Sigurno sidrenje – II dio
6 min readPR / Broj 59 / Veljača / 2013.
Nastavak priče o sidrenju – osnovnoj vještini svakoga tko želi koristiti plovilo, nastavljamo s odabirom lokacija za sidrenje, osnovnim tehnikama sidrenja i rješavanjem najčešćih problema koji nastaju prilikom sidrenja.
Piše: Andrea Ferlin
Nakon što smo savladali odabir opreme (špaga, lanac, sidro) i naučili kako sigurno vezati sidro, sljedeći korak je proširiti to osnovno znanje kako bismo se barem donekle pripremili za ugodan boravak na moru, bilo da se radi o odlasku na ribolov, kupanje ili višednevni boravak “na sidru“.
Gdje se sidriti?
Svaki odgovoran nautičar u prvom redu mora biti pripremljen. To znači da se ne možemo bezglavo uputiti u avanturu plovidbe (naročito ako negdje odlazimo prvi put) jer sa sobom nosimo veliku odgovornost, kako za živote tako i za imovinu.
Pripreme započinju proučavanjem pomorskih karti iz kojih ćemo dobiti podatke o opasnostima na ruti plovidbe (prema njima ćemo prilagoditi rutu) i saznati koja su mjesta označena kao dobra sidrišta. Svakako bi dobro bilo pročitati i peljar u kojem su odlično opisana mnoga sigurna sidrišta i lučice.
Ono bez čega se nikako ne kreće na more je – vremenska prognoza. Uvijek se potrebno informirati o uvjetima koji će nas na moru dočekati jer će prevladavajući vjetar biti jedan od ključnih čimbenika u planiranju sidrenja.
No, koliko god se pripremali, ponekad je teško dobiti informaciju koliko će nas drugih brodova dočekati na sidrištu i da li će uopće biti dovoljno mjesta da se usidrimo. Dakle, u takvim slučajevima bit će vam drago što imate i plan B, odnosno, alternativnu lokaciju. No, dakako da je čar plovidbe i boravka na brodu dijelom i mogućnost, odnosno, potreba za improvizacijom i kreativnošću.
Prilikom izbora sidrišta, prvo na što ćemo obratiti pozornost je konfiguracija terena. Dobro sidrište u prvom redu mora nuditi dobar zaklon od očekivanih smjerova vjetra. Prije sidrenja (točnije izbora sidra, ukoliko imamo dva različita tipa sidara) potrebno je saznati na kojoj se vrsti dna sidrimo i prilagoditi se situaciji na sljedeći način: ukoliko je moguće odabrati tip sidra koji bolje drži na tipu dna nad kojim se sidrimo, ispustiti više sidrenog konopa kako bi se sidro lakše ukopalo i po potrebi utegom otežati konop kako bi struk sidra bio u što horizontalnijem položaju. Primjerice, na muljevitom dnu će se sidro najlakše ukopati pa na takvom tipu dna možemo očekivati najmanje problema s držanjem sidra. Kamenito dno je često najlošiji izbor za sigurno sidrenje jer dovodi do dvije krajnosti. U jednom slučaju gotovo je nemoguće da sidro sigurno drži, već najčešće na takvim dnima brod na mjestu drže samo težina sidra i lanca. Za lijepog vremena takvo sidrenje nije problem (iako se ne preporuča), no kad se promjene vremenski uvjeti, vrlo brzo dolazi do vučenja sidra i lanca po dnu što može dovesti do udarca u drugo plovilo ili do nasukavanja. Druga krajnost kod sidrenja na kamenitom dnu jest zapinjanje sidra. Također, prilikom lijepog vremena uz poznavanje nekoliko tehnika oslobađanja tako zapetog sidra ili oslobađanja sidra ronjenjem ta situacija nije problem. Ipak, u lošim vremenskim uvjetima, kad bismo htjeli brzo napustiti lokaciju, ovakva situacija često može stvoriti paniku na brodu ili preopteretiti sidreni sustav te izazvati pucanje najslabije karike. Po svojim karakteristikama sidrenja pjeskovito dno se nalazi između muljevitog i kamenitog dna.
Kako se usidriti?
Nekoliko je najčešćih situacija s kojima se prije ili kasnije svi susretnemo pa ćemo neke od njih tekstualno i slikovno opisati. Prije opisa valja napomenuti da prilikom svakog sidrenja moramo obratiti pažnju na one koji su već usidreni i sidriti se tako da ne smetamo brodovima oko nas (nije se pristojno usidriti se na 2 metra do nekoga) i da ih ne dovodimo u manevarske probleme u trenutku kad budu dizali sidro (jedna od najčešćih pogrešaka je sidrenje ispred pramca drugog broda).
Situacija 1.
- a) Izabrali smo mjesto za sidrenje, vjetar nam puše u susret. Smanjujemo brzinu i pritom gledamo kako su drugi brodovi usidreni i gdje su bačena njihova sidra (to nam mnogo govori i o kurentima). Procjenjujemo udaljenost od obale ili pličina. Na temelju situacije procjenjujemo gdje ćemo baciti sidro i u kojem će položaju biti naša usidrena brodica. Po dolasku na mjesto na kojemu ćemo baciti sidro zaustavljamo brodicu i spuštamo sidro tek kad naše plovilo stane ili se nošeno strujom već kreće krmom u nazad. Ukoliko cijelu operaciju želite izvesti malo brže, kretanje plovila unatrag možemo izvesti i ubacivanjem motora u hod natrag. Ukoliko sidrimo na dubini od 3 metra, potrebno je ispustiti 4-6 puta veću duljinu konopa. U nekim napučenim uvalama često nema mjesta za ispuštanje toliko konopa, pa je u takvim situacijama potrebno imati ili veće sidro ili više lanca. Natezanjem provjeravamo sidro da li drži i kontroliramo poziciju broda.
Tek nakon što smo se uvjerili da je naše plovilo dobro usidreno gasimo motor. - b) Prilikom dolaska na željeno sidrište primjećujemo da nam vjetar puše u krmu. Kad sidrimo preporuka je okrenuti brod pramcem prema vjetru. Nakon koraka provjere opisanih u situaciji a), okrećemo brod pramcem prema vjetru i dolazimo do točke u kojoj želimo spustiti sidro. Svi ostali koraci identični su situaciji a).
Situacija 2.
Sidrenje sa dva sidra u slučaju očekivanja promjene smjera vjetra
Bilo da se nalazimo usidreni na način opisan u situaciji 1. ili da se odmah želimo usidriti s dva sidra, postupak je vrlo sličan. Spuštamo glavno pramčano sidro i puštamo konop toliko da krmom plovilo dođe u željenu poziciju za spuštanje drugog sidra. Nakon spuštanja drugog sidra, skupljamo konop glavnog sidra istovremeno ispuštajući konop s pomoćnog sidra. Ovakvo se sidrenje često izvodi i vezivanjem krme za obalu bacanjem rampina ili vezivanjem krmenog konopa na obalu. Ukoliko se krmenim konopom vezujemo za obalu najbolje se vezati na način da se možemo odvezati iz broda, bez potrebe ponovnog odlaska na obalu.
Situacija 3.
Još jedna varijanta sidrenja sa dva sidra
Želite li mirno spavati, bez prevelikog zanošenja lijevo desno, probajte se usidriti na ovaj način.
Sidra se postavljaju pod kutom od 45º u odnosu na smjer puhanja vjetra, a to se izvodi na sljedeći način. Poštujući korake opisane u prethodnim situacijama, plovilom odlazimo u poziciju 1 i spuštamo sidro. Potom plovilom odlazimo u poziciju 2 (otpuštajući konop prvog spuštenog sidra) i spuštamo drugo sidro. Otpuštamo konop drugog sidra i korigiramo duljinu konopa prvog sidra. Čekamo da se plovilo postavi niz vjetar i provjerimo da li sidra drže.
Dodatak ovom načinu sidrenja može biti još jedno krmeno sidro ili vezivanje na obalu.
Kako otkvačiti zapeto sidro?
I na ovakve situacije možemo biti spremni. U svim trgovinama nautičke opreme moguće je pronaći tzv. spasilac sidra. Spasilac sidra je malen, ali vrlo važan dio opreme. Kroz njega se provlači konop ili lanac, a za sidro se pričvršćuje na drugom kraju struka sidra. Ukoliko sidro zapne, pod dovoljnim opterećenjem spasilac se otvara i preusmjerava silu dizanja na drugi kraj struka sidra. Tako se sidro izvlači u položaju kišobrana. Improvizaciju spasioca možete i sami načiniti od tankog konopčića koji će puknuti pod silom kojom želite.
U ovakvim situacijama, nekako najprirodniji način je vožnja u različitim smjerovima kako biste tako pokušali otkvačiti sidro. Najčešća greška je manevriranje sa stalno napetim konopom. Pokušajte malo opustiti konop, postaviti brod u suprotni položaj te onda pokušajte izvući sidro.
Ukoliko imate sidro kojemu možete saviti krakove, dovoljno je samo upotrijebiti dovoljnu silu da se krakovi isprave i sidro će u velikom broju slučajeva biti spašeno.
Postoji još niz raznih metoda kako osloboditi sidro, no po mom mišljenju stavljanje maske na glavu, ukoliko možete zaroniti do sidra, najjednostavnije je i najučinkovitije rješenje. Kod ove metode dobro je da imate partnera, koji će u trenutku kad zaronite opustiti konop kako sidro ne bi bilo napeto i kako biste ga lakše oslobodili.
