Noćno varaličarenje na rijeci Dravi

PR / Broj 27 / Lipanj / 2010.

Lipanj je moj najdraži mjesec za varaličarenje na Dravi, a iskustva prikupljena na toj rijeci uspješno sam primjenjivao i na ostalim hrvatskim rijekama, pa i na nekim stranim.

Piše: Marko Klarić

• 

Obično mi Podravci volimo reći da tko nauči loviti ribu na Dravi u Podravini, još lakše će ju moći loviti i na svim ostalim rijekama, što se i meni pokazalo istinitim, a to i dalje dokazuju brojni Podravci na natjecanjima svih vrsta po cijeloj Hrvatskoj, a i šire. Nadam se da će vam moja iskustva pomoći da ulovite opisanim varalicama i tehnikama ribu i na svojoj omiljenoj vodi…

• 

Sad, u lipnju, prestaje lovostaj na sve grabežljive vrste koje žive u rijeci Dravi. Ove godine mrijest kedera malo kasni pa je i špinanje mrene sad u na vrhuncu, stoga u jednom ribolovu na istoj lokaciji možemo osim mrene očekivati ulove gotovo svih grabežljivaca (soma, smuđa, bolena i klena), pa se shodno tome moramo i pripremiti kako sa priborom tako i sa varalicama. Kroz godine varaličarenja na Dravi obično smo na ribolov dolazili popodne i lovili prvih sat do dva mraka, ili smo dolazili u svitanje i ostajali par jutarnjih sati. Naravno, u tim smo ribolovima imali lijepe ulove. No jednom smo sasvim slučajno otišli u ribolov oko ponoći na nama poznato mjesto i imali vrlo bogate ulove gotovo cijelu noć, i to svih navedenih grabežljivaca na istom mjestu. Kasnije, kad god smo mogli, išli smo u ribolov u sumrak i ostajali do svitanja, a u lipnju (i u ostalim ljetnim mjesecima) imali smo bogatije ulove noću nego tijekom dana. Razloga većeg uspjeha noćnog ribolova je više, a najvažniji su da sad u lipnju traje mrijest mrene, nosare i uklije, a najveći dio mrijesta se odvija na šodranim sprudovima i plićacima, većina radnje se odvija uvijek noću, a na tu golemu količinu izbačene ikre više vrsta ribe, okuplja se velik broj sve moguće sitne ribe koja se dolazi hraniti ikrom, a za njima naravno dolaze svi grabežljivci kako bi zatvorili hranidbeni lanac.

• 

Sam čin mrijesta, pogotovo po mrklom mraku je nešto spektakularno i iako nemamo vizualnu sliku događaja, dovoljni su nam i zvukovi pljuskanja mrena i nosara, kad lupaju po plićaku i doslovno izlijeću na šljunak, a također daju se prepoznati i somovski raubi koji se događaju na rubovima sprudova, dok somovi kupe neoprezne mrene i nosare. Također se mogu čuti i prepoznatljivi cmoktaji smuđa, koji kupe neoprezne uklije dok su zauzete mrijestom.

• 

• 

Ako to niste doživjeli, ne znate što propuštate, jer noću su ljudska osjetila mnogo izoštrenija, tako da svaki šum i zvuk puno jasnije čujemo, a poseban je doživljaj provesti noć sa špinerskim štapom u ruci. Za vrijeme ljetnih noći nikad nisam siguran. Varalicu može pokupiti mala mrena ali i kapitalni som. Kako biste i vi iskusili čari noćnog špinanja, prenijet ću vam svoja iskustva koje smo prijatelji i ja godinama prikupljali u mnogim noćima provedenim na Dravi.

