BRANCIN – ZIMSKI RIBOLOV NA SRDELU BRUMANJEM

PR / Broj 23 / Veljača / 2010.

Ovaj put vam u detalje prenosimo veliko iskustvo Mate Katavića, zadarskog majstora za ribolov brancina…

Piše: Duško Tošić

• 

Kad se spomene ribolov brancina, vjerojatno svakom ozbiljnom i manje ozbiljnom ribolovcu zaigra srce. To je riba koju bi svatko htio imati na udici. Međutim, za uhvatiti ovog lukavog grabežljivca, treba puno strpljenja, ozbiljnog i studioznog rada.

U svakom mjestu na moru postoje ribiči koji su za nešto „specijalizirani“. Jedan dobro lovi podlanice, drugi lignje, treći zubace, četvrti brancine…

Kad se u Zadru među ribičima spomene ribolov brancina, neizostavno se uz tu ribu povezuje i Matino ime. Ima i drugih dobrih lovaca na brancine, ali Mate slovi kao najbolji. Teško će itko stići njegove rezultate i broj kapitalnih brancina koje je nasukao.

• 

U ovom članku će biti opisana tehnika ribolova, pribor, mamci i još puno sitnih detalja, koje mi je Mate nesebično otkrio. Mnogi će, kad ovo pročitaju, reći: „Pa ja to sve znam“. Znam da se sve ovo manje – više zna, ali kad se radi o ovoj ribi, svaka stavka (pribor, vrijeme, ješka, koncentracija…) treba biti ispoštovana do najsitnijeg detalja i tek onda možete očekivati prave rezultate. Čuo sam razne anegdote o Matinom ribolovu, ali uglavnom se svode na isto-Mate lovi a ostali ne ili rijetko. Rade sve „isto“ kao i Mate, ali… Kad počne sezona ribolova, Matu ćete često vidjeti kako u luci stoji uz štapove i strpljivo čeka „branka“. Lovi on i druge ribe, isto tako uspješno, ali brancini su mu, kako kaže, „droga“ koju konzumira u velikim količinama.

Pribor

Krenut ćemo od početka, Mate je svoje komplete pribora prilagodio i godišnjem dobu u kojem ih koristi. Pribor za ribolov brancina u ljetnom periodu sastoji se od parabolik štapova Spro Titanex dužine 360 cm, 3 lb, sa Okuma Coronado rolama sa freespoolom.

• 

Zimi lovi sa Byron Mammoth štapovima 3.90 m, 3 lb i Penn Slammer rolama. Najbolja kombinacija su polu-parabolik štapovi do 3 lb, sa rolama koje imaju long-cast špule i preciznu kočnicu. Na rolama se mora nalaziti uvijek neoštećen najlon. Stalna kontrola i često mijenjanje najlona je neophodno, jer se uvijek radi o kapitalnim ribama koje se love na zahtjevnom terenu između brodova, konopaca i bova za sidrenje.

Ljeti se koriste najloni 0.30-0.35, sa predvezom 0.28, a zimi 0.25-0.30 i predvezima 0.25. Naravno, predvezi moraju biti fluorokarbonski. Broj grizeva sa fluorokarbonskim predvezima je višestruko veći. Predvezi moraju biti dužine 1.5-2 m, a sa osnovom moraju biti spojeni sa malim ali jakim virblama. U tijeku ribolova imate dovoljnu dužinu predveza da ga možete skratiti desetak cm iznad udice, kad se izdeformira od „šivanja“ribe. Udica mora biti veličine 1 pa do 2/0. Odlične su Sasame Chinu ringed No.1, Owner Cutting Point No. 1 i 2 , Eurostar Titan 04155 No. 1 i 2. Nema potrebe za većim udicama. Mate za spoj najlona i fluorocarbona koristi virble Yo- zuri 78200 No.8. Udice, fluorokarbon i virble moraju biti najbolje kvalitete, pa na tom dijelu pribora nemojte štedjeti, jer biste zbog toga mogli izgubiti kapitalnu ribu koju ste došli loviti.

• 

Prezentacija i montaža

Prezentacija i montaža mamca je jako važan segment u ribolovu brancina, na koji se mora obratiti pozornost. Nekim ribama, poput podlanice, ovčice, pa tako i brancina, treba cijeli sistem biti postavljen na način da ne osjeti ništa sumnjivo, a posebno nikakav otpor prilikom uzimanja mamca. Međutim, kad se radi o brancinu, to mora biti dignuto na još jedan viši nivo. Virbla, osim što mora biti mala zbog vidljivosti, mora biti mala i zbog težine koju bi brancin mogao osjetiti i zbog toga ispljunuti mamac. Često se dogodi da brancin uzme ješku, pa ju odmah zatim ispusti. Zašto? Ili je osjetio otpor prilikom tog kratkotrajnog izvlačenja najlona dok isprobava ješku, ili je osjetio udicu, a možda je predvez taj koji ga je odvratio od griza? Samo svi dobro uklopljeni elementi donose ribu.

• 

U zadarskoj luci, koja je zaklonjena od vjetrova, ne koristi se nikakvo olovo. Dovoljna je težina ribe da se izbaci 20-tak metara od obale. Ako ste prisiljeni koristiti olovo, neka ono bude što manje. Osjetljivost brancina posebno do izražaja dolazi zimi. Zato zimi koristimo tanje i mekše najlone i lovimo sa otvorenom rolom. Ako nema strujanja, treba ostaviti da najlon slobodno visi i pravi blagi trbuh do ulaska u vodu. Po izvlačenju najlona znamo da je brancin zagrizao. Kod takvog načina morate biti još koncentriraniji na ribolov, pošto nemate signala koji bi vam pokazao griz, osim izvlačenja najlona sa špule. Ako postoji strujanje mora koje izvlači najlon, tad treba izvući malo najlona, položiti ga na obalu uz štap i na njega staviti malo opterećenje, toliko da ga kurenat ne može vući. Često je dovoljan čep od plastične boce.

Ljeti brancinova osjetljivost ne dolazi toliko do izražaja kao zimi, pa se za najlon može zakvačiti mala metalna žličica (one najmanje iz kafića), kojoj savijemo dršku. Žličica svojim lupkanjem signalizira griz. Ako ne morate, ni ljeti ju ne koristite. Naravno i ljeti je preklopnik na roli otvoren. Obvezno pazite da najlon dobro leži na betonskoj obali, da nigdje ne zapinje jer i najmanji otpor najčešće će značiti „pucanj u prazno“. Dobro očistite kamenčiće i ostatke ribe sa kojima ste brumali jer se osuše, zalijepe za beton i za njih zapinje najlon, a to će biti dosta da ovu ribu odvrati od griza.

• 

Mogu se koristiti i električni indikatori ugriza, ali kurenat često vuče najlon lijevo – desno i aktivira indikatore. Koriste se za noćni ribolov jer je teško imati koncentraciju cijelu noć, ako lovite noću.

Ako nemate električne indikatore, opet je metalna žličica odlično rješenje za noć.

Griz se vidi tako da riba izvuče 20-tak cm najlona i stane. Tada treba brzo reagirati, uzeti štap u ruku i položiti ga u pravcu najlona. Štap i najlon ne smiju tvoriti kut, jer pogotovo u tom trenutku riba ne smije osjetiti otpor. Moramo sačekati da riba proguta ješku i da krene. Pustimo da riba izvuče još par metara najlona, a onda damo kratku i oštru kontru. Ponekad se mora pričekati minutu-dvije da riba proguta mamac, što je uglavnom slučaj kod većih primjeraka. Treba biti strpljiv i spreman za kontru. Veći brancin je nepovjerljiv (zato i jest uspio toliko izrasti).

• 

Manji komadi uzimaju ješku sa manje opreza. Oni znaju halapljivo progutati mamac i kad shvate prijevaru, pokušavaju se naglim bjegovima osloboditi udice. Brancin nije preveliki borac i relativno ga brzo možete spremiti u podmetač, koji mora biti velik i čvrst. Kad ga dovučete do obale, tada riba izvlači zadnju snagu i pokušava pobjeći pod podlokane molove ili usidrene brodove, stoga u toj fazi morate biti posebno oprezni. Nakon svakog ulovljenog brancina, skratite predvez desetak centimetara iznad udice zbog eventualnih oštećenja. Također, nije loše to napraviti ako se najlon izdeformira od „šivanja“ ribe i lažnih čvorova. Sve to pridonosi prirodnijoj prezentaciji mamca.

Mamci

Brancin je lovac koji se hrani uglavnom ribom, ali na jelovniku mu se nađu i kozice, glavonošci, račići. Može se loviti i sa živom ribom (ciplić, ušata, špar…), međutim, tada je to sasvim drugačiji ribolov koji se u Zadru puno ne prakticira. Za ribolov brancina Mate koristi isključivo manulu i srdelu. Manula je odličan mamac i kad je stara nekoliko dana, zato što dobije jak „miris“ koji rastjera promatrače na obali, a privuče brancina. Iako meso manule često već počne truliti, koža joj je žilava i riba se odlično drži na udici. Taj smrad vjerojatno brancinu služi kao orijentir gdje može naći hranu. Srdela je jednako dobar mamac, ali kad je svježa, jer se bolje drži na udici nego kad je stara više dana. Ribu stavljamo na udicu tako da ju prošijemo nekoliko puta od repa i završimo na leđima kod glave ( kao na slici). Udica neka viri vani, ali što manje, da ju brancin ne osjeti. Prije stavljanja ribe na udicu „ošišajte“ joj sve peraje, jer mamac tako puno prirodnije izgleda. Za montažu se uvijek koristi samo jedna udica. Vjerojatno će netko pomisliti da je bolje koristiti dvije udice, međutim, ja vjerujem Mati pa koristim jednu. Jednu udicu je puno lakše sakriti u ješki, a dvije udice lakše zapnu za dno. Oko repa se napravi lažni čvor, tako da možemo dalje zabaciti mamac. Lažni čvor također sprječava uvrtanje najlona prilikom izvlačenja i provjere ješke (ješka manje rotira). Iz istog razloga su važne i kvalitetne vrtilice. Osnovni najlon i predvez u moru moraju savršeno ležati na dnu da ne izazivaju sumnju kod ove ribe, koja, kao i većina grabežljivaca, ima dobar vid, nepovjerljiva je, a ima i dobro pamćenje.

Ješka

Stavljanje ješke na udicu je jednostavno, a opet komplicirano. To može učiniti svatko, a ipak brancin vidi razliku i neke mamce uzima bez straha, dok duge ispituje i često ostavi. Ovako to radi Mate:

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Brumanje

Bez prihranjivanja se nemojte nadati nekom velikom uspjehu. Brancin traži puno bruma, pogotovo u ljetnom periodu, zato jer se na brum okupljaju i druge ribe (špari, ušate, cipli…) koje ga znaju brzo pojesti. Zima je pak nešto drugo, tako da je zimska količina bruma svega jedna četvrtina onog ljetnog. Ljeti se za jedan ribolov od 5-6 sati, treba baciti do15-tak kilograma bruma, a zimi oko 5 kg. Pola od toga se izreže na manje komadiće (jedna riba na 3-4 komadića), a druga polovica se baca kao cijele ribe. Brum se baca periodički svakih 20-tak minuta. Hranjeno područje treba biti veličine otprilike 3 x 3 m. Trudite se svoj mamac zabaciti uvijek negdje na rub hranjenog područja. Brancin zna plivati iznad hranjenog područja kao da čuva brum ili ispituje da li je sve u redu, a onda počinje hranjenje. Možete li uopće zamisliti kako izgleda kad dođe jato brancina od 5-6 kg i počne se hraniti? Jasno vam je sad zašto je potrebna tolika količina bruma. Jako često se dogodi da ulovljenog brancina doprati ostatak jata. Zato, čim ste izvukli ribu vani, odmah bacite šaku-dvije prihrane, da ostale zadržite u zoni ribolova. Na taj način uskoro možete imati još nekoliko grizeva i još nekoliko riba.

Brum

Bez brumanja nema ribolova na brancina. Zimi je količina bruma svakako manja od ljetne, no ipak po ribolovu treba baciti i po 5 kg narezanih i cijelih srdela i menula.

• 

• 

Ljeti sitna riba zna pojesti srdelu za desetak minuta, pa zato češće treba provjeravati mamac.

Ako riba nije pojedena, to vam je signal da se dolje nešto događa. Budite tad spremni na griz.

Na mjestima iskrcavanja ribe uvijek poneka riba padne u more, čiste se mreže, pa su to mjesta koja brancin redovito obilazi jer bez puno muke i gubitka energije dolazi do ukusnog zalogaja.

Ukratko o brancinu

• 

Brancin (Dicentrachus labrax,L.) je riba koju možemo naći duž cijele Jadranske obale. Zovu ga još i lubin, agač, levrek, smudut, vuk. To je riba čvrste građe ioblika tijela poput torpeda. Ima velika usta i snažnu čeljust. Na škržnom poklopcu ima dvije bodlje i crnu mrlju na zadnjem rubu. Dobro razvijene peraje, posebno repna, odaju brzog i snažnog plivača, što dolazi do izražaja kad treba pobjeći ili kad lovi. Leđa su mu tamno-sive boje, koja preko bokova prelaze u srebrnastu, a prema trbuhu u sve svjetliju. Mladi primjerci znaju biti postrance crno istočkani. Brancin ima iznimno osjetljiv njuh (ako niste pušač, šanse za ulov vam se povećavaju jer brancin ne voli miris duhana), kao i jako dobro razvijeno osjetilo za vibracije. Osim u bočnoj liniji, osjetilo za vibracije ima i u glavi. Naraste do metar dužine i 14 kg težine (prosječna lovna težina mu je 0.5-1 kg). Zbog načina ribolova, kod Mate je prosječna lovna težina 4 kg !!! U jednoj kalendarskoj godini Mate je uhvatio 149 ovakvih „prosječnih“ brancina! Iako ga nalazimo u mutnom i boćatom moru, kao i u bistrom i slanom, gušća populacija brancina nalazi se uz ušća svih naših Jadranskih rijeka, kao i u uvalama ili lukama u kojima nalazimo podmorske izvore. Luke u kojima se iskrcava sitna plava riba sa plivarica, omiljena su mu mjesta. Zalazi dosta duboko u riječna korita, a najčešće se zadržava na dubinama od 2-10 metara. Kreće se pojedinačno ili u manjim jatima, a u doba mrijesta formira veća jata.

Brancin se lovi mrežama, podvodnom puškom, ostima pod sviću, parangalima, panulom i postavom na dnu. Raširen je duž cijelog Jadrana, no najpoznatija lovna područja su zapadna obala Istre, Krk, područje Lošinja, Pag, Novigradsko i Karinsko more, zadarsko područje, Šibenski zaljev, okolica Splita i ušće Neretve. Zahvaljujući lukavosti i velikom broju uzgajališta iz kojih bježi, ove ribe u Jadranu ima dosta. Nadajmo se da će tako i ostati. Bez obzira na brojnost, zaštitite ovu ribu pazeći na lovnu veličinu i puštajte nedorasle primjerke.

Vrijeme za ribolov

Ako krenemo od početka godine, ribolov počinje negdje u drugoj polovici prvog mjeseca. Tada je riba iscrpljena od mrijesta i treba hranu da se oporavi. Brancini uhvaćeni odmah iza mrijesta su slabije kondicije i manje su borbeni, no nakon par dana su opet u formi.

Dobro se lovi sve do kraja drugog mjeseca (znači sad). Zatim dolazi vrijeme male stanke u ribolovu, koja traje sve do četvrtog mjeseca. Naravno, sporadični ulovi su uvijek mogući.

• 

Pravi ribolov počinje u četvrtom mjesecu, kad počnu prve proljetne žege. Tada se love i najveći primjerci. To traje sve do polovice sedmog mjeseca, a onda opet počinje period slabijeg ribolova, koji se protegne do kraja 10-tog mjeseca. Kako brancin ima intervale u hranjenju tijekom 24 sata, tako ima i intervale u hranjenju tijekom mjeseca.

Lučki brancin u Zadru najbolje se lovi oko podne (11-13 h). Može ga se loviti i ranije ujutro, ali je ipak udarno vrijeme podne. Sunčano, stabilno vrijeme, bez oblaka koji šaraju nebo, pravo je vrijeme što se tiče vremenskih prilika. Najveći Matin brancin, težak preko 10 kg, uhvaćen je točno u podne polovicom srpnja, po najvećoj žegi. Karakteristično je da se brancin intenzivno hrani 3-4 dana, a onda ga nekoliko dana više nema na tom mjestu. Ako pogodite pravo vrijeme za ribolov, imat ćete doživljaj za pamćenje. Najprije grizu najveći komadi, a kako dani odmiču, tako su ulovljeni primjerci sve manji. Npr., prvi dan ribolova lovit će se ribe od 5 kg, drugi dan od 4 kg, a treći i četvrti dan manji komadi (2-3 kg), potom nastupa stanka od nekoliko dana.

Brancini iz luke nisu osjetljivi na ljude koje vide na obali, jer im je to svakodnevica. Također izgleda da brancini na ovoj lokaciji ne vode puno računa o plimi i oseki, kao ni o mjesečevim mijenama. Mjesečeva mijena im je utoliko važna što sa dolaskom punog mraka dolaze ribarice, a sa njima i hrana. Možda nećete loviti u Zadru, no probajte primijeniti nešto od napisanog na nekom drugom terenu. Samo vaše iskustvo, prilagođavanje terenu na kojem lovite i upornost mogu vam donijeti trofejnu ribu. Iskustvo, adekvatna oprema, studioznost i puno, puno provedenih sati u ribolovu, može od onih upornih učiniti dobre ribiče. Možete ponešto „prepisati“ od Mate, ali bez vlastitog iskustva, puno upornosti i ozbiljnog rada, sve će ostati samo na pokušaju.