Ribolov „u propadanju”

PR / Broj 26 / Svibanj / 2010.

Ribolov „a volo“, tj. u padu, jedan je od najstarijih načina ribolova na Jadranu. Sa raznim varijacijama i pomagalima, poput bombarde ili popularne waser kugle, mogu se loviti skoro sve vrste riba u Jadranu. Uz obvezno brumanje – prihranjivanje i tijekom dana i kad padne noć, ulov je uvijek bogat i raznolik…

Piše: Predator fishing team

• 

Jesu li ribe sad na dnu ili su pri površini? Ha, tko će ga znati sinko moj, ja ću im zabaciti “a volo”, pa što bude – obično će reći simpatični starčić na rivi bilo kojeg od gradova i luka na moru, zabacujući tunjicu iz ruke i čekajući da mu zagrize kakva bugvica ili ušatica, kako bi ulovio nešto ribe za skroman obrok. Većina primoraca najčešće i lovi sitniju ribu na tradicionalni način, tako da zabaci mamac na udici bez ikakvog otežanja i pušta da lagano propada prema dnu. Taj vrlo jednostavan sistem je ujedno i jedan od najlovnijih sistema za skoro sve vrste morske ribe koje plivaju našim Jadranom. Od onog najjednostavnijeg, gdje montiramo samo minijaturnu vrtilicu i jednu udicu na predvezu namotanu na komad pluta, pa sve do savršeno izbalansiranih „bombardi” ili „sbirulina”, koje su izmislili inventivni Talijani – sistemom ribolova „u padu“, tal. „a volo”, možemo uspješno loviti i danju i noću ciljane vrste riba koje drugim tehnikama ribolova nikako ne bismo mogli uloviti. Nekoliko je prednosti takve tehnike ribolova.

• 

• 

Prije svega, do izražaja dolazi najprirodnija moguća prezentacija mamca sa kojim mislimo loviti, pogotovo ako smo se odlučili i prihranjivati – brumati, kako bismo dovukli ribu i držali ju na jednom mjestu ili na istoj liniji u morskoj struji – kurentu. Kako bacate komadiće srdele, kruha ili bigatina – crvića, skupit ćete ribu koja će pratiti mamce do određene dubine, gdje će ih početi napadati i jesti. Ta dubina varira ovisno o dubini gdje lovite, a lovnost mamca na udici bit će to veća što će prirodnije tonuti, tj. tonuti istom brzinom kao i brum kojeg bacate u more. To je najveća fora u ribolovu bez otežanja. Što bolje prilagodite i izbalansirate veličinu mamca i udice kako bi prirodnije tonuli prema dnu, to ćete bolje loviti jer to ne možete dobiti niti korištenjem pridnenog načina ribolova, kao ni korištenjem plovka, jer ste limitirani sa namještanjem dubine. Osim toga, u raznim periodima dana ili noći riba se pomiče bliže površini ili se udaljuje u veću dubinu, ali je i dalje suspendirana na par metara iznad dna i bacite li joj mamac na dno, jednostavno ćete prozujati kraj nje i ona ga na dno neće pratiti jer se hrani u srednjem sloju mora. Korištenjem raznih inačica otežanja kako biste dalje mogli zabaciti tijekom noći i loviti na raznim dubinama, pretražujemo more od površine do dna, sve dok ne „napipamo“ gdje se riba nalazi.

Neuništiva srdela

Srdela je jedan od najboljih, najunivezalnijih, najdostupnijih i najjeftinijih mamaca. Lovi skoro sve vrste u Jadranu, krenuvši od obične ušate i cipla, pa sve do tuna i morskih pasa. Omiljena među morskim ribičima, odlična je za bilo koju vrstu bruma kojim ćemo namamiti ribu na pojačano hranjenje i češće napade na mamac na udici. U brumu se može koristiti kao mljevena, rezana ili cijela, a čak i brašno dobiveno od te simpatične plave ribe dobro će odraditi posao pomiješa li se sa kruhom i baci u more.

• 

• 

• 

Po površini i ispod nje

Lov „a volo“ iz ruke omogućava prirodnu prezentaciju mamca i pruža zadovoljstvo neposrednog kontakta sa ribom, ali za sobom povlači i sve nepraktičnosti ribolova bez štapa i role, poput stalnog petljanja najlona koji je zamrsio vjetar ili nemogućnosti daljeg izbačaja. Složit ćemo se da se pomoću današnjeg modernog pribora lovi puno lakše i brže, a koristite li lakši pribor, ostaje i gušt u drilu malih ali borbenih morskih riba, poput ušata ili bugvi. Pod samom površinom i relativno blizu obale lovi se izvornim „a volo“ stilom, tj. bez otežanja. U tom slučaju su ciljane ribe bugve, šaruni, ušate i cipli. Koriste se tanje udice dužeg vrata, poput Gamakatsu serije LS 1050 N ili klasičnih Mustadovih kristalki srednje veličine od broja 6 do 12, navezane na kratkom predvezu od fluorocarbona, debljine 0.14 do 0.18 mm. Osnovni najlon morao bi biti manje memorije kako bi se sistem lakše mogao zabaciti bez dodatnog otežanja, a sa debljinom također ne treba pretjerivati – od 0.16 do 0. 20 milimetara promjera. Obično se montiraju dva predveza različite dužine, jedan oko 20, a drugi od 25 cm, a po potrebi i duži.

• 

• 

Sa osnovnom strunom povezani su preko male vrtilice ili, još bolje, klasičnim spajanjem omče na omču. Štap neka bude lakše gramaže, npr. od 15 do 30 grama, dužine 2.10 do 2.40 m i uparen sa manjom rolom bržeg prijenosa, kako bismo ulovljenu ribu što prije odvojili iz jata, te kako ne bismo uplašili ostatak društva koje se gosti našim brumom. Brumanje je dosta važan dio ribolova, a prije nego što počnemo prihranjivati, moramo odrediti u kojem smjeru teče morska struja, tj. kurenat. Za ribolov na površini i neposredno ispod nje, koji najčešće prakticiramo u naseljenim mjestima, kao mamac i prihrana pokazao se svježi kruh, jer su ribe ionako navikle da njega s obzirom na horde turista koji pohode našu obalu sve do kasne jeseni. Takve pozicije nije teško pronaći.

• 

• 

Dovoljno se prošetati rivom i obližnjim molovima bilo kojeg većeg grada ili gradića na Jadranu i uz pomoć polarizacijskih naočala moći ćete vidjeti prije svega ušate i ciple kako se zadržavaju na određenom mjestu. Kad ste našli dobru poziciju gdje ste snimili ribe i kad ste ustanovili u kojem smjeru ide kurenat, vrijeme je da počnete brumati sa komadićima kruha, čekajući da se skupi određena količina riba prije nego zabacite svoje udice u more, kako ne biste prerano uplašili i otjerali ribu. Na udicu stavljate mekši dio kruha koji omotate oko njenog vrata i stisnete prstima dobivajući pufastu pahulju kojoj cipli i ušate ne mogu odoljeti. Na jednu udicu možete staviti pahulju, a na drugu komadić korice kruha, pa će vam sistem polako plutati uz par komadića kruha koje ste bacili. Brumajte malo ali konstantno, kako biste što duže zadržali jato na jednome mjestu. Kruh možete i razmočiti te dodati riblje brašno, koje će u moru raditi neodoljivi oblak mirisa i još jače privlačiti ribu.

• 

Koje mamce koristiti u noćnom ribolovu?

Za noćni ribolov „u propadanju“ uvjerljivu pobjedu odnose bigatini – mesni crvi koji će na Jadranu uloviti sve živo, krenuvši od brancina i ušata, pa sve do velikih sparida, poput šaraga, fratara, špara, piceva, pa čak i orada, koje ga napadaju bez razmišljanja kad jednom sjednu na nabrumanu poziciju. Cijela tajna je upravo u brumanju sa većom količinom mesnih crvića, koji vrlo sporo tonu prema dnu, vidljivi su pod noćnim svjetlom, te su odlična hrana za morske ribe koje ih odreda obožavaju. Kozice su također odličan mamac koji se može vrlo jednostavno skupiti običnom mrežicom i lampom uz obalu ili pod sjenom molova. Kruh, srdele i razne vrste pasti mogu se koristiti tijekom dnevnog ribolova, kad se na njih, osim sitnije ribe, mogu loviti i krupne palamide ili šaruni na pola mora

• 

• 

• 

• 

• 

Noćno bombardiranje

• 

Dnevni ribolov na površini je zabavan, ali ono pravo se počinje događati tek kad padne mrak. Sa dolaskom noći, obali se počne primicati sva riba, a ona koja po danu nije bila aktivna, sad se intenzivno hrani, krenuvši od sparida, poput fratara, šargi i piceva, pa sve do brancina koji je na ovaj način ribolova nenaviknut i puno je lovniji nego klasičnom postavom na dnu. Sad se onaj klasični „a volo“ sistem ipak mora malo modificirati, tj. otežati. Dolaskom noćne plime, pojačava se i kurenat te će prelagani mamac ostati pri površini jer će morske struje biti prejake. Na maloprije opisani sistem treba dodati par sitnih olovaca, od 0.3 do 0.5 grama, koje možemo dodavati ili skidati, ovisno o jačini kurenta. Zadržite isti pribor koji ste koristili po danu i želite li loviti ušate i bugve, zadržite se na kruhu kao mamcu i prihrani, no želite li loviti nešto konkretnije, složite si drugi štap i krenite loviti sa bombardom.

Pužići kao mamac

U nedostatku svježih mamaca ponekad je dovoljno malo se okrenuti oko sebe i u moru pronaći odlične mamce, koji su nam lako dostupni. Jedan od takvih je svakako i sveprisutni pužić kojeg zovu zrpl ili nanar i kojeg možemo naći duž cijelog Jadrana, u plićaku uz obalu. Najbolje ga prihvaća sitna priobalna riba ali napast će ga i krupniji sparidi, poput fratra, arbuna ili orade. Osim nanara, u priobalju se može naći cijeli niz ostalih pužića i školjki, poput dagnji i priljepaka.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Ta fenomenalna talijanska spravica u sebi spaja i ribolov plovkom i ribolov olovom na dnu, a najsličnija je običnoj waser kugli! Izduženog je, mrkvastog oblika, sa dodatkom cjevčice, otprilike jednu ili dvije dužine tijela dugačke i prohodne, tj. klizne kroz cijelo tijelo. Postoji nekoliko inačica, no zadržat ćemo se na osnovnoj podjeli – plutajuće, brzo tonuće i intermedia oznake, što u prijevodu znači polako tonuće – skoro suspend varijante. Ta zadnja je najuniverzalnija i može se koristiti za sve vrste ribolova. Teške su od 12 do 30 grama, a najbolje su se pokazale bombarde teške dvadesetak grama koje još uvijek nisu prevelike, a zbog specifičnog oblika tijela i znatne težine lete i do pedesetak metara daljine. Sistem u ribolovu bombardom – sbirulinom slaže se kao da slažete obično klizno olovo za ribolov na dnu. Osnovni najlon debljine do 0.25 mm se provuče kroz bombardu, tako da kraj izađe na debljem dijelu, stavi se gumena ili plastična perlica koja štiti čvor i zaveže za vrtilicu, na čiju drugu stranu se veže predvez. U ribolovu sbirulinom koriste se znatno dulji predvezi nego što smo inače navikli. Kreću se od 1.5 pa do 3 metra dužine, kako bi prezentacija mamca bila prirodnija i riba bila manje sumnjičava, s obzirom na udaljenost udice od vrtilice i bombarde koja može biti prozirna ili koje druge boje. Nemojte se bojati petljanja tako dugačkog predveza jer u more uvijek prvo ulijeće bombarda, a predvez pada iza nje, što je najsličnije match tehnici ribolova waggler plovkom.

• 

Nakon što zabacite, namotajte par metara najlona na rolu kako biste izravnali sistem i imali direktniji kontakt špice štapa sa udicom. Nemojte zaboraviti da je sve i dalje klizno i da vam je najbolji indikator griza što osjetljiviji vrh štapa na koji (zbog bolje vidljivosti) izolir trakom možete učvrstiti svjetleći štapić – starletu. Nakon što ste zabacili i sve zategnuli, položite štap na stalak ili bovu za vezanje čamaca i pratite vrh. Kako bombarda sa mamcem polako tone, pretražuje sve slojeve mora dok ne naiđe na aktivne ribe koje će napasti mamac, što ćete vrlo lako moći uočiti na špici štapa. Iako Talijani imaju specijalizirane serije štapova za ribolov sbirulinom, u Hrvatskoj je dosta teško doći do takvog pribora, pa smo se prilagodili korištenjem jačih matchera ili lakših feeder štapova, koji su se pokazali idealni za tu vrst morskog ribolova. Feeder štap gramaže do 60 ili 80 grama te dužine 3.90 m, uparen sa većom rolom veličine 2500 ili 3000 i bržim prijenosom dobar je izbor, a u nedostatku boljeg, poslužite se bilo kojim dužim štapom dovoljno mekanog vrha, kojim ćete na vrijeme moći vidjeti griz. Uvijek možete kombinirati dva različita pribora, sa bombardom ili bez nje, a kombinirajte i vrstu te veličinu mamca, ovisno o veličini i aktivnosti vrste ribe koja legne na brum.

• 

Pauk sistem

Brumanje komadićima kruha koji plutaju po površini mora često izaziva usklike oduševljenja kod turista, koji uživaju u prizoru divljeg hranjenja ušata na površini. Po danu su lučke ušate, cipli, bugve i ostale sitne ribe gotovo neulovljivi. Naravno, među njima se uvijek nađe i koji nadobudni ribič, koji te ribe bezuspješno pokušava uloviti na pahulju kruha ili koji drugi mamac. Lučke ribe su u stanju pokupiti sve pa i zadnju mrvicu bruma, dok će mamac na udici izbjegavati sve dok ne padne na dno, gdje će ga pokupiti kakav nadobudni glavoč. Rješenje se nalazi u sistemu koji ćemo vam opisati i koji sa 100 posto realizacije lovi i u najtežim uvjetima, a na divljim obalama mu nema premca.

• 

• 

• 

• 

• 

•