Jezero Štikada – dom velikih grgeča
8 min readPR / Broj 75 / Lipanj / 2014.
Jezero Štikada kraj Gračaca, idealna je lokacija ako putujete prema moru i želite provesti dio dana u ribolovu kapitalnih grgeča ili pastrva. O kakvim kapitalcima je riječ najbolje govori podatak o ulovljenim grgečima težine do 1,8 kg.
Piše& foto: Zdravko Šavor
Čovjek mijenja prirodu
Mnogo puta sam prolazio kroz Gračac, jednom čak i stao kraj akumulacije, ali do ove godine nisam imao prilike loviti na umjetnoj akumulaciji Štikadi. Prilika se stvorila slučajno na početku proljeća, kada smo nakon neuspješne potrage za brancinima u Karinskom zaljevu Peki, Žac (Kuk) i ja na povratku u Zagreb svratili do jezera i u društvu predsjednika ŠRU “Pastrva” Gračac, Željka Tulumovića odlučili okušati sreću sa grgečima, kojima jezero obiluje zadnjih desetak godina. Priča o grgečima ima dvije strane medalje. Činjenica je da su kapitalni grgeči rijetkost u našoj zemlji i da su atraktivni za ribolov raznim tehnikama ribolova. S druge strane istina je da je biološka ravnoteža jezera narušena introdukcijom ribljih vrsta koje tamo nisu prije živjele, a sada su preuzele primat. Do domovinskog rata u rijekama Ričici i Otuči, a samim time i u akumulaciji koju one pune plivale su isključivo autohtone vrste potočna pastrva i pijor. Funkcijom reverzibilne brane u jezeru se pojavljuju klenić i uklija, a od 2007. i glavna zvijezda naše reportaže grgeč, koji zbog obilja hrane ubrzo dostiže kapitalne dimenzije za naše prilike. Postoje glasine da tu nije kraj mijenjanju strukture ribljeg fonda ovog jezera, da su očito postupcima nesavjesnih ribolovaca u jezero u zadnje vrijeme uneseni šaran i som, a ima u sunčanice. Još samo fali da neko ubaci i štuku, te amura koji navodno već pliva u bliskoj akumulaciji Sv. Rok i dobili smo još jedno u nizu “ciprinidnih” jezera kakvih ima napretek u lijepoj našoj. Čovjek se još jednom poigrao sa prirodom i nepovratno promijenio-uništio bogatstvo kakvo je ovaj lokalitet nekada imao. Utješno je što je jezero veliko i bogato čistom vodom i hranom, pa se nadam da ipak postoji šansa za opstanak autohtonih vrsta u “suživotu” sa novo unesenim, za ovaj primjer invazivnim vrstama. O razmjerima štete unošenja soma u takav biološki rezervat, u kojem su nekada isključivo plivale kapitalne potočne pastrve, a one su nakon ovih promjena sve rjeđe, te autohtoni pijor tek možemo nagađati.
Jezero Štikada
Jezero Štikada ukupne površine 334 ha, nalazi se na Gračačkoj visoravni i nastalo je za potrebu reverzibilne hidroelektrane Velebit, koja je smještena na rijeci Zrmanji 10 kilometara uzvodno od Obrovca, a u jezero se ulijevaju rijeka Ričica, podzemnim tunelom rijeka Otuča, te sve okolne slivne vode. Jezero je u stvari rezervoar vode koja se u turbinskom radu spušta dolje i koristi za proizvodnju električne energije. Uzduž obale jezera koje je kamenim nasipom podijeljeno u 3 dijela, vodi cesta pa je pristup automobilom moguć do većine pozicija za ribolov. Poseban oprez potreban je prilikom hodanja po kamenom nasipu, u kojem se mogu skrivati zmije otrovnice, poput poskoka. Na jezeru je teško uhvatiti poziciju u hladu, pa se prikladno odjenite i ponesite kremu za sunčanje. Dubina jezera varira pa ima dosta plitkih, ali i dubokih dijelova, posebno u dijelu korita rijeke. Zbog potopljenog granja budite spremni na žrtvovanje određenog broja varalica, no jasno je da su takvi tereni najbolje lokacije za lov grgeča i pastrva.
