Vertical jigging – učinkovita tehnika

PRM / Broj 9 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2015.

Run & gun
Vertical jigging je tehnika koja vam bez ikakve pripreme omogućava da izađete na more sa par varalica i ulovite – ribu života. Nemojte da vaši skupi jigging kompleti besposleno stoje… upotrijebite ih

• 

• 

Vertical jigging je kao tehnika naglo eksplodirao na našoj strani Jadrana odličnim zimskim ulovima velikih gofova na brakovima van Žirja. No s nestankom masovnog lova ovih vrhunskih predatora i sama tehnika se naglo ugasila. Rijetko ćete vidjeti poneki brži brod koji se zaustavlja nad brakom, a ekipa prvo baca jig i marljivo jiga dajući svu snagu u prilično zahtjevnu prezentaciju. Većina jigging pribora doma skuplja prašinu, kao da je prorjeđivanjem kapitalnih gofova i tehnika zamrla. No oni koji su od početka shvatili bit tehnike i uvježbali prezentaciju i danas postižu vrhunske rezultate jigajući i o tome većinom šute. U ovom tekstu podsjetit ćemo vas na osnove vertical jigginga i dati vam viziju kako da iz svake pošte izvučete ono najbolje.

Reakcijski mamac

Istina je! Jig nije za svakoga. Ako vas bole leđa ili ste slabi na rukama ova tehnika stvarno zna biti previše naporna i ako rezultati nisu gotovo trenutni volja brzo pada. No, jig i tehnika vertical jigginga osim svog prilično napornog početka u sebi krije i veliku nagradu. Naime, jig je reakcijski mamac koji će često pokrenuti ribu koja uopće nije aktivna i koja se ne hrani. Ako ste ga spustili na pravo mjesto možete uloviti ribu doslovce u prvom dizanju. Sa jigom se najčešće love top predatori, a to je cilj svakog sportskog ribolovca.

• 

• 

• 

Iako je panula živom ješkom u pravim rukama ubojit alat, vertical jigging vam omogućava da bez pripreme izađete na more i uživate u traženju i ribolovu bez prethodne pripreme sa realnom šansom da se okitite trofejnim ulovom. Dakle, jig je reakcijski mamac koji će „pasti“ predatoru „na glavu“ i zatim naglo početi bježati prema površini dok ga vi prezentirate više ili manje snažno trzajući vrhom štapa i namatajući upredenicu na rolu. Ukoliko ste sve napravili kako treba griz bi trebao biti već u prvih par metara od dna. Uvijek je dobro jigajući podići jig barem 10-15 metara od dna a zatim ga još koji puta spustiti. Naime, predatori poput zubaca, krunaša, pauka ili škrpine zgrabit će jig odmah uz dno no gof, kovač ili krupnija plava riba poput luca ili palamide love u višem sloju iznad braka. Također je bolje da se jig izgubi iz vidokruga ribe na dnu prije nego ga ponovo spustite i ponovite prezentaciju.

• 

Osnovni alat – sonar i karta

• 

Već ste shvatili da sa vertical jiggingom nema sidrenja. Polako se vozite i pokušavate pronaći oštriju padinu braka promatrajući ekran svog fishfindera. Ono što je idealna situacija je svakako lijepo ocrtan brak i hrpa sitne ribe odignute od dna. To nam i prije spuštanja jiga signalizira dvije stvari. Sigurna hrana za predatore je tu (vidite sitnu ribu oštro odignutu od dna) i nešto je na samom dnu dovoljno opasno da se jato ne usuđuje rasporediti po cijelom vodenom stupcu. Zavrtite brod ili samo zašijate unatrag da ga zaustavite i vaš jig istog trena tone na mjesto koje ste detektirali kao potencijalno dobro. Pustite se da vas kurenat i vjetar polako odnesu preko braka i jigajte.

• 

• 

Ako se ništa ne dogodi u prvom spuštanju pa čak i u cijelom prolazu ne treba odustati. Ako je pošta dobra i sonar crta opisanu situaciju pokušajte mjesto dobro obraditi. No ako nakon pet-šest prolaza ne dignete ribu, krenite dalje. Kao što sam napomenuo jig je reakcijski mamac i on bi trebao uloviti – na prvu! Ovi prolazi služe samo da pogodite mjesto gdje predatoru paše da napadne. Ako ste podvodni ribolovac ili poznajete kojeg i oni će vam reći da nije svejedno gdje ste napravili čeku. Negdje zubace vidite ali ne prilaze, a samo koji metar dalje prilaze bez opreza. Veći problem od pogađanja točnog mjesta svakako je prebrzo kretanje zaustavljene barke. Naime, vrlo često su kurenti i vjetar toliko jaki da vas preko braka ili potencijalno dobrog mjesta prenesu prebrzo. Dva su načina da to pokušate riješiti. Jedan je da na motoru pokušate držati brod na mjestu (u prošlom broju smo pisali o upotrebi elektromotora u te svrhe), a drugi da upotrijebite osjetno teži jig koji će brže doći do dna ne dozvoljavajući da micanje broda napravi veliki trbuh. No na taj način obično ćete moći spustiti tek jednom ili dva puta prije nego vas odnese.

Osim sonara vrlo je važna i karta sa upisanim poštama. Svaki puta kad ulovite ribu, nađete dobru poštu pa makar i bez ulova stisnite točku na vašem ploteru. Za dan ribolova možete obići i dvadesetak „svojih“ pošti. I sigurno će vas poneka nagraditi ulovom. Uz to sakupljajte pozicije potopljenih brodova, aviona, Jadran ih je pun, a svaka od tih točaka će u određenim uvjetima proraditi…

• 

• 

• 

Ura od griza i termoklima

Ipak je to ribolov. Ne možete natjerati ribu da zagrize ako ona nije raspoložena. U svakom danu postoje tri vremenska razdoblja kada su najveće šanse za griz. Prva dva su svakako svitanje i sumrak, a treće je onih magičnih sat vremena prije vrha plime (iako je i sat vremena nakon promjene gotovo jednako dobro). Ako ste odredili da taj dan provedete u jiganju. Onda biste ovo najbolje vrijeme trebali provesti na pošti od koje najviše očekujete. Iako vam samo broj radnih sati na moru može dati „nos“ koji će vas nepogrešivo voditi na ribu, još jedna mala digresija će vam pomoći u tome. Predatori poput zubaca i gofa (koji su svim modernim jigerima prva lovina u mislima) uvijek vole loviti u termoklinu. To je ona magična crta koja razdvaja površinski topliji sloj mora od dubokog hladnijeg (govorim o ljetnom periodu). Dakle, što je termoklina dublje i predatori će loviti dublje, i obrnuto. Koliko je duboko termoklina? Nemam pojma! To je svakog dana drugačije i ovisi o temperaturi, vjetru, vremenu, kurentima….Kako ga naći? O tome drugom prilikom.

• 

• 

Short jerk, long jerk

• 

Dva su osnovna pokreta u prezentaciji jiga u vertical jiggingu. Prvi je short jerk (ili kratki trzaj), pogodan je za sve kraće i zdepaste jigove te za ribolov zubaca i pagra. Short jerk pokreti trebaju biti oštri i brzi sa kratkim trzajima vrhom štapa. Na taj način se dobiva brzo odizanje od dna u relativno ravnoj liniji te snažno bljeskanje bokovima jiga. Long jerk (ili dugi trzaj) najbolji je za prezentaciju dugih uskih jigova. Pokreti vrhom štapa su opet oštri ali dugački nakon čega slijedi spuštanje špice i brzo namatanje role te novi trzaj. Na taj način dobiva se relativno velik otklon dugog jiga u stranu pri svakom trzaju. Ova prezentacija vrhunska je u ribolovu gofa. Naravno, svaku od ovih prezentacija možete i kombinirati ovisno o jigu koji koristite i terenu na kojem lovite. Ja najčešće napravim par kratkih trzaja da odignem jig od dna par metara, a zatim nastavim sa long jerkom. No, kroz iskustvo i vi ćete doći do neke svoje sheme.

Snažan pribor

U trgovinama se danas može naći uistinu dobar izbor jig štapova. Najčešće se radi o kratkim 1.6 m dugim jednodijelnim štapovima tankog i snažnog blanka. Namijenjeni su za jigove ovisno o modelu od 100, 150, 200, 250 pa sve do 400 grama. Iskreno, iako sam isprobao stvarno mnogo štapova i sa svima njima postigao zadovoljavajuću prezentaciju, nekako sam sklon preporučiti snažnije štapove namijenjene za jigove od 250-300 pa čak i do 400 g. Naime, ako kupujete samo jedan štap za ovu tehniku i lovite na različitim terenima onda je jači štap logičan izbor. Sa takvim štapom moguće je prezentirati jigove od 100 grama, a moći ćete pokrenuti i one od 300, što u suprotnom slučaju finog štapa i teškog jiga jednostavno nije izvedivo. Jedino ako lovite na terenima Istre gdje se jiga na „dubinama“ do 50-tak metara onda bi preporuka bili manji jigovi i življa prezentacija lakšim i bržim štapom.

• 

• 

• 

O rolama neću duljiti, svi znamo da ovdje rola trpi velike napore pri prezentaciji, kontri, izvlačenju…, a najviše pri zapinjanju. Mala digresija – kada zapnete sa jigom najbolje je upredenicu omotati oko komada drveta i pokušati otkinuti. Zaustavljanje špule rukom i čupanje na rolu najčešće nepovratno savije osovinu i rola više nikada nije kao prije…

Birajte snažne modele najbolje izrađene za morski ribolov, tj. specijalno za jigging. Prijenos treba biti snažan, ali ne previše brz. Dakle, modeli sa prijenosom do 5.0:1 su zadovoljavajući. Brže saltwater role su namijenjene za spinning i popping, no o tome drugom prilikom.

• 

• 

Split i solid ringovi

Došli smo do sitnog pribora koji je izuzetno bitan. Nikakva polu-rješenja ne dolaze u obzir jer se ovom tehnikom love najveći i najborbeniji morski predatori. Prvi i vjerujem najvažniji dio pribora su kliješta za split ringove (dakle oni ringovi koji se otvaraju). O kvaliteti ringova nema potrebe trošiti riječi. Treba izabrati najsnažnije japanske ringove koje možete naći. Firme Shout, Owner ili Maruto… ulijevaju povjerenje. Solid ringovi su oni prsteni koje ne možete otvoriti, a služe za: prvo za spajanje predveza sa jigom i drugo za vezanje assist udice ili udica. Cijela montaža je jednostavna: na solid ring se veže dakron na kojem je vezana assist udica i fluorocarbonski predvez te jedan split ring. Pomoću kliješta obično se mijenjaju samo jigovi na split ringu dok čvor i udica ostaju isti (vidi sliku). Nikada nemojte koristiti dva split ringa za ovu montažu jer se mnogo puta dogodilo da u borbi pod velikim naporom split ring otvori drugi split ring i riba – ode. Ne znam na koji način dođu pod taj kut ali dođu i nije se to jednom desilo. Dakle, zlatno pravilo solid – split – jig. Jednako je dobro kraj fluorocarbona vezati vrtilicu te solid ring sa assistom i jig spojiti split ringom. I to je sve ok dok je u igri samo jedan split ring.

• 

• 

• 

• 

Jig i assist udica

Iako vam se to u početku ribolova može činiti malo, obično je dovoljno oboružati jig samo sa jednom velikom udicom. Ono na što treba paziti su odnosi veličina. Kao prvo assist udica treba biti na toliko dugom dakronu da njen luk dođe do polovice tijela jiga – što duži jig i assist treba biti duži. Drugo važno pravilo je širina luka udice. Naime, luk udice mora biti toliko širok da jig ni u jednom trenutku ne smije zapeti u luku udice tako da ga kontrakuka „zarobi“ (vidi sliku). Svi predatori koji napadaju sitnu ribu rade to na isti način. Snažnim otvaranjem usta stvaraju podtlak koji im uz značajnu količinu vode u usta donese i ribicu koju su napali. Pri napadu na jig zbog njegove težine u usta obično uleti prvo udica, a sama težina jiga je obično dovoljna da vrh udice negdje u ustima zapne. Kada osjetite udarac ili vam nešto zaustavi jig – zategnite. E sad mnogi nakon par zapinjanja i trzaja na zaustavljanje jiga ne reagiraju nego samo na udarac. No ako je prezentacija krenula i već ste jednim okretom odigli jig od dna – zaustaviti ga može samo riba.

• 

Fluorocarbon i upredenica

Najlon ili monofil na roli nije dobra ideja. Iako bi za zamaranje ribe bio dobar (možda čak i bolji od upredenice) prezentacija teških jigova rastezljivim monofilom je siguran put u neuspjeh. Naime, vi trznete štapom, monofil se rastegne i apsorbira trzaj, a sam jig se ne pomakne. Dakle, na roli treba biti upredenica. Iako su moderne multi-color upredenice prilično skupe (svakih deset metara je druga boja ili samo oznaka) često vrijede svake lipe. Naime, pomoću boja možete pratiti na kojoj dubini vam je jig, koliko ste ga odigli i koliko je bio od dna kada ste dobili griz. Upredenica nosivosti 30-40 lb pokriva većinu situacija. Tanja je preslaba, a deblja pruža preveliki otpor u moru i radi „trbuh“ koji onemogućava prezentaciju.

Osnovni čvorovi

• 

Da ne duljim previše, čvor za spajanje upredenice i fluorocarbonskog predveza može biti Albright ili Uni-to-uni, a ako ste ga savladali najbolji je FC čvor (o svima smo već detaljno pisali). Drugi čvor koji vam treba je spoj fluorocarbona i solid ringa i mi tu koristimo čvor sa pletenicom (PRM br. 4) i to je sve što vam treba. Svaki čvor prije stezanja naslinite da smanjite abraziju između materijala. Predvez od fluorocarbona zakvačite za bitvu na brodu i malo rastegnite (to ga poravna i olakša prezentaciju), ali nemojte pretjerivati. Fluorocarbonski predvez treba biti dug sedam metara! Tako kažu Japanci. No mi smo dobro lovili i sa tri-četiri metra dugim. Dakle, ne treba pretjerivati. Predvez je obično promjera od 0.55 – 0.70 mm i ima više funkcija. Kao prvo, fluorocarbon je kruta veza koja onemogućava petljanje pri jiganju (petlja se mnogo manje nego meka upredenica), uz to on je mnogo otporniji na dodire sa stijenama i zubima riba i zadnje je njegova nevidljivost u moru. Zaključak je da bez kvalitetnog predveza od fluorocarbona nema ni jiganja.

Sve je pošlo k …

Eto, nadam se da sam vas ovim malim podsjetnikom potaknuo da sa sobom na ribolov uzmete i jigging komplet i da na svakom zanimljivom mjestu pokušate za-jigati. Rezultati bi vas mogli iznenaditi. A ako se to ne dogodi i umjesto zubaca ulovite morski krastavac ili kamen osigurajte da u brodu uvijek budete sa dobrim ribičkim prijateljem koji će se s vama znati tome dobro nasmijati, jer i to je dio ribolova.

• 

• 

Mirno vam bilo more.