Sipe

PR / Broj 61 / Travanj / 2013.

Sipe su već prišle obali, a slijedećih petnaest dana bit će vrh lova na području Istre gdje one svake godine masovno dolaze na mrijest

Piše: Ivo Begović

Ako ste stanovnik Istre i imate makar i malu barčicu siguran sam da ste se već ili ćete se pridružiti ekipi koja koristi svaki slobodan trenutak i mogućnost da se izađe na sipe. No ako ste poput mene osuđeni na lov sa obale – ne brinite i mi ćemo uskoro doći na svoje.
Naime sipe su krenule i njihovo okupljanje na poznatim terenima je upravo počelo. Prvo se okupljaju manji mužjaci, a za njima stižu veće ženke. Karakteristika terena na kojima se okupljaju su ravni platoi sa pješčanim dnom ponekad prošarani krupnijim kamenjem. Nakon ove prve faze sipe se primiču obali i obavljaju mrijest. Ženke se redovito kriju na terenima sa nešto više kamena pa ih se zbog toga i rjeđe lovi. Svoju šansu ove godine vidim baš u činjenici da će nakon još par dana proljetnog sunca okupljanje sipa uz obalu biti masovno. Ako znate teren gdje ekipa lovi danju iz čamaca (a to stvarno nije teško skužiti jer su svi u masi kao galebovi) najbolje je odabrati teren na obali što bliži terenu okupljanja. Ako tu još nađete kakav mol koji ulazi duboko u more oko kojeg je pješčano dno (na terenima Istre uglavnom i je pješčano) i da još kakva svjetlost javne rasvjete obasjava more našli ste sigurno lovište.

Prezentacija

Uz ovaj tekst pokušao sam skupiti sve skosavice koje nam je ribolovna industrija priredila za lov sipa. Sve one će odraditi željeni posao u određenim uvijetima. Neke su bolje nadubokim a neke na plitkim terenima. Zbog toga prepuštam vama da nađete svog favorita. Umjesto da vam kažem koju bi ja izabrao ja ću vam reći samo par riječi o prezentaciji, a ostalo ćete sami skontati.
Dakle sipa je glavonožac koji lovi iz zasjede. Totalno se mimikrijom tijela prilagodi okolini i vreba. U trenutku kad joj se plijen približi (dakle plijen njoj, a ne obratno) ona se munjevito baci na njega čvrsto ga grabeći i istog trena ga pokušava ugristi svojim čvrstim „kljunom“. To je razlog zbog kojeg se skosavice sa platnom u siplovu često oštećuju. Dakle ako možete birati skosavicu izaberite onu glatku plastičnu bolje nego onu sa platnenim omotačem jer sipa ne pipa nego grabi. A kad zgrabi vi je morate kontrirati kako bi pomakli skosavicu kroz njene pipke i zabili joj iglice krunice. To je mnogo lakše napraviti sa glatkom plastičnom skosavicom nego sa onom hrapovaom od platna. No vratimo se prezentaciji. Dakle sipa većinu svog života provodi uz dno ili na dnu. Ponekad se za plijenom zaleti i u srednji sloj mora ali to nije pravilo. Prezentacija zbog toga mora biti na ili uz samo dno. Svaka skosavica sa kojom uspijete poskakivati po dnu i uz to podizati oblačiće pijeska bit će savršena. Poskakivanja i povlačenja trebaju biti nešto sitnija. Naime ako rolom svaki put dva puta okrenete velike su šanse da ćete sipu preskočiti tj. da ona neće pronaći trenutak u kojem bi se odlučila na napad.

Što se tiče boja skosavice sipa je tu mnogo manje izbirljiva od lignje pa sve kombinacije pale. Ako bih baš morao birati bijele i Red head (crvena glava) su mi nekako draže. Ja sipe lovim nešto tvrđim laganim kratkim štapom težine bacanja do 30 grama. Na roli mi je uvijek tanka upredenica sa fluorocarbonskim predvezom. Ova upredenica mi omogućava da dobro „pratim“ dno i uz to olakšava učinkovitu kontru. Nakon kontre sipu treba izvlačiti bez taktiziranja i pred obalom je dočekati sa podmetačem jer u trenutku dizanja iz vode često padne za razliku od lignji.

Ako ste pogodili sam kraj mrijesta noću se na mjestima gdje je more osvijetljeno znaju „šetati“ ženke sipa. One se tu nisu došle hraniti i vrlo mlako reagiraju na skosavice. No ako imate Yo-Zuri sa fluorescentnim leđima i bez tkanine (vidi okvir) vaše će se šanse za ulovom odjednom višestruko povećati. Ne znam zašto ali na ovu skosavicu u opisanim uvjetima reagiraju. Nećete baš svaku uloviti – ali reagiraju. Uživajte u sipolovu, čuvajte se crnila (osim u rižotu) i držite se zakonom propisane mjere.