Naše iskustvo sa varaličarenjem grgeča
Vratimo se grgečima, kojih u jezeru prema viđenom ima u izobilju. Najbolji tereni su oko brane no dobrih pozicija ima na svim dijelovima akumulacije. Potrebno je samo naći dubinu, po mogućnosti sa potopljenim granjem i grgeči bi trebali biti u jatima na takvim lokacijama. Tijekom ribolova uglavnom smo koristili sitne gumice (male Sakura Slit Shad i Awaruna silikonce veličine 3”) montirane na malim jig udicama, težine 2-4 g, a prolazile su i drop shot montaže. Najveći grgeči uzimali su i nešto veće silikonce veličine 7-8 cm, na jig glavama od 5-8 grama no tada je broj grizova bio nešto manji u odnosu na sitnije varalice. Najbolje su se pokazale prirodne boje u rangu od zelenih, do smeđih ili sivih nijansi. Nešto slabije su mi radile kričave boje i bijela. U principu je važno čekati da varalica potone do dna, lagano cupkati pri dnu, te polagano privlačiti prema obali i grgeči su halapljivo gutali ponuđene mamce. Iako smo imali vodiča i informacije iz prve ruke, ispočetka nam je trebao jedan period prilagođavanja situaciji na jezeru, no vrlo brzo ušli smo u štos. Grgeči bi često napadali silikonac u propadanju, pa sam znao podizati štap i ubrzano namotati strunu, te raditi pauze u kojima bi varalica tonula prema dnu. To se pokazalo boljim u odnosu na kontinuirano povlačenje. U određenim trenucima grgeče smo lovili u serijama, pa su slijedile pauze bez ulova, a nakon nekog vremena opet bi krenuli gristi. Važno je spomenuti da smo lovili tijekom toplog, sunčanog vremena usred dana, što sigurno nije najbolji period za varaličarenje, u usporedbi sa jutrom i večernjim periodom ili pak oblačnim uvjetima.
Prosječna veličina ulovljenih primjeraka bila je otprilike veličine dlana, no svako malo zakvačio nam se pokoji koji veličinom odskače od tog prosjeka, a ti su za većinu hrvatskih voda bili veliki. Najvećeg grgeča ulovio je Žac, a taj je bio pravi macan, koji bi bio prosječno velik i za razmjere kod nas lovljivih basseva. Prekrasna riba od blizu 1 kg težine, najveći je pripadnik vrste čijem ulovu sam svjedočio. Ulovljen je na Awaruna silikonac i to na netipičnoj poziciji na kojoj nije bilo drugih riba, pa je očito riječ o samcu, koji se svojom veličinom izdvojio iz jata i uz zaklon blizu obale vrebao plijen. Po informacijama koje smo dobili od predsjednika društva Željka Tulumovića, takvi primjerci su svakodnevna pojava i ponekad se može dnevno uloviti i po nekoliko komada koji bi išli u kategoriju “kilaša”. Komadi u rangu 70 dkg – 1,2 kg su prilično česti, no nešto rjeđe ulove se i pravi kapitalci, pa je navodni, trenutni neslužbeni rekord grgeč težak čak 1,8 kg. Uzmite u obzir da dubina na kojoj se grgeči zadržavaju ovisi o temperaturi vode u jezeru i godišnjem dobu, te da smo mi lovili u rano proljeće kada je situacija sigurno drugačija nego ljeti. S obzirom na brojnu populaciju grgeča siguran sam da će se svaki iole iskusniji varaličar brzo prilagoditi situaciji na terenu i shvatiti gdje su ribe. Osim grgeča u par navrata smo imali susrete i sa potočnim pastrvama, koje u ovoj akumulaciji često poprimaju jezersku formu, no niti jednu nismo uspjeli dovesti ispred objektiva fotoaparata. Uglavnom su nam pratile varalice, a dvije manje su nam se otkvačile tik pred nogama.
Drop shot montaža za grgeče
Učinkovita drop shot montaža za grgeče koju sam prvi puta koristio tijekom boravka u Poljskoj, radi se na fluorokarbonskom predvezu promjera 0,20 – 0,25 mm. Osnovni predvez se presavije prema gore, zatim se sa tim duplim predvezom napravi višestruka omča koja se veže u čvor. Ispod čvora prerežite jedan krak, pa na donji zavežite valjkasto drop shot olovo. Na gornji, kraći krak predveza veže se neotežana udica na koju navučemo silikonac namijenjen ribolovu grgeča. Na sličan način može se napraviti još jedan čvor, pa možemo koristiti dva silikonca, što nam povećava šansu za ulov. Olovo težine do 10 grama, polagano povlači sistem prema dnu jezera, dok neotežani silikonac slobodno leluja i svojom akcijom privlači grgeče na napad. Takvim sistemom možemo raditi dulje pauze i loviti u mjestu, pogotovo ako bi lovili iz čamca (ribolov iz čamca je zabranjen na Štikadi), no kada ga kontinuirano povlačimo silikonac zauzima pravilnu liniju kretanja i mrdanjem repićem odrađuje svoj posao. Osim silikonaca sa repićem poput Sakura Slit Shad-a, za ribolov grgeča odličnim su mi se pokazali manji twisteri, koji jako lijepo rade kod polaganog povlačenja. Naravno da možete koristi i manje “no action” silikonce poput Lunker City Slug-Go, Fin-S modela, ili nebrojenih drugih koji se mogu naći na našem tržištu.
Na put prema moru ponesite pribor za varaličarenje
Ako vas put odvede u smjer Gračaca, obavezno ponesiti varaličarski štap gramaže do 25 grama, kutiju sa silikoncima (shadovi, no-action ili tvisteri sa srpolikim repičem) duljine od 3 – 8 cm i jig glavama. I ponesite dosta rezerve, jer sam u tih 4-5 sati ribolova izgubio barem dvadesetak silikonaca i jig glava. Jezero je puno potopljenog granja, pa je najbolje koristiti jig glave sa udicama koje se lagano odvijaju u slučaju zapinjanja. Uglavnom prolazi pribor kojim bi ionako lovili brancine ili šarune na obližnjem moru. S obzirom na prosječnu veličinu, lagani štapovi primjereniji su za guštanje u ribolovu sitnijih grgeča, no trebate biti spremni i za borbu sa kapitalcima i velikim pastrvama, ako imate sreće da ih prevarite. Varaličarske role u veličini 2500 do 3000 po Shimano-u, namotajte sa nešto tanjom, po mogućnosti tonućom upredenicom, što bi vam olakšalo pristup do dna na mjestima gdje je jezero duboko. Na kraju strune koristili smo fluorokarbonske predveze debljine 0,20 – 0,25 mm.
Neka vam se u kutiji nađe i pokoji sitniji volber, manja žlica ili “meps” za pastrve, koje vas uvijek mogu ugodno iznenaditi, a ovo jezero još uvijek krije velike, kapitalne primjerke potočara, o kojima svjedoče priče lokalnih ribolovaca, te fotografije na web stranici udruge. Navodno najveća legalno ulovljena pastrva težila je 7,8 kg, a dobri tereni za ribolov pastrva su kod željezničkog mosta i kod utoka rijeke Ričice u jezero. Prije samog ribolova raspitajte se o načinu kupovine dnevne karte koju prodaju nadzornici (rendžeri) Parka Prirode “Velebit”, koji redovito obilaze jezero i kontroliraju ribolov na njemu.
O radu ŠRU “Pastrva” Gračac
Športsko ribolovna udruga “Pastrva” Gračac osnovana je 1996., u vrijeme kada je akumulacija sustavno devastirana nebrigom jer nije postojao organizirani sustav gospodarenja vodom, no s vremenom je uveden red, te su vršena poribljavanja autohtonim ribljim vrstama. Danas je sama akumulacija u sustavu Parka Prirode “Velebit” pa udruga nema više pravo gospodarenja na njemu, već u obostranoj aktivnoj suradnji sa Parkom Prirode članovi udruge koriste jezero za ribolov i organizaciju sada već tradicionalnih ribolovnih natjecanja.