Specifičnosti noćnog ribolova

Prva i najvažnija značajka su, naravno, uvjeti smanjene vidljivosti koji variraju zavisno od položaja mjeseca u odnosu na zemlju, ili, pojednostavljeno, mjesečeve svjetlosti. Tako da možemo za perioda punog mjeseca i vedrog neba doslovno čitati novine cijelu noć, dok za vrijeme mlađaka i oblačnih noći, vidljivost može biti ravna nuli. Prvo i osnovno pravilo bez obzira na položaj mjeseca, je to da mjesto na kojem mislimo loviti moramo jako dobro poznavati, od same obale i mogućnosti kretanja po obali, a još važnije konfiguraciju same rijeke i njenog dna, te pozicije raznih lomova u vodi ili uz nju, a i mjesto mora biti očišćeno od raslinja u obliku grmlja i grana drveća, kako bismo mogli noću bezbrižno mahati štapom bez straha od zapinjanja. Znači, prvo nađemo mjesta na rijeci gdje se odvija mrijest navedenih vrsta, a to su u pravilu šljunčani sprudovi gotovo uvijek u blizini riječnih zavoja, ili mnogobrojnih špornjeva (perutnica po podravski). Takva mjesta nije teško pronaći jer na njima tijekom dana uvijek ima ribolovaca koji love mrene kotrljanjem ili na postavu sa promjenjivim uspjehom, dok su špineri rijetki i uvijek u manjini, tako da je teško pronaći slobodno mjesto, ali svi ti ribolovci dolaskom noći odlaze prepuštajući mjesto nama špinerima. Znači, sa odabirom pozicija ne bi trebalo biti problema. Kad smo odabrali poziciju potrebno je, ako je moguće još za dana, ispitati nekim težim jigom konfiguraciju dna, te prisutnost raznih lomova na dnu i uz obalu u obliku panjeva, granja, kamenih gromada i blokova, kako kasnije noću ne bismo gubili varalice.

• 

Osim toga, potrebno je ispitati i brzinu i smjer toka, razne povratne struje (oko špornjeva), položaj sprudova i dubinu rijeke na raznim udaljenostima spruda od obale, kako bismo znali gdje bacati koju varalicu i na koji ju način voditi.

Kad smo to sve ispitali nađemo 2-3 lokacije na obali sa kojih ćemo bacati varalice i na svakoj zapamtimo što je lijevo, desno i ispred nas, te u kojem smjeru možemo bacati koju vrstu varalica bez straha od zapinjanja. Također potrebno je napraviti siguran prilaz do vode kako bismo mogli sigurno prihvatiti eventualni ulov. Noću ako je moguće izbjegavajte lov iz vode u čizmama ili prelaske (gaženja) preko vode do raznih otočića ili sprudova, jer se to može loše završiti zbog naglog porasta vodostaja ili ako voda zbog porasta počne nositi razno drveće ili otpad, a mi ga ne možemo uočiti na vrijeme. Znači, birajte pozicije koje će i kod porasta vodostaja ostati na „suhom“, a isto tako ne preporučam lov iz čamca noću jer to također može biti jako opasno. Napominjem da je Drava „sklona“ naglim promjenama vodostaja zbog sustava hidroelektrana uzvodno.

• 

Prednosti noćnog ribolova

Prva i osnovna je ta da je većina top pozicija noću slobodna, druga je ta da su grabežljivci noću puno manje oprezniji i puno agresivnije napadaju varalice. Treća i vrlo važna prednost je ta da upravo zbog te nesumnjičavosti i agresivnosti grabežljivaca na jednu vrstu varalice možemo imati ulove gotovo svih riječnih grabežljivaca, koje je danju gotovo nemoguće očekivati na tu vrstu varalice.

• 

Opasnosti noćnog ribolova

Moj prvi i najvažniji savjet bi vam bio da u noćni ribolov nikad ne idete sami, ako imate nekog prijatelja špinera, uvijek pođite zajedno u ribolov. Pogotovo ove godine kad su u lipnju vodostaji svih rijeka iznimno visoki, opasno je noću biti pored rijeke, jer se možemo okliznuti i pasti u sad još dosta hladnu vodu, a ako smo sami, nitko nam neće doći upomoć, dok se udvoje uvijek možemo osloniti na partnera u ribolovu, a i ako baš neće gristi, vrijeme nekako brže prođe u ugodnom razgovoru.

• 

Koji period noći je najproduktivniji?

Ovo ovisi o mnogo faktora – mjesečevim mijenmaa, padu ili porastu vodostaja, padu ili rastu tlaka, a mi naravno, baš kad se sve idealno poklopi ne možemo u ribolov, zato ne treba očajavati, već treba ići u ribolov kad god to možemo. A noću je u pravilu kod svih uvjeta najproduktivniji period od 21h – 01h, nakon čega, osim u iznimnim slučajevima, nastupa zatišje do 4 h, a dalje opet počinje aktivnost sve do sat vremena nakon svitanja (do 6h).

