PR / Broj 24 / Ožujak / 2010.

Piše: Boško Klarić

Jednom sam ukratko pisao o čudesnom potoku Grab, pa ne vjerujem da na osnovu onako malog priloga šira ribička javnost zna za taj salmonidni dragulj. Međutim, on je tu i pritoka je rijeke Rude. Geografski pripada prostoru grada Trilja, od kojeg je udaljen četiri kilometra prema sjeveroistoku. Samo mjesto Grab, potok Grab, te način života pojedinih stanovnika ove kamene egzotike, takve su naravi da bi i čuveni časopis „National Geographic“ posvetio koju svoju stranicu ovom djeliću zemaljske kugle. Naime, jedna od tri mlinice ne gasi se od davne 1800. godine i funkcionira kao da je sad napravljena. Šteta što za održavanje takvih kulturoloških blaga ovog podneblja resorna ministarstva nemaju ili dovoljno sredstava ili dovoljno sluha.

Možda bi se stari mlinari trebali obratiti kakvom dobrotvoru da im izdvoji kakva minimalna sredstva, onako kako su Žorž i Laura tražili milosrđe za Ivicu Kičmanovića, pa se plemeniti Ilustrisimuš smilovao i uhljebio sirotog seljačkog sina, dajući mu tako kruh i dom, dok se ne osovi na svoje noge. Znao je stari mačak da se krv paorska neće pretvoriti u onu plave boje, ali je pokazao htijenje i želju biti milosrdan do kraja. Šteta za mlinice, što nitko nema htijenja i želje za njih. Ili to ima samo na filmu?

Te mlinice nisu samo obične mlinice, već su pokazatelj truda, upornosti i načina života svih onih čiji je zalogaj kruha često bio gorči od pelina. Jad življenja onog doba u dalmatinskoj zagori je neopisiv i znan je samo onima koji su živjeli sa dračom i kamenom. Vještina građenja mlinica od ručno isklesanog kamena živca pečat je građenja kuća ovog podneblja uopće. Samo od golog kamena i hrastovih greda čovjek je sebi napravio dom. Ta zamislite samo koliko je puta macolom i špicom udareno o kamen da bi se isklesao jedan jedini kameni blok ili prag, čiji su pravi kutovi skoro pa savršeni? Koliko je znoja proliveno da bi se isklesale stotine takvih blokova i koliko li ih se raspuknulo i to onda kad su bili već skoro obrađeni? Kažu, jedan dan klesanja-jedan prag zidanja-jedna kap znoja-jedan grumen pure, pa ti računaj kad ti je kuća gotova! Ma niti trunke cementa nije ugrađeno u zidove takvih kuća, kao niti u dva kamena mosta nad potokom. Od šest mostova koji se izvijaju nad ovom vodom, ta dva kamena mosta i mlinice odskaču od svega, baš su posebni…posve. To je divota građenja na djelu, ovdje, pred nama… Jesu li lijepi mostovi okruga Madison, koji su nadahnuli Clinta Eastwooda za onako emotivan film? Stara crkva Ivana Krstitelja čuva zapis zakona iz austro-ugarske vladavine u kojem se kaže da pralja ne smije prati rublje u potoku, već se od njega mora odmaknuti pet metara. Zar to nije vertikala očuvanja vode? Kakva eko svijest, i to u ondašnje vrijeme! Možda bi se i danas trebalo tako rezonirati?!

Doći u ribolov na Grab, a ne prepoznati sve ovo, promašen je izlet, pa da ste ulovili i stotinu pastrva, jer ribolov sam po sebi jest lijep, ali… riba ima svugdje…

Lasno je pokraj izvora u sjeni
Slušati žubor vode što se pjeni
Iz mrke grude mlaz izbija svježi
I prevrće se, raspliće i bježi
Povorka kapi mahnito se bori
Da život snažan ni iz čega stvori
Znaš li što život žubori u sjeni?
Život je pokret! Probudi se! Kreni!

Gustav Krklec

Sam potok Grab izvire ispod litice, visoke oko 25 metara i samo je mala tekućica, dok se za kojih 40-tak metara toka ne spoji sa još par bunarastih izvora, koji od Gosine mlinice tvore potok Grab. Dugačak je oko 2.500m, širok 4-6m, sa prosječnom dubinom 1.50m i brzinom vode 4-6m u sekundi. Ovo su dimenzije vode u normalnim godišnjim okolnostima. Prizori početnog toka Graba imaju onu draž koja mami slikare, pogotovo kad padne snijeg, tad se čini kao da su oživjeli motivi sa božićnih čestitki. Uistinu je lijepo. No za vrijeme velikih jesenskih i zimskih oborina, potok bukne do tri metra visine i postaje razorna bujica koja prevrće dno vode i briše sve pred sobom. Sve pršti od vodene maglice i pjene, svi sporedni vodoskoci ožive i sve juri niz jazove mlinica…kao da je netko umanjio Victorijine slapove na Zambeziju.

Taj prirodni rast vodostaja podudara se sa mrijestom pastrva. Broj pristiglih matica iz HE Đale, pa uzvodno do potoka, nije zanemariv, štoviše, vrijedno su matično jato koje će se izmrijestiti u potoku. Broj pastrvskih trla koja se daju vidjeti za manjeg vodostaja, nije nikad ispod 20-tak, a to je dobar znak za budući prirodni podmladak. Zbog izuzetnog bogatstva kisikom i hranom, velik dio novo-pridošlih riba prezimiti će u potoku i tako dočekati proljetni pad vodostaja. Od pastrvske populacije koja se zavlači u potok, dominira zebrasta pastrva (zebra trout), ili po lokalnom, šara kanjonka. Tu je i određen broj križanki unutar vrste, te manji broj dužičastih pastrva koje su pobjegle iz obližnjeg ribnjaka ili su puštene od strane ribičke udruge.

Jedan od pokazatelja kvalitete ove vode zasigurno je i vodenkos (brljak), koji se gnijezdi u gornjem toku potoka.

Po pitanju samog ribolova, potok Grab je zaseban i izoliran svijet od ostalog cetinskog sliva. Kao da nad njim postoji nekakav nevidljiv štit kroz koji se treba znati provući, ali i ostati u njemu. Za normalnog vodostaja, pogotovo onog ljetnog, potok je skoro zrcalne, metalne boje. Onaj čije su oči priviknute na uočavanje pastrva u vodi, sa lakoćom će i do 10 metara udaljenosti uočiti u vodi pastrvicu veličine kažiprsta, i to samo pod uvjetom da je promatrač došao do vode tiho, bez naglih pokreta. U suprotnom će voda njemu izgledati kao prazna.

Vjerujem da vas zanima čime loviti na ovoj vodi, no ja vam tu ovako na daljinu i ne mogu baš puno pomoći. No reći ću vam da u vodi i oko nje žive mnogobrojni insekti koje poznajemo kroz vezanje mušica. Nema favorita na kojeg se možete osloniti. Sve je u igri jer niti jedna vrsta insekata ne dominira nad drugom. Dno vode obiluje kolonijama rakušaca u sivoj, citron, krem i maslinastoj boji. Neki od tih gamarussa su veliki i do 15mm.Tu su i larve tulara, nimfe jednodnevki i obalčara. Sve je tu, od A do Ž, što i jest problem jer ako nemate istančana osjetila za varanje pastrva i to po vodama ovakvog karaktera, onda čisto sumnjam u dobar uspjeh. Pastrve ulovljene u potoku su pretile i vrlo borbene, a u toj borbi za goli život više su po površini vode nego u njoj. One su poznate i kao kulinarska delicija, toliko su se svidjele našem poznatom gastronomu i gurmanu, Reneu Bakaloviću, da je skoro ostao bez riječi. Njegova istančana osjetila okusa i ukusa prepoznala su vrhunsku spizu, a recepti će osvanuti u knjizi delicija.

Eto, to vam je čudesni potok Grab, voda gdje se zavlače zebraste pastrve, voda koja je samljela sve žito ovog dijela cetinske krajine, voda koja pokreće žrvnjeve koji su samljeli sve vlasti koje su ih htjele zaustaviti. Vjerojatno je i veliki pjesnik, Gustav Krklec, bio na kakvoj sličnoj vodi, tko zna, možda je bio čak i na izvoru Graba, te dobio inspiraciju za ovako lijepu pjesmu. Šteta je baviti se lovom na pastrve, a ne doći na ovu vodu, ta zar Orvisove stranice i katalozi nisu puni fotografija sa vodama ovakvog karaktera?!

KOPLJAČA

udica: 10-16
glava: smeđi najlon konac
opršje: Paperje crnog CDC pera + sivi puh
krila: siva pera iz krila divljeg patka
leđa: isperak sivog pera iz krila divljeg patka
noge: crni pijetao
tijelo: pokrov badrljice repnog pera goluba
bok: žuti najlon-konac
rebra: smeđi najlon-konac

Kopljača je imitacija nekih dvokrilaca (Diptera) koji se javljaju početkom sezone (veliki i mali komarci, Bibio Johannis, Bibio Marci…). Sa njom možete loviti kroz cijelu sezonu jer se boje materijala od kojih je navezana odlično podudaraju sa „pastrvskim ukusom“, a to i jest najvažnije kod lova mušicom. Ova na slici je navezana na broju 10, a na izuzetno malim brojevima (16-20) je odlična i za lipljana. Svakako ju treba imati u svim veličinama, pogotovo za pastrvskog večernjeg skoka, jer tad možete loviti udicama veličine 6-10. Naziv kopljača je dobila po obliku pera, koje mene podsjeća na vrh koplja. Na divljem patku postoje samo dva pera takvog oblika, boje i čvrstoće, no o tome uskoro… operušat ćemo sve ptice do kože.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana