ZIMSKI RIBOLOV NA DUBINAMA

PRM / Broj 23 / Siječanj / Veljača / Ožujak / 2019.

Piše: Ivan Galzina
Snimila: Ela Galzina

Gotovo svaki ribolovac u novoj godini, među mnoštvom drugih želja, poželi više vremena provedenog na ribolovu. Početak godine je period kada riba i nije previše aktivna i tako sve do ožujka, međutim, ipak se mogu isprobati neke tehnike i pozicije koje u toplijim danima malo zapostavimo. U ovo doba temperatura mora je oko 13 celzijusa i nemamo što previše tražiti u manjim dubinama i uz obalu, već smo prisiljeni otisnuti se na nešto dublje i udaljenije pozicije. Zanimljivost je da u ovo doba godine nije nužno tražiti dubinske brakove jer čak i neke kontra „udubine“ drže ribu. Zimi se manja jata orada pozicioniraju i zadržavaju u većim dubinama te se šaruni i lokarde, a i mnogi ostali grabežljivci, spuštaju dublje. U ovom periodu godine prisutnost sitnije jatne ribe je smanjena na minimum pa nam neželjene menule, bugve i bokadori neće kvariti samu prezentaciju ješke i ometati ribolov. Zimski ribolov na velikim dubinama je nešto manje dinamičan, ali često nas nagradi pokojim boljim primjerkom ribe. Orada je jedna od češćih lovina zimi, no često se njima priključe arbuni, pagar, pokoji kantar, šarun, lokarda, a nerijetko i mol.
U daljnjem tekstu pisat ću kako se pripremiti i odraditi ribolov na većim dubinama zimi. Pojasnit ću vam što i kako ješkati te kakav predvez izraditi, a sve kako bi vam boravak na moru bio što učinkovitiji i zanimljiviji.

Srdela, kraljica zimske ješke

U periodu godine kad je srdela u lovostaju jedini izbor nam je zamrznuta. Kod odabira zamrznute srdele moja preporuka je da kupite onu koja je brzo zamrznuta pa one nisu spojene kao u bloku, već su odvojene jedna od druge. Tako zamrznuta srdela je bolja od smrznutih blokova srdele jer je najmanje oštećena i najbolje očuvana. Takvu srdelu dovoljno je prije samog ješkanja malo smočiti morem da se ukloni zamrznuta glazura i spremna je za ješkanje. Ukoliko ste ažurni pa ste srdelu kupili prije lovostaja, možete ju zalediti i malo posoliti krupnom soli kako biste ju lakše odvojili prilikom odmrzavanja. Zbog soljenja ona će malo izgubite na sočnosti, ali biti će žilavija za ješkanje. Procijenite sami kako vam odgovara, osobno ju nikad ne solim. Kod ješkanja srdele u ovo doba godine najbolje mi se pokazao, ajmo ga tako nazvati, starinski sistem. Srdela ješkana s kosti puno mi se bolje pokazala u zimskom ribolovu od samog fileta. Naravno, ukoliko lovite isključivo lokarde na pola mora preporučam filet koji treperi, ali za ribolov na dnu najbolje su mi se pokazale kockice (komadi). Osobno kad režem srdelu, glavu i repnu peraju odstranim te srdelu isiječem na tri komada: dva s trbuhom i jedan repni. Moja teorija je da repni dio uvijek ješkam da udicu ispod olova, dok gore stavljam kockice srdele s dijelom trbuha (prikazano na slici). U ljetnim danima, ako koristim srdelu najčešće ju filetiram i stavljam u kombinaciji s ostalim ješkama, ali ponavljam, u ovo doba godine mi se najbolje pokazala s kosti. Svakako prednost srdele s kosti je i ta što bolje stoji na udici pa gotovo da i nije potreban silikonski konac. Ukoliko koristite silikonski konac onda ga namotajte samo malo po vratu udice, nikako preko cijele srdele jer izgubite izgled prirodnog komada srdele.

Ješka za zimski ribolov

Dubina ribu drži

Zimi, kad su temperature mora oko 13 Celzija, potrebno je potražiti ribu u nešto većim dubinama. Kako sam i u samom uvodu naglasio, ne moraju to biti brakovi niti neka kamenita područja već samo područja koja se malo razlikuju od ostatka terena uokolo. Bilo da se radi o laganim ispupčenjima ili udubinama, valja spustiti udicu i probati. U ovo doba godina riba se više grupira pa ju je na sonaru lakše i pronaći. Ukoliko na sonaru opazite jata plave ribe, možete probati i tu loviti na dnu jer očito je da se na tom mjestu riba zadržava. U zimskom ribolovu riba u principu najbolje radi kad izađe sunce, stoga nije potrebno u ribolov odlaziti rano ujutro. U ribolovu na većim dubinama oprema igra ključnu ulogu, stoga je izbor i priprema vrlo bitna stvar. Kvalitetna upredenica olakšat će vam detekciju griza dok će veća rola s manjim prijenosom olakšati izvlačenje. Isto tako, jedna od važnijih stavki je sidro i sidreni konop. Ovisno o dubini, ali bez 100 metara konopa ne treba ni isploviti. Ovisno o brodu, ali za tip broda do 6,50 m i težine oko 1000 kg konop ne treba biti deblji od 10 mm. Osobno koristim 8 mm i sidro inox težine oko 5 kilograma s 2 metra lanca debljine 8 mm.

Raznolika lovina

Ciljana riba zimi mi je orada koja se najčešće formira u manja jata, a ono što me kod njih najviše veseli to je da ona izvanredan borac, pogotovo ako se radi o dubinama preko pedeset metara. Ne samo da je izvanredan borac već je i jako prefrigana lovina s kojom se često puta morate nadmudrivati, a to je upravo ono što tražimo u ribolovu, zar ne? Gotovo sve svoje najveće primjerke riba u našem moru sam ulovio zimi pa me to i posebno veseli. Naravno da opremu i prilagodim tome jer nerijetko se ulovi i pagar, a njega ne želite izgubiti zbog neprilagođenog pribora. Lokarde i šaruni su površinski borci koji kao da su uvijek raspoloženi za griz. S lokardama i šarunima se uvijek možete igrati na pola mora, zimi se vole spustiti i do samog dna pa tako nerijetko znaju u naletu pokupiti ješku, što oda jedan iznimno jaki trzaj na štapu pa makar se ponadate onaj djelić sekunde da je nešto ozbiljnije. Smokve su također često na repertoaru, iako nisu neki borci predivna su riba i unesu malo boja u sveukupni ulov. Kantari također vole srdelu te su zanimljiv i prepoznatljivi borci po svom „šijanju“ u borbi sa štapom. U svakom slučaju, dolaskom na poziciju riba nije odmah aktivna pa valja nekad sačekati i do sat vremena, čak i par puta spustiti malo krupniju ješku. Ponekad nije loše i zakvačiti po dvije srdele na udicu kako bi otpale pri dodiru s dnom i na taj način malo brumale i brže privukle ribu.

Duži predvez zimi

Odabir i izrada predveza kao i uvijek ključna je stvar. U ovom periodu godine koristim najduže predveze. Kako uvijek lovim s tri udice iz broda, idealan predvez mi je onaj s picevima duljine 60-70 centimetara. Kod ovako dugačkih predveza dolazi do važnosti i dužina samoga štapa. S kratkim štapom gotovo ste u nemogućnosti koristiti dugačak predvez, a kako volim reći predvez ribu lovi. Dužina samog predveza nije da bi se napakostilo samome sebi, već je takav i puno lovniji. Zimi, kad je koncentracija sitne jatne ribe svedena na minimum, idealno je koristiti takav predvez jer vam ga sitna riba neće dodatno mrsiti, a smanjena vidljivost na većim dubinama omogućava vam da najlon bude nešto deblji. Prezentacija ješke na samome dnu je jako bitna, a nju možemo ostvariti isključivo dužim predvezima jer na kraćim dolazi do neprirodnog kretanja koje stvaramo pomičući štap i samim time dodatno plašimo ribu. Duži predvez tako pokrije i veću površinu morskoga dna i samim time dodatno “traži“ ribu.

Debljina osnove zimi na dubinama preko pedeset metara može ići i do 0,30, dok su picevi nešto tanji između 0,25 i 0,28 mm. Moje mišljenje da je to dovoljna debljina najlona da se izvuče riba i preko kilograma. Izbor udice je također ključan faktor kod zimskog ribolova te kvaliteta treba biti provjerena. U zadnje vrijeme izvrsno su mi se pokazale Sunset udice serije 3310SW. Sunset brend još je jedan od noviteta na hrvatskom tržištu koji će svojom kvalitetom svakako zauzeti svoju poziciju među sportskim ribolovcima. Udica mora imati širi luk, po mogućnosti black nickel boje te nešto deblje žice kako bi se srdela bolje ješkala. Kako sam naveo, olova su minimalno 120 do 150 grama, a težina samog olova nije samo bitna da predvez prije potone. Težina olova bolje će „usidriti“ predvez na dnu i tako sačekati pravi ugriz ribe. Kod ovakvog ribolova predvez ne smije biti nategnut već lagano opušten, a vrh na štapu preko upredenice dat će signal da je došlo do griza. Napeti predvez te predvez koji nije na dnu je manje lovan, a i samim time privlačit će pažnju „letećoj“ ribi poput šaruna i lokardi. Konkretno, na zadnjem svjetskom prvenstvu u Portugalu, imali smo velikih problem s plavom ribom koja se nije bodovala, a “letjela“ je na sve što se kreće u moru, no i to smo vješto izbjegli teškim olovima i mirnom rukom. Ribolov zimi na većim dubinama može biti vrlo zanimljiv, a ponekad i izdašan. Važno je napomenuti da pozicije na koje idete ljeti ostavite ipak za ljeto, a zimi potražite neke nove i dublje kako biste istinski uživali u ribolovu i ulovili pokoji veći primjerak.
Do idućeg broja, lijepi pozdrav!