• 

Zato ja uvijek ovaj period manje aktivnosti iskoristim za kratki odmor na sjedištu automobila, i nakon tih 2-3 sata sna imam energije za odloviti i ovaj dio noći pred svitanje, pa čak i poslije toga otići direktno na posao, ako sam preko tjedna u ribolovu.

Vrste grabežljivaca koje možemo uloviti

Sad u lipnju, za razliku od ostatka godine, učestali su ulovi bolena noću i to kapitalnih primjeraka, te sigurno puno veće prosječne veličine nego tijekom dana, osim ovog „neuobičajenog“ noćnog predatora, možemo očekivati ulove soma i smuđa koji se i u ostalom dijelu godine love noću. Aktivni su i klenovi, a aktivnije i agresivnije više nego u bilo kojem drugom dijelu godine su mrene, koje sad za vrijeme mrijesta agresivno napadaju svu „sitnež“ koja im dolazi jesti ikru, tako da će i naše varalice, kako god prevelike izgledale za njena usta, agresivno napadati.

• 

Kojim varalicama loviti?

Kako sam ranije naveo, noću su grabežljivci puno manje oprezni, a puno više agresivni, oslanjaju se samo na zvučne podražaje i na bočnu liniju kojom osjećaju vibraciju, tako da (osim kod nekih situacija mjesečine i smuđa) svi ostali noću ne koriste vizualni podražaj.

• 

• 

Isto tako, zbog mrijesta navedenih riba, gotovo sva akcija se odvija ili na dnu rijeke ili u srednjem sloju, gdje grabežljivci vrebaju sitniju ribu koja se hrani ikrom, ovome je opet iznimka smuđ u nekim situacijama, kad zna loviti ukliju na samoj površini, doslovno par centimetara uz obalu, najčešće nasutu krupnim kamenjem.

Tome ćemo prilagoditi i varalice, pa su mi se najboljima pokazali zdepasti dubokoronci sa zvečkom, tzv. „kruškice“ i oni izduženi minnow oblika, dok je za smuđa, osim ovih, potrebno imati i plitkoronce sa i bez zvečki.

Za precizniji lov na dnu i u srednjem sloju najuniverzalnija varalica mi je stormov wiggle wart (veći model), na koji sam imao ulove gotovo svih grabežljivca noću, a ako ste u mogućnosti, pokušajte na e-bayu pronaći stari storm magnum wiggle wart iz perioda prije rapalinog preuzimanja, koji je namijenjen lovu lososa. Ima puno više kuglica i napravljen je od čvršće plastike i žice, a serijski dolazi s jakim ringovima i saltwater trokukama, te je još lovniji od novog modela, pogotovo ga vole somovi. Prva varalica poslije njega mi je Berkley-ev frenzy shad koji je iznimno lovan u obje veličine, ali kako je namjenski načinjen za bassa od ne baš prečvrste plastike, prečesto se dogodilo mnogim špinerima da im ga som slomi, pa ga treba izbjegavati na mjestima gdje očekujemo većeg soma.

• 

Od dubokoronaca bez zvečke koristim rapaline magnume, stare modele sa metalnim kljunom od 9 i 11 cm, koji su se pokazali izvrsni za „oranje“ po šljunčanim sprudovima kad vrlo uspješno love mrene, bez straha od pucanja i oštećivanja kljuna voblera, kao kod plastične izvedbe kljuna.

• 

Ako na ove relativno velike voblere imate grizeve bez realizacije ili nema grizeva uopće, treba isprobati manje verzije dubokoronaca, od kojih su mi favoriti: Rapala Deep Shad Rap-ovi, Jointed Shad Rapovi (imaju i zvečku), Shad Rap RS (bilo ih je povoljnih poslije EP-a u nogometu), Bomber Fat Free Shad i Guppy Fat Free Shad, Crni labud i Cotton Cordell Walley diver. Prošle godine otkriće su mi bile tzv. glavinjare, koje je od metala prvi radio američki heddon, a kod nas u Europi uspješno kopirao DAM, pod imenom cikada. Sličan rad i akciju uz dodatak bezbroj kuglica imaju plastične glavinjare poput Rapalinog rattlina ili vrlo lovnog američkog Bill Lewis rat-l-trap. Posljednjih godina iznimno lovne, a cijenom povoljne glavinjare od tvrdog sanitarnog silikona rade brojni mali proizvođači varalica u susjednoj Srbiji i Bosni, one su u raznim gramažama i namijenjene su baš za lov u jakim riječnim strujama, gdje možemo njima loviti u svim slojevima vode, lovne su i kod načina lova poput jiganja – tj. puštanja do dna pa energičnim odizanjem od dna, a lovne su i kad ih se kontinuirano privlači poput voblera.

• 

Manje verzije glavinjara su iznimno lovne za mrene jer se zbog svoje velike težine bez problema daleko bacaju na udaljene plićake i sprudove, te se vode neposredno uz samo dno, gdje ih mrene agresivno poklapaju svojim specifičnim ustima i uspješnije se kvače glavinjarama nego dubokoronećim voblerima ili silikoncima na jig glavama.

Ako čujemo aktivnost smuđa, tj. karakteristični CMOK koji se čuje kad smuđ pokupi ukliju sa površine, tad moramo bacati izdužene voblere minnow oblika, sa i bez kuglica, a meni su najlovniji Smithwick Ratllin Rogue (suspend i floating model), stari Storm Suspending Thunderstick i Rapalin Husky Jerk (svi sa kuglicama). I oni bez kuglica: Monarch-Dok Vera i Nemo, Rapala Original 11 cm i Jointed 11cm. Jointed je posebno lovan na način da ga vodite sasvim sporo da radi brazdu po površini i ako je aktivni smuđ blizu, pokupit će ga vrlo agresivno. Ove voblere za smuđa bacajte ili u pravcu gdje ste čuli raub smuđa, ili neposredno uz samu obalu špornjeva ili utvrđenih obala nasutih kamenjem.

• 

Ako smo na mjestu na kojem očekujemo ulove smuđeva, noću je potrebno biti skoro nečujan, jer smuđevi su tad iznimno plašljivi kad love na površini neposredno uz obalu (pod nogama), a svako naše lupanje po kamenju ili hodanje po šljunku će ih udaljiti za neko vrijeme s tog mjesta. No ih je zato moguće uloviti na navedene dubokoronce u dubljem dijelu rijeke i dalje od obale, čak i kad se ne krećemo po obali poput ninje.

Pribor koji koristim u noćnom ribolovu

Kako se mogu očekivati ulovi svih grabežljivaca, od smuđa do kapitalnih somova, tome treba prilagoditi i pribor kojim ćete loviti. Štap koji koristim dug je 2.75 m, težine bacanja 40-80 g, rolu veličine 4000 (po Shimanu), a upredenicu nosivosti 20 lb iz razloga jer grabežljivcima deblja špaga noću ne smeta, a s jačom špagom imam više šansi kod griza većih somova, a i prilikom zapinjanja varalicom veće su šanse da ću spasiti vobler. Vodite računa i o kvaliteti kopči, trokuka i ringova na varalicama i po potrebi ih zamijenite jačima, pogotovo na novim stormovim Wiggle Wartovima te Berkleyevim Frenzy shadovima, jer originalne trokuke i ringove su znali razvaliti i kapitalni boleni, dok su za somove stvarno previše slabi.

• 

Ostale stvari prijeko potrebne u noćnom ribolovu

Kod noćnog ribolova najnužnija nam je kvalitetna naglavna lampa kojom možemo svijetliti sa obje ruke slobodne, što je najvažnije prilikom mijenjanja voblera ili prihvaćanja ulova.

• 

Stoga uvijek provjerite prije polaska stanje baterija u lampi kako ne biste tijekom noći neplanirano ostali bez svjetla. Na tržištu postoji bezbroj kineskih varijanti naglavnih lampi po smiješnim cijenama, a ako hoćete kvalitetnu naglavnu lampu koja će vas služiti godinama, kupite neki model firme PETZL i nećete požaliti. Za razliku od dnevnih temperatura u lipnju, noći su još uvijek dosta hladnije pa ponesite topliju odjeću i par rezervnih čarapa, hlača i cipela (ili čizmi), jer često se događa neplanirano upadanje u vodu, pa je dobro imati rezervni komplet odjeće i obuće. Ponesite sa sobom i neki sendvič ili nešto za prigristi jer noć je duga i potrebna vam je dodatna energija, a dobro će doći i termosica sa jakom crnom kavom koja će vam pomoći da ostanete budni.