Ribolov soma krajem zime i početkom proljeća
6 min readPR / Broj 24 / Ožujak / 2010.
Razlog zbog kojeg u ovom periodu godine kao mamac preferiramo kišne gliste je vrlo jednostavan – iskustvo je dokazalo da som glistu sad mnogo prije nađe nego lepicu, živu ribu ili filet…
Piše: Ivo Begović
Som, naš najveći slatkovodni grabežljivac zbog duge zime koja je potrajala, još uvijek boravi u najdubljim mjestima na rijeci. Obično bira velike riječne zavoje koji svojim vrtloženjem kopaju sve veću dubinu uz pomoć visokih zimskih voda. Somovi na ovakvim mjestima borave prvenstveno zbog nešto mirnije vode, a i vodena struja im uvijek donese poneki zalogaj koji je dobrodošao u ovo njima posno doba. Iako somove za svake južine lovimo varalicama, od polovine ožujka pa sve do početka lovostaja najbolje je vrijeme za čekanje soma na gliste. Oni malo iskusniji već imaju dobru zalihu kišnih glisti koje su izašle na livade za vrijeme zadnje južine. A snijeg koji je upravo pao, somu nimalo ne smeta, ako mu bacite u blizinu, on će sigurno zagristi.
Gdje loviti?
Zimovnici somova se obično poklapaju sa zimovnicima bijele ribe. Bijela riba boravi u gornjem i srednjem sloju vode, dok su brkani na samom dnu. Oni uvijek biraju mjesto sa zaklonom, a osim riječnih zavoja i dubina, dragi su im i nagli prijelazi dna iza kojih voda gotovo stoji, te duboka mjesta sa podlokanom obalom. Ukratko, paše im ako imaju krov nad glavom. Naravno, oni suprotno mnogim vjerovanjima ni zimi ne miruju cijeli dan, te se u određenom periodu dana ipak pokrenu i potraže nešto za jelo. Na rijeci Savi, na mjestu koje redovno posjećujemo, somovi se obično pokrenu u popodnevnim satima. Ako smo na ribolov i došli ranije, prve grizeve dobivamo oko tri popodne, a najkasniji su oko pet u ovom periodu. Naravno, ovdje se radi o „satnici“ koju smo mi kroz iskustvo saznali loveći na tom mjestu, naravno, to ne mora biti pravilo i za druge terene. Znam da će mnogi poželjeti da im se kaže točno mjesto na kojem bi mogli sad pokušati loviti soma.
Za sve njih otkrit ću jedan zimovnik koji je svima lako dostupan. Nalazi se u samom gradu Karlovcu na lijevoj obali, a počinje između dva mosta – željezničkog i cestovnog. Na tom velikom zimovniku bijele ribe vlada ulovi i pusti režim, pa ćete i soma morati pustiti. Ali tamo dokazano zimuju i pravi kapitalci. Drugi poznati zimovnik je također na rijeci Kupi, a nalazi se kod sela Koritna, a tamo soma možete i zadržati…
Kako loviti?
Sam ribolov je ustvari vrlo jednostavan. Pribor se slaže od kliznog šesterokutnog olova težine 60-120 grama, ovisno o dubini vode na kojoj lovite, jake vrtilice i tridesetak centimetara dugog predveza, sa jakom širokom udicom zakrivljene špice. Udica neka je veličine od 1/0 do 5/0. Mi lovimo sa predvezom od debele upredenice nosivosti 35 kila i nikad nam se nije dogodilo da nam som ode jer je predvez puknuo. Osnovna struna može biti jači najlon ili, još bolje, upredenica. Već godinama lovimo na Berkley Whiplash debljine 0.21 mm. To nije najbolja špaga za koju znamo, ali je vrlo jaka na čvoru i vrlo trajna, te pogodna za stacionarni ribolov.
Kišne gliste su najbolji mamac za ribolov soma u ovo vrijeme 
Ako uspijete nabaviti i koju pijavicu ili ste ih (poput nas) sačuvali u hladnjaku od jeseni, uspjeh u ribolovu će biti još bolji
Ogrebotine i rane
Kad u ovom rano-proljetnom ribolovu ulovite soma, primijetit ćete da je gotovo svaki pun ogrebotina i rana po sebi. A kako su ogrebotine po sluzavoj koži vrlo guste i sitne, da se zaključiti da su nastale jer ga je ugrizao drugi som. Da ste prije samo mjesec dana ulovili istog soma, on bi bio čist i bez ijedne ogrebotine. Naime, čini se da im je dolaskom prvih sunčanih dana već prilično dosta zajedničkog boravka na skučenom prostoru, te se počnu gristi i ubadati oštrim vrhovima prednjih peraja. Kako se u ovakvim zajedničkim zimovnicima obično nalaze ribe iste veličine, vjerojatno nije riječ o kanibalizmu (jer som od petnaest kila ipak ne može progutati onog od pet), nego više o nervozi i čekanju da se voda zagrije i da napokon krenu van iz rupe.
Ovako izgleda savršeni mamac za soma u rano proljeće. Nekoliko glisti i jedna pijavica na velikoj jednokukoj udici.
Znači, olovo mora biti dovoljno teško da „drži struju“ kad se sistem jednom smjesti na dnu. Ponekad se dogodi da ga iznenadni nalet struje i zakotrlja, ali većinu vremena je sistem miran na dnu. Razlog zbog kojeg u ovom periodu godine kao mamac preferiramo kišne gliste je vrlo jednostavan – iskustvo je dokazalo da som glistu sad mnogo prije nađe nego lepicu, živu ribu ili filet. To vjerojatno ima veze sa širenjem mirisa u hladnoj vodi.
Znači, kad ste našli duboko mjesto na kojem mislite da ima somova, treba ga još samo dočekati. Za to su najbolji popodnevni sati sve do mraka. Kad padne mrak, somova aktivnost u ovom periodu godine postaje sve slabija, pa ih se ne isplati čekati.
Snježna voda
Najbolji vodostaj za ovakav ribolov je svakako stabilan ili u laganom padu. Iako je som poznat kao riba koja odlično reagira na nagli porast i mutnu vodu, topljenje velikih količina snijega uvijek digne i zamuti vodu ali ju i jako ohladi. Sve ribe su jako osjetljive na pad temperature, a osobito som, koji prestankom hranjenja reagira već kod pada temperature od pola stupnja. Također smo primijetili da se za stabilnog vodostaja i sunčanih mirnih dana cijelo jato podigne od dna u viši topliji sloj vode, upijajući sunčeve zrake nakon duge zime. No i dalje ostaju u predjelu jame, gdje borave noću na dnu.
Krajem zime i početkom proljeća vrijeme zna biti prevrtljivo. Mi smo za vrijeme ribolova (na kojem su snimljene slike za ovaj tekst) promijenili tri godišnja doba – od iznenadnog snijega nošenog jakim vjetrom, preko oblačnog pa do sunčanog i toplog vremena bez vjetra.
Kad se počnete baviti ovim ribolovom, često ćete se čekajući zapitati kako to da grizu uvijek u isto doba dana? Zašto odjednom ili u kratkom razmaku dobijemo par grizeva, a kasnije ništa? Odgovor leži u dokazanoj činjenici da se somovi i u ovom periodu godine aktivno hrane. Mi smo, loveći na različitim mjestima i udaljenostima od usidrenog čamca, primijetili čak i pravilnost putanje po kojoj se oni svaki dan kreću u jatu. Prvi griz dobijemo obično na štapu koji je najnizvodnije na samom izlazu iz jame, a što vrijeme više odmiče, to su grizevi češći na sredini i uzvodnom dijelu jame. Ovaj se ritual hranjenja tj. obilaska terena na kojem borave ponavlja se svaki dan u isto vrijeme, sve dok se voda naglo ne promijeni. Veliki porast kiše ili vode nadošle zbog naglog topljenja snijega rijeku pretvara u bujicu te onemogućava normalan ribolov. Još samo par riječi o grizu i kontri.
Som snop glisti obično naglo usiše čim na njih naiđe, što se vidi po čvrstom i kratkom udarcu na špici štapa. Ako ste to na vrijeme primijetili, uzmite štap u ruku i pričekajte da vam počne vući. Popustite mu da vam špicu spusti tridesetak centimetara i zatim snažno kontrirajte. Ako kontrirate odmah, velike su šanse da se som još nije okrenuo i da ćete mu izvaditi mamac iz usta ili ćete ga udicom zabosti u tvrdi predio zubi, pa će vam tijekom privlačenja otpasti. Ovakvim načinom ribolova najčešće se love manji somovi, uglavnom teški od tri do pet kila, no ponekad se zalomi i kapitalac, pa neka vam je pribor (štap, rola i špaga) spreman za borbu i sa kakvim kapitalcem. Somovi zimi jesu nešto tromiji, no ipak vam neće dopustiti da ga izvadite bez dobre borbe.
