Orada – kada i gdje?

PR / Broj 67 / Listopad / 2013.

Mjesečeve mijene, oseka, plima, kiša, sunce, dan, noć, svitanje, sumrak… najbolje vrijeme je onda kad imate vremena… nije to baš tako jednostavno

Piše: Praktični ribolov

Kad živite na moru i lovite s obale nakon kratkog vremena pohvatat ćete dobre pošte, no čak i tada čovjeka uvijek vuče neki drugi teren, neko drugo mjesto. Jer čulu ste da je „Šime na Murteru diga dvadeset podlanica priko kilu“. A šta je potegnut od Zadra do Murtera? I baš to jutro kad ste krenuli put Murtera, u samom Zadru na orguljama Frane je ulovio jednu od pet kila na volka…. Dakle pitanje gdje ići teško je i za one koji žive uz more, a tek zaljubljenici mora sa kontinenta? Za njih je pitanje „Gdje ići?“ lutrija koja košta vremena i novca. Ako o lovu orade ne znate mnogo idete tamo gdje vas savjetuje prijatelj ili idete s njim. Ako ste sami prikrpate se nekome tko već lovi iako u tom trenu ne znate da li je i taj odabrani koji je eto zabacio prije vas na izglednoj lokaciji također izgubljen u traženju. Ako ste pak dugogodišnji zaljubljenik u ovu vrstu ribolova sa višegodišnjim iskustvom i poznavanjem pozicija onda nas muči problem odabira pravog mjesta za taj dan jer neće na svim mjestima gristi jednako u isto vrijeme. Naravno oni sa bogatim iskustvom mnogo lakše se odlučuju za poziciju, a ako ona ne radi mogu se lako prebaciti na susjednu. No boljim poznavateljima navika ove ribe jasno je da je orada u stalnom kretanju, nekad traži hranu, ponekad migrira zbog mrijesta ili se jednostavno seli u područje sa toplijim (zimi) ili hladnijim morem (ljeti). Ako na nekom mjestu orada u određeni trenutak ne grize to automatski ne znači da tu cijelog dana nemate što tražiti. Oradin „prolaz“ je ono što većina ribolovaca na ovu ribu najbrže zapazi. Najčešće se igra svodi na čekanje sve do trenutka kada se jato pojavi na vašoj poziciji, a tada je najbolje loviti samo jednim štapom i biti vrlo brz u ješkanju i prezabacivanju da iskoristite taj kratki period njene aktivnosti. Kad je prolaz prošao i vi ste ovisno o brzini ulovili jednu ili više lijepih riba na poziciji treba: A) Ostati čekati, B) Promijeniti poziciju i pokušati prestići jato ili C) Otići kući jer je njeno hranjenje za taj dan gotovo.

Onaj tko zna točan odgovor na ovo pitanje ili je neozbiljan ili spada u grupu ljudi koji sve znaju i uvijek su u pravu. Lovili smo orade i po olujnom jugu i po ljutoj buri, grizle su nam do vrha najviše plime, a i u mrtvoj oseki, ali smo i po svim nabrojanim uvjetima ostali bez poteza. No nekakvih pravila oko odabira mjesta i vremena za lov ipak ima pa u idućem tekstu donosimo svoja saznanja.

Za početnike

Nova generacija lovaca na orade uvijek je željna naučiti koje su karakteristične lokacije koje ove ribe obožavaju. Orade u principu ima svuda po Jadranu od ušća rijeka do strmih i nedostupnih obala. Ima ih i na brakovima i na malim otocima otvorenog mora. Po tome se da zaključiti da koje god mjesto odabrali orada će nam biti lovina. No opet nije svaka lokacija za lov sa obale jednako efikasna jer orade obično na nekim mjestima migriraju češće, neke posjećuju samo kad nisu gladne, a druge samo kada se hrane. Puno početnika prilikom odabira svoje lokacije za oradu razmišlja logički, da se treba udaljiti na što nepristupačniji teren gdje je manje ljudi, no u praksi je situacija sasvim obrnuta. Što smo bliže naselju to je orada više. No lov u divljini je pravi ribolovni doživljaj prilikom kojeg smo udaljeni od svijeta, briga i problema, a u mjestima nam stalno netko prolazi, smeta ili proizvodi buku koju orade ignoriraju ali zato nama ne pružaju ribolovni užitak. Jedno od sigurnih mjesta u divljini gdje će se naći orada su polja posidonije.

Posidonija

Gdje je posidonija tu su i orade, no problem se javlja odmah jer kako loviti na poljima guste trave čiji se lostovi izdižu i pola metra iznad dna? Iako su sama polja posidonije najčešće odmarališta za orade, a ne i hranilišta upravo njihova masovnost na ovim područjima može dati onu oradu koja se taman odlučila nešto pojesti. Najbolje je pokušati prije prvog zabacivanja pronaći rub posidonije ili pješčani plato između dva takva mjesta. Ješka plasirana na takvom području ulovit će orade koje preplivavaju između njih. Zabacivanje direktno u travu probajte izbjeći iako se i tamo može uloviti pokoja riba, ali zbog stalnog zapinjanja u travu i izvlačenja busenja prije ćete izgubiti živce. Ako baš morate pokušajte loviti sa jako dugim predvezima koji će nakon olova koje će potonuti u travu polagano pasti na listove trave gdje će ribe ješku sa lakoćom pronaći. Iako je posidoniju ponekad teško uočiti sa obale, to probajte napraviti na način da obalu pogledate iz veće visine, popnite se na neko brdašce u okolici i pogledajte crne mrlje na dnu koje se pružaju uzduž obale. Kada je obala ravna, tj. kada je plitko ili srednje položena i more je bistro onda posidonije ima 100 % na tom području. Ako nađemo komad obale koji je samo ograđen posidonijom jer se tu pružaju neki pješčani ili kameni sprudovi onda je puno bolje odabrati mjesto zabačaja prema tom čistom području jer i orade posidonije i one koje se hrane moraju proći preko takve lokacije.

Šaranaši su u prednosti

Pogled na debele šarane morskim ribolovcima i nije baš privlačan prizor, dok njihov catch&release pogled na ribolov upravo preziru. No, runinig rig za šarane je savršena prezentacija za lov orada. Lov šarana i lov orade u mnogočemu je jednak na plitkim obalama gdje treba zabaciti daleko. Stoga ako ste šaranaš onda na moru nećete imati previše problema u pronalasku najbolje opreme. Iako su šaranski štapovi, i postave sa indikatorima u stvari odlični za većinu terena ipak za velike ješke i lov na preko sto metara od obale treba imati prave trodijelne surf štapove dužine 420 do 450 cm i težine bacanja od 160 do 200 grama. Naime jedino ćete sa surfom moći baciti cijelog bibija, veliki komad crva ili nekoliko volaka navučenih iglom na predvez, dovoljno daleko. Jedino pravi surf štap (nemojte kupiti teleskop jer je u toj opciji bolji i šaranski štap. Još je jedna velika prednost surfa, a to je borba sa ribom. Nime na plitkim i položenim terenima koje orada osobito voli (krenite od Zadra preko bibinja i Biograda prema Šibeniku i gdje god da stanete naići ćete na odlična mjesta) mnogo je grota i oštrog kamenja uz obalu. Ako oradu niste digli na površinu još daleko od obale i ako nemate dugi i tvrdi štap te snažnu veliku surf rolu kojom je možete brzo privući velike su šanse da će vam se svaka veća riba zabiti ispod prvog kamena ili se uvući u kakav procijep.

Oradin griz

Da bi znali što se u stvari događa sa mamcem moramo znati prvo kako se ona hrani. Naime većinu hrane poput školjki, priljepaka… orada otkida svojim čeljustima sa kamenja. Zatim ih drobi, ispušta iz usta i uzima samo meso (koliko je to moguće izabrati bez pomoći ruku). Dakle orada prvo mamac naglo povuče i nosi sa sobom od pola pa čak i do nekoliko metara. Taj prvi potez joj moramo dopustiti, nakon toga mamac ispušta iz usta i ponovo uzima, samo ovaj put ga usiše dublje u usta da bi ga prožvakala i progutala. Tada treba napraviti snažnu kontru da joj udica probije tvrdu čeljust. Stoga udice trebaju biti jako kvalitetne i oštre, najbolje su se pokazale Owner 5111-161 veličine 3/0, 4/0, Sasame Beak 1/0, 2/0 i ostale čvrste i kovane udice. Nakon griza najlon držite stalno napetim iz istog razloga. U lovu na orade dobro je imati i ostali pribor poput visokog tripoda opremljenog električnim indikatorima, kojeg morski ribolovci rijetko koriste. Olovo može biti teško od 20 do 100 grama, najbolje je oblika kruške s vrtilicom koje se montira klizno. Dobro je iznad vrtilice koja ograničava kretanje olova prema predvezu i za koju se veže predvez staviti gumeni graničnik kako klizno olovo ne bi lupalo po čvoru na vrtilici i tako ga oštetilo. Nakon vrtilice trebalo bi staviti najmanje 30 cm predveza bilo od najlona 0.30-0.35 ili fluorokarbona iste debljine. Iako smo orade lovili i na predveze 0.25 -0.28 mm pokazalo se da njoj debljina predveza ne smeta a vama može itekako faliti kada napokon dočekate veliku.

