LOV ZUBACA ŠTAPOM S OBALE
9 min readPR / Broj 32 / Studeni / 2010.
Tipična mjesta na kojima ćete pronaći zubaca su područja između dvaju otoka sa strmim obalama, gdje su jaki kurenti, neposredno ispod tzv.zidova, odnosno stepenica. Kada ste locirali pravu poziciju do koje ćete moći dobaciti sistem sa svojom ješkom, obavili ste teži dio posla.
Piše: Aleksandro Žmara
Zubatac ili kako ga još zovu, „Car od ribi“ je riba koja je dugo vremena bila enigma za mene, odnosno bio je riba koju nisam nikako mogao uloviti. Mnogo je razloga zašto je tako bilo, pa krenimo redom. Za početak, analizirajmo stanište gdje zubatac obitava. To su područja gdje se morska obala naglo obrušava sa dubinama od 20-35 m.Takva područja su za nas ribolovce koji lovimo s kraja, u principu jako rijetka i u većini slučajeva zbog mnogo razloga mi izbjegavamo loviti na takvim terenima. Takve pozicije su dosta nepristupačne, do njih se teško dolazi i na većim su previše udaljena od obale. Uostalom, puno je ljepše loviti na čistim terenima sa pjeskovitim dnom, prosječne dubine od 5-15 m gdje sistemi neće često zapinjati , a i grizevi su učestaliji. Takvi tereni su tipične pozicije za lov orada, ovčica i brancina. Iz tog razloga zubatac nije uobičajena lovina ribolovaca koji love štapom s obale, već je učestala meta panulaša i ribiča koji koriste parangale. Međutim, nije uvijek tako, dapače, ako se potrudite, možeete biti itekako uspješni. Nekoliko je presudnih stvari bitnih da bi se zubaca ulovilo: To su redom pozicija, vrijeme lova, vrsta i veličina ješke te na kraju pribor i sistemi.
Lijepi fratar ulovljen na velikog bibija – ne brinite, ako je teren dobar dok čekate potez cara često se nalovite kvalitetne ribe 
Jedan od onih koje sam izvukao. A mnogo mi ih je zbog terena i njegove navike da se odmah zavuče u grote i pobjeglo.
Pozicija
Kad je riječ o poziciji, kao što sam već spomenuo, zubatac je riba koja obitava na područjima sa prosječnom dubinom od 20-35 m gdje se obala naglo obrušava. On je isto tako grabežljivac koji se hrani različitm vrstama hrane prvenstveno riba i lignji. Uvijek bira mjesta u moru na kojima lakše lovi svoj plijen. To su mjesta gdje se obala naglo lomi sa naglim prijelazima dubine, sa tzv. zidovima ili stepenicama. Pokušajte pronaći takva mjesta bilo na način da koristite sondu u brodu, s kojom pretražujete morsko dno, ili da štapom sondirate dno na način da bacate sistem s olovom bez udice sve dok ne nađete mjesta s nagalim prijelazima dubine. Ja to radim na način da bacam olovo i brojim vrijeme potrebno da olovo padne na dno. Zatim privučem olovo nekih 5-10 m i opet ga puštam da padne na dno. Ovakvu radnju izvodim sve dok sistem ne privučem do same obale. Kad pronađem mjesto sa naglim prijelazima dubine, markerom zabilježim mjesto na najlonu, tako da točno znam koliko daleko sistem moram bacati da bi pogodio ciljano mjesto. Bitna stvar prilikom pretraživanja morskog dna je da uzmete u obzir činjenicu da ste prilikom pretrage bacali samo olovo bez predveza sa ješkom. Vrlo je važno koju ćete ješku koristiti za lov jer npr. ukoliko lovite na bibije, morate uzeti u obzir da je i sa vrhunskim surf štapom teško baciti sistem sa bibijem na udaljenost od 70-ak m, pogotovo ako je bibi primjerene veličine za lov zubaca, (a to je 10-15 cm, odnosno najveći kojeg možete nabaviti, no o tome nešto kasnije) a pribor prilagođen očekivanoj ribi.
Tipična mjesta na kojima ćete pronaći zubaca su područja između dvaju otoka sa strmim obalama, gdje su jaki kurenti, neposredno ispod tzv.zidova, odnosno stepenica. Kada ste locirali pravu poziciju do koje ćete moći dobaciti sistem sa svojom ješkom, obavili ste teži dio posla.
Vrijeme lova
Vrijeme lova možemo podijeliti u nekoliko faza, a to su slijedeće: Zubatac je u većini slučajeva dnevna riba, odnosno riba koja se hrani danju, tako da ćete ga loviti po danu, uostalom, ne bi vam preporučio ribolov sa nekakve strme stijene (grote) u noći.Vjerujte mi , to je sport za „lude“. Tko je probao, zna čemu govorim. Uspješan ribolov je po sunčanom ili poluoblačnom vremenu, u vremenskom periodu od kraja rujna do sredine prosinca. Zubatac se dobro lovi i po južnom vremenu, kao i sve ostale vrste riba.
Ukoliko puše tramonatana, ribolov je loš, dok je lagani burinić vrlo dobar za lov isto kao i svi vjetrovi koji pušu iz južnih i zapadnih smjerova. Istočni vjetar (levanat) kao i sjeverni vjetar (tramontana) su jako loši za ribolov. U toku dana, najbolje rezultate sam imao u vremenskom periodu između 10 i 16 sati.
Izbor ješke
Pravilan izbor ješke je od presudne važnosti u lovu zubaca. Ključna je po mom iskustvu veličina ješke. Treba koristiti što veću ješku, a prilikom odabira ješke najbolje su mi se pokazali veliki morski crv i veliki bibi, s tim da više preferiram naješkane komade velikog morskog crva jer za razliku od bibija stvara manji otpor prilikom bacanja sistema pa ga se može baciti na veću udaljenost. Nikad ne režem komade crva manje od 10 cm. Više je razloga za tako nešto. Sa velim komadima crva radim selekciju vrste ribe koju ću uloviti. Uostalom, zubatac i sam preferira velike ješke zbog čega opravdano nazivaju imenom „Car od ribi“. Najbolji su komadi crva veličine 10-20 cm. Za montažu tako velikih komada crva obavezna je upotreba velike igle za montažu i elastične niti, odnosno, fila elastika.
Montirani bibi
Montažu obavljam na slijedeći nači: Prvo režem crva na komade veličine 10-20 cm koje potom navađam na iglu za montažu i tada ga, dok se crv još nalazi na igli omatam sa filom elasticom, ali ne prečvrsto.Najbolje je puno laganih omotaja, tada crva spuštam na sistem sa udicom. Važno je da crv zadrži svoju pokretljivost, a da s druge strane bude dovoljno čvrst da izdrži sve udare sitne ribe te da dočeka zubaca. Takvog crva se uz malo vježbe može odbaciti na udaljenost od 100 m, što u većini slučajeva pokriva sva lovna područja.
Ako u ulovu prevladavaju orade onda cara vjerojatno nećete uloviti 
Na terenima sa zubacem su najčešći pagri, arbuni i fratri koji s njime dijele životni prostor
Sljedeća ješka koju koristim je bibi, kojeg montiram na isti način kao i crva, preko igle za montažu. Važno je da bude što veći. Njegova prednost u odnosu na morskog crva je ta da je mnogo otporniji na nasrtaje sitne ribe, a i montaža je puno brža od montaže morskog crva jer nema omatanja sa elastičnom niti, ali njegova njaveća mana je ta što se s njim postiže puno manja daljina izbačaja od one sa crvom.
Komadi crva trebaju biti barem 10 cm dugi
Treća ješka koju koristim u lovu zubaca je filetirana srdela. Nju koristim tako da je filetiram, odnosno odvojim od kosti te takav filet omatam filom elasticom, jer jedino tako ju je moguće dobaciti na tako veliku udaljenost. Filetiranje srdele obavljam na slijedeći način: srdeli prvo odstranim glavu i rep, zatim je otvaram s donje strane tijela, odnosno po trbuhu, zatim lagano prstima napipavam njenu središnju kost te je lagano prstima izvlačim sve dok je ne odvojim čitavu od kosti. Takav filet omotavam uz udicu sa predvezom te oko njega namotavam filo elastico. Filet srdele mora biti kompaktan i što čvršće omotan jer će takav letjeti dalje prilikom izbačaja. Srdelu kao ješku koristim u najmanje slučajeva, odnosno u situacijama kad mi prethodno opisane dvije vrste ješke nisu dostupne. U biti, sasvim je svejedno koju od navedene tri ješke koristite. Važno je da ješka koju rabite bude odbačena do mjesta na kojem se nalazi zubatac.
