PRM / Broj 5 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2014.

Iglica je neumoran lovac, te je zbog svoje proždrljivosti lak plijen sportskih ribolovaca. Potrebno je samo dobro poznavati navike i ponašanje iglice u toku dana te pojedinih godišnjih doba. Najviše je ima oko Pule i Lošinja, oko otoka Paga te na cijelom području Kornata. Iglica je u sportskom ribolovu prvenstveno cilj ribolovaca na veće grabežljivce zbog svoje kvalitete kao ješke u lovu panulom na zubace, brancine, gofove, lice, palamide…

Piše: Duško Tošić

Kada loviti?

Iglicu je moguće uloviti cijele godine. Profesionalnim alatima (posebnim mrežama potegačama tzv. igličarama) lovi se u jesen i zimu, a najviše u siječnju i veljači. Sportski ribolov iglice najuspješniji je od kraja srpnja pa do kraja studenog. Što se tiče doba dana meni se najbolje vrijeme pokazalo rano jutro s preleska jutarnje bonace u valove i u popodnevnim satima, mada se može uloviti i preko cijelog dana. More opet ne bi smjelo biti previše valovito i mutno. Sjećam se kad sam prije više godina sa desetmetarske skakaonice u Zadru u jutarnjim satima često gledao po desetak iglica kako se hrane sa gavunima. Plivale bi oko jata gavuna i svako malo bi se pokoja zabijala u jato, gotovo uvijek odnoseći plijen.Njena proždrljivost je uvijek čini lakim plijenom a moje iskustvo mi kaže da ju je najteže uhvatiti u periodu od polovice svibnja pa do kraja lipnja.Teško, ali nije i nemoguće. Tada joj treba ponuditi različite ješke na različitim dubinama ako govorimo o panuli. Pokušajte mijenjati dubinu i brzinu panulavanja, vući dvije različite ješke istovremeno i uspijeh neće izostati. Kad se u sedmom mjesecu vrati sa otvorenog mora nalazi se na dubini od desetak metara, a kako dani odmiču tako i ona dolazi sve pliće i pliće pa se u desetom i jedanaestom mjesecu može loviti na 2-3 metra dubine.

Ješka

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Iglica se lovi sa prirodnim i umjetnim mamcima bilo da je lovimo štapom sa obale ili sa barke u pokretu (panula).Od prirodnih živih mamaca se koristi mlađ ribe (cipli, ušate, gavuni, srdele, papaline…), a neživa ješka su fileti od te iste ribe, lignje. Odličan mamac je i trakica slanine dugačka 7-8 centimetara. Od umjetnih mamaca danas se najčešće koriste tzv. matassine koje su ustvari sintetičke niti u koje se iglica zapetlja svojim sitnim zubićima te ulovljena na taj način nema težih ozlijeda kao kad koristimo udice ili voblere. Osim matassina koriste se i mali vobleri (Yo-Zurijev Pins, Rapalini Originali i drugi slični, dužine 5-7 cm) uske žlice, plastične cjevčice od soka navučene na udicu dužine 3-4 cm. Također se može zakvačiti i na druge varalice namijenjene lovu šaruna ili skuša.

O iglici

IGLICA (lat. Belone Belone gracilis) je riba iz porodice Belonide. Rasprostranjena je po cijelom Mediteranu, uključujući i Crno More, a bogata područja su i uzduž europske strane Atlantika sve do Baltičkog mora na sjeveru. Također se nalazi i oko Azora na jugu. Postoji više podvrsta ove ribe. Iglica koja obitava kod nas izraste do 90cm dužine, može težiti do 1,15 kg (prosječna težina je petnaestak dekagrama), a zbog karakteristične građe tijela izgledom podsjeća na iglu i od tuda joj ime. Pored naziva iglica koji je i najčešći i svi ostali nazivi koje nalazimo za ovu ribu imaju isti korijen: igla, jaglica, jigla, iglac, đingula… Tijelo joj počinje sa igličastim kljunom oboružanim sa sitnim oštrim zubićima koji prelazi u izduženu glavu na kojoj je par krupnih očiju. Glava prelazi u duguljasto, pokretljivo tijelo. Boja tijela sa gornje strane je zelenkasto-plavkasta, bokovi su sedefasti, sa donje strana je srebrnasta, a tijelo je pokriveno mnogobrojnim sitnim ljuskicama.S obzirom na veličinu tijela peraje su joj relativno male međutim izuzetno je brza i pokretljiva stoga što su joj peraje skoncentrirane na zadnjoj četvrtini tijela. Živi pelagično, na otvorenom moru, a također zalazi u luke i uvale. Kreće se u manjim jatima, zadržava se uglavnom na površini gdje se najčešće lovi ali je nalazimo i na dubinama većim od dvadeset metara. Krećući se u gornjim slojevima mora iglica se neumorno hrani sitnom ribom, zooplanktonom, kozicama, račićima. Omiljena hrana joj je mlađ srdele, inćuna, a jednako tako obožava gavune.