Daljina zabačaja

Orada se najčešće hrani u samoj obali no lov ispod nogu nije najbolja solucija zbog opreznosti ove vrste, naše sjene i vibracije, vidljivosti najlona u plićaku i njezinog odabira hrane. Najbolje rezultate postižu ribolovci koji zabace što dalje od obale, pazeći pritom da obala nije previše strma jer u protivnom ješka padne na duboko i hladno mjesto gdje oradama temperaturno ne odgovara hraniti se. Najbolji rezultati kod dalekih zabačaja postižu se na mjestima gdje obala pada sporo što znači da ako zabacimo 50 metara od obale, a dubina je svega 10 -15 metara, to je prava stvar. Ako dubina pada brže ne moramo bacati tako daleko. Dobar je lov na orade je do 30 tak metara dubine ovisno o godišnjem dobu. U jesenskom razdoblju puno bolje igraju veće dubine nego što bi igrale u ostatku godine jer je termoklina duboko pa joj metabolizam dopušta da brže probavlja hranu na toj većoj dubini. Isto tako pravi ribolovci opipavaju dno svojim zabačajima pa sljedeći put ili smanje ili produljuju zabačaj. Ako posidonija počinje daleko od obale onda je glupo baciti ravno na nju ili dalje i slobodno možemo skratiti zabačaj tamo gdje posidonija tek počinje. Ako nema posidonije ne mora značiti da nećemo opipavati dno, jer obala može biti puna nezgodnih algi, neugodnih grebena ili previše muljevita.

Luke i umjetni nasipi

Ovo gore su savršena područja za orade, u gotovo svim situacijama čak i puno bolja nego divljina. Iako je u lukama i lučicama lov zabranjen domaći ribolovci često ignoriraju to pravilo zbog brojnosti ribe, a nadležni organi ne sankcioniraju takav oblik prekršaja. Lov u lukama je savršen iz razloga što je mnogim ribolovcima to mjesto naprosto ispred kuće ili autom mogu doći do mjesta zabačaja, orada ima jako puno i zaštićene su od ostalih alata. Ako ste legalist u potpunosti onda odaberite mjesto koje nije luka već lukobran. Možda nije ista stvar ali i tu su orade mnogobrojne pa je mogućnost ulova velika. Jedne od najpoznatijih lokacija gdje se love velike orade su zadarska riva i izlaz iz splitske gradske luke. Dva velika grada u svom srcu kriju prave monstrume, a isti je slučaj i u svim ostalim gradovima. Umjetni nasipi su mjesta bogata hranom, često nastanjeni mnogobrojnim organizmima koje privlače orade, a mnoštvo brodskog prometa i zabranjenih industrijskih ili vojnih zona čuvat će ribu od prelova.

Brumanje

Nekada su najbolje lokacije za lov na orade već stvorene od strane industrije ili ljudi koji često bacaju određenu hranu na neko područje. Primjerice postoje mjesta gdje plivarice istovaruju srdele ili gdje tvornice prerađuju morske proizvode, pa uzgajališta dagnji i ribogojilišta. Jedno od najbolje brumanih mjesta je nažalost istučeni kamen poradi prstaca. Miris koji daju zgnječeni prstaci, ježevi i ostala uništena bića izluđuje orade. Ako mjesto nije brumano od nekog drugog onda to možemo napraviti i mi sami. Ustvari čak je i poželjno jer bi u protivnom satima čekali griz. Za brumanje orade najbolje je koristiti svježu i prirodnu brumu napravljenu od onoga čime se ona i lovi. Srdele su odličan mamac pa je i bruma sasvim solidna, istučene dagnje puštaju jako puno neodoljivog mirisa, a ježevi su joj poslastica. Lovite sa onim čime ste brumali jer ne treba privući ovu ribu određenim mirisom pa očekivati da ona izabere baš nešto suprotno, da joj se ne sviđa miris ne bi ni došla. Kada brumamo onda moramo imati na umu da je od sve ponuđene hrane upravo naša ona koju smo naješkali na udicu zadnja koju će htjeti pojesti. Stoga moramo biti lukavi i sakriti udicu najbolje što možemo i koristiti manje uočljive i tanke najlone ili flourokarbon.

Lov orade noću

Zašto ne, svaka riba je noću puno manje oprezna jer je više vođena mirisom i osjetom vibracija nego vidom. Stoga je i veća vjerojatnost da ćemo je uloviti na neki sistem koji nam preko dana nije dao rezultat. Za lov noću najvažnije je da nije mrkla noć već jaka mjesečina koja oradama ne otkriva najlon zbog svijetljenja planktona. Za vrijeme mrkle noći orade spavaju ležeći na dnu pa ih nećemo ni uloviti. Umjetna rasvjeta može pomoći no mjesečina joj pobuđuje apetit. Ipak možda je najbolje vrijeme za lov orade rana zora i prvi sati dana ili sumrak kada su aktivnije, u to doba postižu se najbolji rezultati pa su i ribolovci tada najbrojniji. Često će orada tijekom dana proći pokraj hrane i samo je opipati, navečer će se vratiti na tu lokaciju sa namjerom da pojede ono što je vidjela. Jesen lagano dolazi i kreće najbolji dio godine za lov na ovu ribu sve do sredine prosinca kad lagano prestaju sa učestalim hranjenjem zato u narednom razdoblju probajte što više uživati na moru.