati su vidljivi.

Jedan bibi – dvije ješke

Pero nam je u ribolovu pokazao i jedan trik za ješkanje bibija kojeg prije nismo znali.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Zašto još uvijek loviš rukom na prst?

Ma imam ja i štap tu u brodu i moram priznati da je učinkovitiji, nema petljanja i njime se lakše izvadi veća riba. No ovaj iskonski ribolov – na prst mi je nekako drag. Kad preko prsta osjetiš ribu kako uzima mamac, kako se s njim poigrava čupkajući ga i na kraju ga ponese. Ima to nekog gušta. A meni u ribolovu ipak nije važna količina i veličina ribe _ važno je da grize i da se mogu malo opustiti.

• 

Pero nas je tokom ribolova naučio nekoliko vrhunskih načina montaže bibija i crva koje vam donosimo u našim praktičnim savijetiima. A ribolov? Odlično smo lovili dok bura nije toliko pojačala da su njeni naleti odsidrili Istranku i gotovo nas odgurali unutar granice nacionalnog parka. Probali smo se još dva puta usidriti, a onda smo odustali ostavljajući ovu poštu za jednu drugu priliku. No i u tom kratkom vremanu imali smo priliku vidjeti koliko su ribe, uglavnom lijepi fratri, arbuni i orade žestoko napadali udicu na hranjenom mjestu. Razmislite o tome kad ponovo krenete na more u ribolov.

• 

• 

Čuvanje velikog morskog crva

Ovo je do nedavno bila velika tajna (i još je) i za nju zna samo mali broj crvolovaca i ribolovaca na Jadranu. Naime veliki morski crv može se čuvati praktički mjesecima bez da ga se hrani i uz rijetko mijenjanje morske vode. Pa kako je to moguće? Štos je u tome da ulovljenog crva kojeg trapula nije jako oštetila (ako mu je trapula zdrobila glavu i krvari onda mu nema spasa) treba čuvati u plitkoj posudi sa vrlo malo mora. Morske vode treba biti tek toliko da crv svojim leđima može dodirnuti površinu vode. On tada radeći svojim trepetljikama otapa zrak iz atmosfere obogaćujući vodu kisikom. Prvih par dana vodu mu treba mijenjati čim se zamuti (i crv kaka), a nakon toga ga samo treba držati na jednakoj temperaturi (ne smije biti na suncu) a najbolji je podrum. Ako crva stavite u previše vode on će vrlo brzo potrošiti kisik iz nje i ugušit će se. Čak i crva kojeg ste na ribolovu trošili od repa ovako možete dugo čuvati jer mu se rana brzo zatvori.

• 

Trgovina Eunice

Uvoznik Bibija – količine dostupne uz prednarudžbu

Begovica 19
52100 Pula
052/ 570 203

•