Velika ješka znači i veliku ribu. Crva treba navući na dugu iglu i zatim ga omotati elastičnim koncem za ješku (filom elasticom)
Pribor i sistemi
Kad kažem sistemi ne mislim na neke ekstra specijalne sisteme koji će vam ostvariti dobre ulove. Takvi sistemi ne postoje. Ja se držim starog mota: „Što jednostavnije to bolje“.
Najvažnije je koristiti sisteme primjerene vašem priboru s kojim ćete moći dobaciti do lovne pozicije. Olova koja koristim su olova sa vrtilicom, gramaže od 70-90 g, montirane na osnovni najlon debljine 0.30 mm. Najlon mora biti nov i kvalitetan. Debljina koju ja koristim je 0.30 mm, ona mi omogućuje izbačaje od 100 m. S takvom udaljenošću pokrivam većinu lovnih pozicija. No imam i par pozicija bližih obali, a na njima za zubaca rado stavljam najlone od 0.40 mm. Krajnji pribor slažem također jednostavno – ispod kliznog olova navlačim silikonsku perlu, odnosno stoper ispod kojega vežem vrtilicu odnosno zogulin, bitno je da je zogulin što je moguće kvalitetniji jer dubina kojoj lovim je u prosjeku 25-30 m.
U slučaju da je zogulin nekvalitetean, on se ne okreće dovoljno, te će se sistem s predvezom pošto duže pada na dno, zamrsiti. Za predveze koristim isključivo fluorokarbon, ali ne iz razloga što mislim da je on presudan zbog sveoje nevidljivosti, jer je na dubini od 35 m svaki najlon nevidljiv. Fluorokarbon koristim zbog njegove tvrdoće i otpornosti na habanje.
Njegova debljina je nešto deblje od debljine osnovnog najlona. To je od 0.35-0.40 mm.
Udica mora biti što kvalitetnija i čvršća veličine od 1/0 do 3/0. S takvom veličinom udice radim još jednu selekciju ulova.
Za ribolov pripremiti mnogo olova, udica i materijala za predveze
Štapovi moraju biti jaki i što kvalitetniji: Presudno je da koristite štapove s kojioma ćete moći loviti na daljinama od 60 – 100 m, a da su ujedno i dovoljno jaki da izdrže sve bijegove ulovljenog zubaca. Role s kojima lovim imaju velike špule za daleke izbačaje, a važno je da imaju kvalitetnu i pouzdanu kočnicu.
Na kraju svega napisanog želim reći da je lov zubaca s obale zahtjevan i naporan posao koji na kušnju stavlja pribor i njegovog vlasnika. A što napraviti kad zubonja zagrize? Prvo što treba napraviti kada zakačite zubaca (ukoliko lovite ispod podvodnog zida) je da zakačenu lovinu pokušate podignuti što je moguće prije iznad zida bilo na način da ga se isforsirate na silu tako da se kočnica na roli pritegne što je maksimalno više moguće i da se nadate kako se zakačeni zubatac neće zabiti u dno među grote i prekinuti najlon. Naime zubaci uvijek znaju gdje i kako će se omotati i gdje zavući pa gotovo polovica grizeva i završava trganjem sistema. Nažalost ali tu je ribolov iz barke gdje lovinu vučete okomito prema površini u velikoj prednosti. U ribolovu obavezno koristite podmetač, adekvatan poziciji na kojoj lovite i veličini lovine koju lovite. Siguran pokazatelj da ste našli mjesto za zubace je ako vaš usputni ulov budu predstavljali veliki fratri, pagri, arbuni, kantari i šarzi. Sve navedene vrste riba dijele svoje prirodno stanište sa zubacem. Ukoliko vaš ulov predstavljaju orade, znajte da ste na području gdje zubaca nema, odnosno vjerojatno ste preblizu obali i na premaloj dubini.
Samo u iznimnim slučajevima orada i zubatac se love na istom mejstu, a to je u vrijeme kad se orada grupira u veća jata neposredno prije mrijesta ili za vrijeme jakih bura kada se orada spušta na veću dubinu..
Na kraju svega mogu reći samo ovo: – „Rijetki su oni što se mogu pohvaliti da love zubace štapom s obale, a kad probate bit će vam jasno i zašto.“