Razmnožavanje

Iglica živi do pet godina, sa dvije godine dosiže spolnu zrelost. Mrijest počinje već u listopadu a vrhunac je u travnju i svibnju. Mrijesti se u blizini obale. Jajašca lijepi nitima za biljke, kamenje i plutajuće objekte.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Ribolov iz broda

Kad govorimo o ribolovu iglice iz broda onda prvenstveno mislimo na panulanje. To je kao lov na minijaturnu sabljarku. Tijekom izvlačenja iglica para površinu lijevo-desno, a malo krupniji primjerci znaju iskakati iz vode. Šteta što ne izraste bar do 5-6 kg težine. Panulati možete iz ruke, dok ja preferiram štap i rolu jer mogu koristiti tanje najlone i nema petljanja po brodu. Ako panulate iz ruke trebate pustiti 30 – 40 m osnove koja treba biti bar 0,40 i 5 metara predveza 0,20-0,25. Za potopiti najlon 0,40 malo dublje potrebno je na osnovni najlon navući 5-20 grama olova. Količina olova balansira se ovisno o brzini panulanja i jakosti kurenta. Za predvez se koriste najloni što otporniji na oštećenje. Kao osnovu na rolama za panulanje iglice koristim 0,25 mm Berkley-ev Big game u zelenoj boji. Ako koristim predvez onda je to fluorokarbon 0,20 mm dužine 1 m. Ako se lovi bez predveza i virble iglica se prilikom izvlačenja zna okretati oko svoje osi pa se najlon uvrne. Ispravimo ga tako da taj uvrnuti dio spustimo u more i tako ga neko vrijeme vučemo iza broda.

Prirodni mamci

Gavun kao živa ješka je valjda najmanja riblja ješka koja se stavlja na panulu. Najbolji su primjerci od 6-7 cm. Ulovljeni se čuvaju u kantici sa vodom u koju se može staviti pumpica za zrak ili im se češće mijenja voda što će biti dovoljno da ostanu na životu jer su prilično otporni za razliku od papaline ili nekih drugih ribica. Njegova prednost je i njegova čvrstoća. Udice ravnog vrata se vežu u nizu na razmaku od 3-4 cm. Prva udica se zabija odozdo prema gore kroz donju čeljust, a izlazi kroz gornju tako da ima zatvorena usta. Druga udica se zabode što pliće ispod kože. Gavun se spusti iza broda, a vozi se na minimumu gasa. Najlon se drži naj labavije što može između dva prsta. Kad iglica udari otpusti joj se još 4-5 m najlona i ostatak najlona se drži u ruci, a kad riba krene daje se kontra i riba se vuče prema brodu. Bitno je ocijeniti pravi trenutak za kontru da ga iglica ne bi previše progutala. Veliki problem kod gavuna je taj što ga vole sve druge ribe, a ako nam je cilj iglica bolje je koristiti umjetne mamce jer ćemo djelomično eliminirati „smetala“ poput, pauka, sitnih pirki itd.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Na panulu se umjesto gavuna može staviti i kožica ribe. Kožica se uzima sa boka ili potrbušine cipla, ušate ili same iglice. Dužina kožice može biti do 8 cm dužine, a meso mora biti u potpunosti uklonjeno tako da kožica što bolje leluja. Lovi sa dvije ili tri udice.Vežu se na razmaku od 2 cm tako da iza zadnje udice ostane još repić od 2 cm. Kad lovite sa kožicom isto treba opteretiti panulu sa 5-10 grama olova.

Prije umjetnih mamaca treba spomenuti i slaninu. Od slanine se izreže tanka traka u presjeku 4-5 mm dužine do 10 cm. Razmak udica je 4-6 cm. Prva udica se zabada plitko na početak trake slanine, a druga tamo gdje već udica traži. Odrežemo višak tako da ostavimo „repić“ dužine 2 cm. Kad lovimo sa slaninom brzina je dvije do tri milje.

Umjetni mamac na panuli

Vobleri najbolje da su crno-srebrni kao Rapala Original u boji S veličine 3 ili 5 cm, Rapala Countdown u istim veličinama isto crno-srebrna ili boja cipla, svi Yo-Zuri-jevi Pinsevi (tonući i plivajući) u svim bojama, a naročito srebrno-zeleni u veličinama 5 cm.

Sve umjetne mamce treba brže vući zbog specifičnog načina hranjenja iglice. Ona progoni plijen, stisne ga i rani sa oštrim zubima. Tako ranjeni plijen ne može više bježati i iglica ga tek tada guta. Ne smijemo joj dati vremena da ispita mamac pa varalice iz tog razloga brže vučemo. Brzina vučenja panule je 2-3 milje. Odlična varalica je bijela cjevčica od soka navučena na najmanju trokraku. Za veću atraktivnost na cjevčicu možete dodati nekoliko svjetlucajućih niti ili dva, tri bijela pera iz vrata pijetla. Bijela boja koja je izuzetno atraktivna iglici i odgovarajuća brzina su dobitna kombinacija.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Ja za panulanje koristim kratke mekane štapove. Nije potrebna neka kvaliteta. Najdraže su mi stare Germine koje se rukovanjem na brodu neće oštetiti, a rola je Abu Garcia sa slobodnim hodom špule. Rolu otpustim skoro do granice proklizavanja ako se radi o voblerima.

Savijanje vrha štapa i proklizavanje je znak da je riba zakačena. Uz iglicu se često love pauci, pirke, a dalje od obale šaruni, feluni i male lice.

Jedini mamac za koji možemo reći da isključivo lovi samo iglicu je sintetička vunica (matassina). Napadaju je i druge ribe, ali se na zakvače. Kad lovite iglicu za panulu ovo je ujedno i najbolji mamac. Nema nikakvog oštećenja ulovljene ribe i takva je najbolja za panulu. Inače otporna riba iglica može satima živjeti na panuli pogotovo ako nije jako oštećena prilikom lova i montaže na udice. Jednom sam zaboravio na iglicu koju sam uhvatio i stavio je na „čuvar“ pored broda. Vukao sam je za brodom nekoliko sati, ponekad i punom brzinom. Nakon 5-6 sati vozanja skinuo sam je sa udice, a ona je živahno otplivala kao da se ništa nije desilo.

Matassinu možete opteretiti sa nekoliko grama olova (5-10) ili je vući po samoj površini. Dobar je način i sa najmanjim kastmasterom na koji montirate matassinu umjesto trokrake. On dodatno svojim bljeskanjem privlači iglicu. Lov je isti kao sa voblerima, samo je rola otpuštena do same granice proklizavanja tako da jači val ili kurenat ponekad kratko izvuče najlon. To ne možete zamijeniti sa pravim grizom iglice jer ona prilikom griza izvuče metar -dva najlona.

Riba se odmah izvlači jer što je duže u moru veće su šanse da uvrne najlon. Matassinu ne otpetljavamo iz kljuna iglice već je samo istegnemo. Sve matassine nisu jednako dobre. O lošima neću govoriti, a kao dobre spomenut ću Skeinfish i Silkekrogen. Dobra matassina se „lijepi“ za prste. S tim mislim da fine niti zapinju za najmanja oštećenja na koži. Proizvode se u više boja: plava, crvena, zelena, narandžasta, žuta, bijela, pa čak i crna. Ja sam našao sintetiku od koje sam sam napravio matassine u žutoj i roza-plavoj boji. Odlično love. Većina ljudi sa kojima sam pričao se kunu u žutu boju, međutim meni se bolje pokazala narančasta. Bijelu nisam isprobao, ali uskoro hoću. Vjerujem da će bijela boja biti dobra u malo zamućenom moru.

Gdje loviti

Možemo reći da iglice ima posvuda, ali nakon nekog vremena primijetite da je na nekim mjestima učestalije lovite. Ako imam manje vremena za ribolov odmah krenem na provjerena mjesta. Tamo gdje ima plijena ima i iglice, pa ako znate gdje se kreću jata papalina i gavuna tamo idete loviti. Najčešće sam je lovio oko mulova, isturenih punta u sjeni brodova kao i na mjestima gdje se borovi nadvijaju iznad mora. Ako možete u isto vrijeme povucite dvije panule- jednu dublje, jednu pliće i nikad neće biti problem osigurati mamac za veće predatore.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana