(NE)VREMENSKA PROGNOZA

8 min read

PR / Broj 27 / Lipanj / 2010.

Jedna od osnovnih značajki “dobre” vremenske prognoze je pouzdanost. Naravno, sasvim je logično očekivati kako će prognoza za kraće vremensko razdoblje biti kudikamo dosljednija od one dugoročne. Upravo zbog toga se i možemo s daleko većim povjerenjem osloniti na nju. Pa ipak, učestale promjene prognoziranog vremena nisu rijetkost…

Napisao: Petar Prkić

Svaki odlazak u ribolov, pogotovo onaj koji uključuje višednevni boravak i plovidbu brodicom, pored slobodnog vremena zahtijeva i detaljnu pripremu. Pri tome ne mislim na kupovinu hrane, goriva, ješke i ribolovne opreme, jer sve to postaje manje važno ako vam vremenske prilike nisu naklonjene. Silne udice, štapovi, puške i kojekakva druga ribolovna artiljerija ne vrijedi ama baš ništa ako ne možete doći na željenu poštu. Uostalom, vjerujem da nema tog ribolovca koji nije “zapeo” na pogrešnoj vremenskoj prognozi. Sigurno ste i sami barem jednom iskusili gorčinu saznanja da od vašeg planiranog ribolova ipak neće biti ništa. Koliko ste puta spakirali opremu i pod okriljem noći satima vozili do udaljenog odredišta. I baš kad ste se ukrcali u brodicu, sunčana idila pretvorila se u najgoru noćnu moru. Na obzoru se počelo mrštiti, a prve kapi kiše nagovještavale su nadolazeću neveru. Tada je sve iščekivanje i zanos s kojim ste odbrojavali dane, sate i minute do trenutka kad ćete se konačno otisnuti na pučinu završilo samo sa još jednim razočaranjem. I dok ste redom skidali sve svece s neba u kombinaciji s raznim Vakulama i Sijerkovićima dobro znate da je sve moglo biti drugačije, samo da je ta vražja prognoza bila točna.

Osobna prognoza

Kako pouzdano predvidjeti vremenska zbivanja pitanje je koje oduvijek zanimalo ljude, poglavito pomorce i ribare. Do prvih prognoza zasigurno se nije dolazilo “gatanjem” iz šalice kave. One su se dobivale na temelju osobnih zapažanja i iskustava te pučkih vremenskih pravila (izreka). Naoblaka i smjer gibanja visokih oblaka, skretanje vjetrova, promjene atmosferskog tlaka, stanja mora i vidljivosti bili su samo neki od pokazatelja važnih za prosudbu budućeg vremena. Iako su se metode prognoziranja kroz stoljeća znatno usavršile mnoga pravila se i danas mogu dobro iskoristiti. Pojednostavljeno rečeno, ono što trebate učiniti je dobro otvoriti oči i uši jer prave informacije su tu oko vas, a sve što trebate znati je kako ih prepoznati. Ipak, morate imati na umu da se radi o zapažanjima koja su pouzdana samo za kraće razdoblje i to na ograničenom području. Naravno, to nije loše, pogotovo ako želite na vrijeme umaknuti nadolazećoj neveri. No nikako nije dovoljno za donošenje osobne dugoročne prognoze vremena potrebne za planiranje ribolovnog izleta. To prvenstveno omogućuje analiza sinoptičkih, odnosno, prognostičkih karata i vremenskih izvješća. Ako kojim slučajem imate neodoljivu želju upustiti se u to, morat ćete se dobro potkovati znanjem i terminologijom koja ponekad može djelovati zbunjujuće. Kako god bilo, mislim da većinu ribolovaca više od stručnih meteoroloških pojmova zanima pouzdana vremenska prognoza i kako što jednostavnije doći do nje.

Prognoza za Jadran

Postoji više izvora na kojima se možete informirati o vremenu. Svi oni na jednostavan način prezentiraju vremenska izvješća i prognoze, stoga ne morate biti nekakav “lumen” kako biste shvatili očekuje li vas lijepo vrijeme ili ne. Da stvar bude još jednostavnija, sve je prikazano u grafičkom obliku tako da na pojmove poput ciklonalni vrtlog, anticiklonalni greben, fronta ili barički sustav, slobodno možete zaboraviti. Osnovne informacije o vremenu većina ribolovaca je uglavnom navikla dobivati preko radijskih i televizijskih vremenskih izvještaja i prognoza za koje je zadužen Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), odnosno, Pomorski meteorološki centar Split (PMC). Preko njega redovito stiže prognoza za Jadran, ali i razna druga upozorenja, kratke sinoptičke analize i posebne informacije za pojedine korisnike. Prognoza za Jadran obnavlja se tri puta na dan, a odnosi se na prvih 12 i na drugih 12 sati, računajući od sata obnavljanja. Možete ju dobiti preko Hrvatskog radija i lokalnih radijskih postaja, te putem VHF sustava u okviru djelovanja obalnih radijskih postaja Rijeka, Split i Dubrovnik.

Vrijeme na webu

Pored klasičnog načina informiranja o vremenskim zbivanjima možete se poslužiti i sveprisutnim Internetom. Postoji više različitih web stranica posvećenih prognoziranju vremena. Jedna od njih svakako je strani¬ca već spomenutog DHMZ-a, s adre¬som http://meteo.hr/. Na toj stranici možete dobiti sve ono što vam je potrebno kako biste bili sigurni da se vaš ribolovni izlet neće pretvoriti u totalni fijasko. Jednostavnim pretraživanjem izbornika imat ćete uvid u sve podatke o količini oborina, tlaku, vjetru, temperaturi mora i zraka, sunčevim i mje¬sečevim mijenama i sl. Na web stranicama DHMZ-a pružena vam je mogućnost svakodnevnog praćenja, ne samo “subjektivnih” prognoza meteorologa za danas i sutra za Hrvatsku, posebice za Jadran i Zagreb, već i objektivnih “računalnih” sedmodnevnih prognoza za niz mjesta u Hrvatskoj i svijetu koje izdaje europski centar za srednjoročne prognoze ECMWF (European Center for Medium range Weather Forecasting). Ove prve svaki dan pišu prognostičari na temelju rezultata više prognostičkih modela i svog iskustva. Isto tako, određuju i znak vremena koje će prevladavati pojedinog dana na određenom području. “Računalna” ili “kompjutorska” prognoza vremena izravan je rezultat jednog prognostičkog modela. Tu imate ALADIN-a (Aire Limitée Adaptation dynamique Développement InterNational) koji nudi dinamičke adaptacije prognostičkih karata za pojedina područja. U njima je na jednostavan način moguće dobiti prognozu vjetra u rasponu od 72 sata i to koraku od svaka 3 sata.

ALADIN

Predstavlja projekt numeričke prognoze vremena (Numerical Weather Prediction – NWP) nastao u suradnji stručnjaka iz petnaest europskih zemalja. Glavni cilj projekta je izrada što kvalitetnijih prognoza vremena na ograničenim geografskim područjima. Osim prognostičke karte za cijelu Hrvatsku, dostupne su dinamičke adaptacije u visokoj rezoluciji za Istru i Kvarner, zadarsko, splitsko i dubrovačko područje. Te prognoze za uža područja imaju preciznije izračune u višoj rezoluciji, pa ne daju rezultate identične onima koje daje prognoza za cijelu Hrvatsku. Rezolucija je udaljenost između točaka mreže u kojima se računaju meteorološke varijable. Naime, meteorološki modeli ne računaju vrijeme neprekidno u prostoru, već u točkama mreže. ALADIN ima znatno veću rezoluciju, a u Hrvatskoj radi na točkama mreže koje su horizontalno udaljene osam kilometara i na 37 vertikalnih nivoa (prema Vjesnik 2002). Prognoze vjetra za uža područja (Istra i Kvarner, Zadar, Split, Dubrovnik) se izračunavaju još preciznije, uz horizontalnu rezoluciju od 2 ili 2.5km (neslužbeni podatak, na meteo.hr nema detalja o tome). Hrvatska ALADIN prognoza se pokreće dva puta dnevno: u ponoć i u podne po UTC-u (ljeti to su naših 2h i 14h, zimi 1h i 13h), a produkti su dostupni nakon približno 6 sati. Osim prognostičkih karata, dostupne i ALADIN trodnevne prognoze za gradove i mjesta u Hrvatskoj.

Od ostalih web stranica ribolovci najčešće posjećuju Windguru (http://www.windguru.cz/int/index.php?sc=107) i Windfinder (http://www.windfinder.com/windreports/windreports_online_hr.htm). Na njima možete doći do informacija o smjeru, jači¬ni vjetra, količini naoblake i padalina te tempera¬turi zraka za pojedine hrvatske gradove. Mada su stranice prvenstveno namijenjene nautičari¬ma, mogu biti od velike pomoći i ribolovcima. Kombiniranjem poka¬zatelja dobivenih neposrednim promatranjem na moru i klasične prognoze vre¬mena manje-više lako je doći do preciznijih predviđanja. Naravno, u sve treba uračunati i djelovanje mikroklimatskih utjecaja koji proizlaze iz specifične topografije priobalja (blizina pla¬ninskih masiva, otvorenost kanala i sl.).

Uprosječene prognoze

Oni koji pomnije prate vremenske prognoze različitih izvora primijetit će da nerijetko dolazi do odstupanja u prognoziranom vremenu. No i za to postoji sasvim jednostavno objašnjenje. Naime, pojedini izvori prognoze ne ažuriraju podatke u isto vrijeme. Osim toga, prognostički modeli se razlikuju u kvaliteti, pa neke prognoze mogu izgledati previše općenite ili takve da nisu dovoljno usklađene sa stvarnim stanjem vremena. U svakom slučaju, prognostički modeli sa višom prostornom rezolucijom obično imaju točnije izračune. Međutim, kad se prognoziraju oborine na području širokom par kilometara, precizni izračuni mogu prognozirati vedro vrijeme, a uokolo kišu. Velika je vjerojatnost da će oblak skrenuti baš tih par kilometara, što neupućeni promatrači ne uzimaju u obzir. Zbog toga je za širu javnost bolja prognoza koja prezentira uprosječene prognoze za šire područje i s većim vremenskim korakom. Konkretno, pogodnija je prognoza za srednju Dalmaciju i vremenski korak od 3h, umjesto prognoze za period od 10 do 11h ujutro u centru Splita promjera par kilometara. No, zbog tog uprosječavanja iskusniji meteo-amateri (wind-surferi, pomorci, ribari, poljoprivrednici, auto prijevoznici, planinari…) nemaju slobodan pristup najpreciznijim prognostičkim izračunima.

(Ne)pouzdanost prognoze

Jedna od osnovnih značajki “dobre” vremenske prognoze je pouzdanost. Naravno, sasvim je logično očekivati kako će prognoza za kraće vremensko razdoblje biti kudikamo dosljednija od one dugoročne. Upravo zbog toga se i možemo s daleko većim povjerenjem osloniti na nju. Kratkoročne prognoze se izdaju za 12, 24 ili najviše 72 sata. Pa ipak, i u tako kratkom razdoblju učestale promjene prognoziranog vremena nisu rijetkost. Posebno je to izraženo u danima kad je atmosfera izrazito nestabilna, a to itekako utječe na prostorno- vremensku pouzdanost prognoze. Srednjoročna ili dugoročna vremenska prognoza se obično prikazuje s manje detalja, za prije i poslije podne ili samo za dan u cijelosti. Razlog je u tome što niti jedan prognostički model ne može dati zadovoljavajuće pouzdane prognoze za 7 ili više dana. Radi se tek o trendovima i ishodima koji su neznatno vjerojatniji od slučajnog pogađanja. Stoga te sedmodnevne prognoze valja shvatiti tek kao najavu dana u kojima se očekuju zatopljenja ili zahlađenja, kao i oborine. Imajte na umu da je pouzdanost prognoza sve manja, što je prognostičko razdoblje dulje.

Kratka dalmatinska izreka kaže kako je najveća pamet vrime poznat. Čini se da je uz najbolju volju prevrtljivu ćud vremena teško zauzdati. Protiv nje se možete boriti jedino prognozom. No pored svih znanstvenih analiza, upotpunjenih osobnim iskustvima i znanjem, uvijek se može dogoditi da ta ista prognoza “zakaže”. A što onda? Izgleda da vam ne preostaje ništa drugo nego nadati se da se to neće dogoditi baš vama.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana