NATJECATELJSKI RIBOLOV 2

11 min read

Izbor stalka za natjecanje s obale i tretiranje ješke

PRM / Broj 9 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2015.

Piše: Ivan Galzina
Fotografije : Ivan Galzina

Poštovani čitatelji Praktičnog ribolova, natjecatelji i sportski ribolovci, nadam se da ste s nestrpljenjem iščekivali i ovaj broj Praktičnog ribolova sa novim pričama i iskustvima. Prije nego što nastavim sa serijalom članaka koji smo započeli s prošlim brojem morskog Praktičnog ribolova pod nazivom UVOD U NATJECATELJSKI RIBOLOV, moram se pohvaliti da sam dobio izvrsne povratne informacije od raznih ribolovaca, kako starijih tako i mlađih, koji su u prethodnom, ali i ostalim mojim člancima, osjetili veliku dozu iskrenosti koja se temelji na iskustvu te me podržavaju u pisanju novih članaka. Lijepo je čuti kada vam se na natjecanju ili nekakvom prigodnom ribolovnom skupu kolege zahvale što ste svojim pisanjem pomogli u pronalaženju odgovora na neka već dugo postavljana pitanja. Baš takva povratna informacija me veseli i tjera da pišem još više i bolje pa se u neku ruku i osjećam dužan širiti svoja uvjerenja i ribolova iskustva.

U međuvremenu, između posljednjeg i ovog morskog broja, odrađena su prva ovogodišnja službena natjecanja poput klupskih, županijskih ali i onih uvijek meni dragih kupova tj. prigodnih natjecanja. Također, u posljednjem broju mjesečnog Praktičnog ribolova imali ste priliku pročitati o iskustvu sa svjetskog prvenstva klubova koje se održavalo sredinom svibnja u Rogoznici gdje smo se kao klub izborili za brončano odličje. Na svim tim natjecanjima koji se održavaju na početku sezone skupi se dosta iskustva i oni su u neku ruku najbolji test spremnosti za vrhunac nadolazeće natjecateljske sezone tj. međužupanijsko i državno prvenstvo ali i još jedno najvažnije svjetsko prvenstvo nacija.

Prigodna natjecanja su vrlo važna i poželjno je odlaziti na njih jer ona su najbolji trening. Prigodnih natjecanja kod nas ima nekih tridesetak godišnje. Na sve kupove naravno nije moguće otići ali godišnje sa svojim prijateljima odem na nekoliko najdražih. Tako sam za srpanj i kolovoz već rezervirao termine da nastupim na Kupu grada Krka i Grand Prix Crikvenica. Na ta dva prigodna natjecanja dođu ponajbolji natjecatelji iz cijele Hrvatske pa možemo reći da su u rangu državnog prvenstva zbog čega su dodatno uzbudljiva i bitna. Zašto govorim o važnosti kupova? Zato što u slobodnom ribolovu i privatnom treningu nikad nećete odraditi ribolov prema pravilima natjecanja i tempom kao na natjecanju na kojem niste jedini željni pobjede. Također zbog odgovornosti prema ostalim članovima ekipe bit ćete spremni sa ješkom i predvezima ali i ribolovom na novim terenima steći ćete nova iskustva.

U ovom broju morskog Praktičnog ribolova idemo dalje sa temom natjecateljskog ribolova te ćemo se osvrnuti na prošli članak i nastaviti u istom tonu jer je bitno da i za godinu dana možete povezati članke jedan sa drugim tj. da oni idu jednim logičnim slijedom. Kako sam i najavio, natjecateljski ribolov je jedno veliko područje i time ćemo se baviti još dosta dugo u morskim izdanjima obzirom da se stvarno ima puno toga za reći i pokazati. U prošlom broju pisali smo o izboru role, štapa i ulozi vrha. U ovom broju ćemo pisati o popratnoj opremi kao što su stalci, sitni alati za lakšu pripremu ješke i započet ćemo pisati o ješki te kako se ona pravilno priprema.

Stalak-asistent u natjecateljskom ribolovu

Stalak je neizostavan “pomoćnik“ u natjecateljskom ribolovu. Postoji bezbroj kombinacija stalaka, bilo da se radi o stalcima za ješku, za štapove ili predveze. Po mom mišljenju najbolji je onaj koji sami prilagodite po vašoj mjeri ili po mogućnosti napravite ga. Naravno, postoje i neki komercijalni koje nije potrebno dorađivati i vrlo dobro funkcioniraju kao takvi, a to su najčešće stalci za surfcasting ribolov sa polegnutih i pješčanih plaža.

Na natjecanjima se lovi četiri ili pet sati (ovisno o dobnoj kategoriji) pa zamislite kako bi izgledalo da se cijeli vremenski period obavljanja natjecanja saginjete do poda po ješku. Stoga je stalak za ješku neizostavan dio svakog natjecatelja i nužno ga je imati na samom početku bavljenja natjecanjima, a vidjet ćete ga u upotrebi na svim natjecanjima od najmlađih kategorija do reprezentativaca. Stalak za ješku može ujedno biti i držač za štap dok lovi jer je po zadnjim pravilima u natjecateljskom ribolovu sa obale dozvoljeno da štap “sam lovi“ odnosno da ga nakon izbačaja naslonite na stalak dok vi pripremate nešto drugo. Kod izrade stalka za ješku bitno je da ima čvrsto težište te da je prilagodljiv po visini odnosno rađen od teleskopskih šipki. Osobno koristim stalak koji se nalazi u kanti za ulov, a za kantu koristim „Jupolsku“ od 15 litara koja je ujedno i kutija za taj isti stalak, za olova i pribor za čišćenje ješke. Na dnu kante napravio sam glavni inox držač za teleskopske šipke i samim punjenjem kante morem dajem joj na stabilnosti kako se ne bi prevrnula kad na stalak naslonim štap. Kako često natjecanja lovimo na neizgrađenim terenima pa kantu moram doslovno ubaciti između dva kamena ili stijene potrebno je da se šipke mogu prilagođavati po visini. Naime, ponekad sam ovisno o terenu niže ili više pozicioniran od samog stalka pa ga je potrebno fiksirati na radnu visinu. Plitice koje se uvidavaju na šipke u kojima se drži ješka su najčešće kupljene sa već napravljenim navojem u sebi kako bi ih lakše montirali na šipke, a i vi nikad ne možete napraviti to toliko precizno kao stroj. Bitno je da vam plitica kada se sklopi stane u kantu kako bi sve to lakše nosili i imali što manje stvari, a iz tog razloga je i potrebna poveća kanta da bi posložili sve u nju.

Izbor upredenice ili monofila za kalem role

Zadnji put smo pisali o izboru role, no isto tako bitno je pravilno izabrati upredenicu ili monofil za vašu rolu. Osobno, u 90% slučajeva, koristim upredenicu ali sa nešto dužim shock leaderom. Odabir upredenice je individualna stvar i ona je individualan izbor svakog ribolovca. No jedno je sigurno a to je da upredenica bolje prenosi ugriz ribe. Kako jedna i druga opcija imaju mane i prednosti pojasnit ću vam neke stvari pa će te si olakšati odabir. Naime, najlon ima lovnije osobine jer lakše dozvoljava “laškadu“. Laškada je naziv za poziciju predveza u moru kada ne držite nategnuti predvez na štapu već popustite malo kako bi riba sa što manje straha i vibracija prišla predvezu. Ako lovite po vjetru ili jačem kurentu onda ćete sa monofilom imati popriličnih problema sa osjetom ugriza jer teže prenosi vibraciju ugriza ribe zbog svoje rastezljivosti, a i lakše se mrsi zbog “luka ili droba“ koji se dobije u izbačaju.

Svakako moja preporuka ako koristite monofil koristite ga po sunčanom danu bez vjetra i kurenta na nešto plićim dubinama do nekih 30-tak metara. Upredenica ima svojstva direktnog prijenosa ugriza ribe ali baš zbog toga nema prirodnu rastezljivost i amortizaciju prilikom vađenja ribe pa ga je nužno više kompenzirati popuštanjem kočnice na roli. U natjecateljskom ribolovu koriste se puno tanje upredenice najčešće promjera od 0,14 mm dok bi monofil morao biti minimalno 0,22-0,24 mm što automatski stvara veće trenje u vodilicama i manje leti prilikom izbačaja. Upredenica je svakako vidljivija u moru pa to morate riješiti upotrebom shock leadera koji ima dvojnu ulogu. Prvo da smanji vidljivost upredenice, a zatim da amortizira udarac ribe. Upredenica se u principu manje mrsi i bolje leži na špuli role. Sve u svemu kad sagledamo cijelu stvar, ipak malu prednost dajem upredenici koja u kombinaciji u mom slučaju sa 14 m dugim shock leaderom dobro ispravlja svoje sitne mane.

Ješka u natjecateljskom ribolovu

Službena ješka na natjecanjima kod nas je najčešće 3 kg daganja, 250 grama liganja i 250 gr srdela ili ½ velikog morskog crva koji se dobije isključivo na državnom prvenstvu. O važnosti ješke i načinu pripreme se može jako puno pisati ali držat ću se onog najvažnijeg. Svakako će se velika većina natjecatelja složiti sa mnom kad kažem da je dagnja najbolja i najlovnija od svih navedenih ješki. Dagnja je ješka kojoj neće odoljeti niti jedna riblja vrsta ako se nađe u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Objasnit ću vam neke male finese oko tretiranja dagnje. Često vidim i čujem kako dagnju sole ili isušuju kako bi bila što tvrđa ili žilavija da ne pada sa udice. Upravo vještina ješkanja je ono što čini razliku između pravog majstora i prosječnog ribolovca. Ješkanje dagnje se odvija na način da dagnju prethodno očistite ali nikako ju ne dehidrirate. Dehidrirana, isušena ili odstajala dagnja na suncu nikako nije dobra kao svježe očišćena ili dagnja čuvana u vlastitom soku. Apsolutno se slažem da ju je svježu tek očišćenu dosta teže ješkati, ali ako želite biti vrhunski natjecatelj ne odustajte od toga ni na treninzima nego trenirajte. Osobno kad čistim dagnju činim to na način da ju očišćenu ostavim u situ u kojem cijelo vrijeme stoji u svom soku, a po potrebi ju izvadim iz duplog sita koje kad podignem iz posude tekućina ostane u donjoj posudi, a meso dagnje svježe procijeđeno na situ.

Kako sam istaknuo da isušena i dehidrirana dagnja nikako nije dobra jer nije sočna pa samim time ni privlačna ribi, na fotografijama ćete vidjeti dobro i loše tretiranu dagnju

(Ne)zahvalna lignja

Lignju na natjecanju dobijete prethodno smrznutu najčešće patagonijsku koja je i najbolja. Vrlo bitno ju je očistiti na način da joj odvojite glavu od tijela, izvadite prozirnu kost, izvadite utrobu, ogulite kožu i rastvorite kako biste dobili bijelu plohu. Lignja je sama po sebi dosta tvrda ješka pa ju je prethodno potrebno omekšati laganim udarcima bata za meso sa što sitnijim zubićima. Nakon omekšavanja lignje režete ju na trakice veličine dvije ili jedne ješke. Lignja nije kvalitetna odnosno udarna ješka kao dagnja ali ima nezamjenjivu ulogu u lovu bugava, girovki i ostale jatne ribe. Poanta je u njenoj boji koja iznimno privlači bugvu te čvrstoći zbog čega se duže zadržava na udici te u lakoći odnosno brzini ješkaknja iste. Uostalom, kad bismo na natjecanjima koristili samo dagnju brzo bismo ostali bez nje. Lignju zovemo „brzom“ ješkom jer se lako rukuje s njom i brzo se postavlja na udicu. Osobno uvijek režem trakice dužine dostatne za ješkanje tri udice pa nakon jedne noktom otkinem ostatak i prelazim na sljedeću, to me čini bržim i ne moram tri puta uzimati ješku sa stalka već sve imam u ruci.

Ne shvaćena srdela

Srdela na natjecanjima nema tako veliku ulogu kao dagnja i lignja. Međutim, ponekad zna odigrati veliku ulogu u privlačenju i animiranju ribe. Opće je poznato da je srdela prvak što se tiče mirisa i brumanja jer posjeduje miris, okus i krv. Srdela je svakako pun pogodak kad treba privući ribu i ispitati teren, a bitno je naglasiti da su njena crijeva također omiljena poslastica većini riba. Srdelu je najbolje ješkati bez kosti filetiranu, ali ju je vrlo bitno držati na hladnom (najbolje u malom ručnom hladnjaku) jer u ljetnim danima na suncu brzo propadne tj. postane mekana i gotovo neupotrebljiva.

Veliki morski crv

Crv je svakako ješka podijeljenih mišljenja. U natjecateljskom ribolovu nema glavnu ulogu jer fratri i orade nisu baš toliko zastupljeni pa za lov sitnije ribe ipak dajem prednost dagnji. Kako na natjecanjima koristimo sitne udice onda ga je i potrebno prilagoditi izabranoj udici. Crva ćemo najbolje iskoristiti na način da ga rastvorimo i režemo na trakice po dužini. Važno je naglasiti da prilikom početka natjecanja predvez uvijek naješkam na način da na udicu ispod olova postavim dagnju, kao i na srednju, dok na treću, najvišu, postavim lignju koja je namijenjena bugvi. Ulovljena bugva na najgornjoj udici ujedno je i znak da je jato u blizini i da je vrijeme za duži predvez, onaj prilagođen za lov bugvi.

Predveza nikad dosta

Predveza postoji nebrojeno vrsta. Počevši od debljine i vrste najlona pa do dužine i veličine udica. Sve je to stvar pojedinca i iskustva u kojem će trenutku natjecatelj odlučiti koji predvez treba postaviti na štap. Meni osobno su predvezi složeni u dvije skupine, a to su za lov sa obale i za lov iz brodice. U svakoj od tih skupina imam podvrste ovisno o kojoj vrsti ribe se radi. Ono o čemu ću pisati u sljedećem broju su predvezi za natjecateljski ribolov. Pisat ću kad i zašto kojeg koristim te vrste i od kojih materijala ih izrađujem. Vrlo je bitno da se snađete u predvezima koje imate. Pojasnit ću vam kako ih spremati i čuvati da bi se što manje mrsili i kako ne bi gubili dragocjeno vrijeme u njihovom pronalaženju. Ribolov kao natjecateljski sport je čitav niz malih kockica koje se moraju posložiti kako biste uvijek bili među najboljima. U ovom sportu važno je da ništa ne prepuštate slučaju jer se veći dio toga nosi od kuće, jednostavno morate biti spremni na sve uvjete a kad na to još dodate iskustvo i ljubav onda je to recept za uspjeh.

Do idućeg broja i novih članaka, lijep pozdrav.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana