PROLJETNI RIBOLOV NA SPRUDOVIMA

8 min read

PR / Broj 50 / Svibanj / 2012.

Sprud je u svim pričama bio jedna od najvećih „zvijezda“, mjesto koje tražimo, središte događanja, jamac uspjeha ali i potencijalni problem…

Piše: Dinko Olivari

Krajem devedesetih kada sam se ozbiljnije počeo zanimati za ribolov šarana i uz pomoć nekih od pionira modernog šaranskog ribolova krenuo u stjecanje znanja o ovoj tehnici, jedna od prvih i najčešćih riječi koju sam od njih čuo bila je sprud. Bilo da su dečki pričali kako su pronašli j—-ni sprud na 100 m, natrpali sprud s kuruzom i boilama, prevlačili šarana preko spruda ili pak izgubili ribu jel’ im je najlon prešao preko spruda, sprud je u svim pričama bio jedna od najvećih „zvijezda“, mjesto koje tražimo, središte događanja, jamac uspjeha ali i potencijalni problem. Zašto je to tako? Možda je to bilo zato što su moji šaranski počeci vezani za jezero Orešje gdje ima više sprudova nego vode no ja ipak mislim da postoje i važniji razlozi zbog kojih su u to vrijeme ti neiskopani otoci šljunka ili nekog drugog materijala bili vrlo važan faktor ribolova.

Povratak na staro

Kasnih devedesetih gotovo nitko nije u svom priboru imao marker štap ni marker plovak čija masovna uporaba počinje nešto kasnije. Pozicije za ribolov odabirale su se vizualno ili su se pretraživale s olovom ili samim sistemom, a sprudove je na taj način bilo najlakše i najtočnije registrirati. Ili ste sprud jednostavno vidjeli ili su vam tupi udarci olova po šljunku i otežano povlačenje označili da se upravo penjete po njemu.
Drugi važan razlog zašto su sprudovi onda bili „in“ jest zato što se na njima najbolje lovilo. Za razliku od proteklog dužeg razdoblja (s izuzetkom ove godine) gdje se proljeće „gubilo“ u brzom prijelazu iz zime u ljeto s čestim pojavama da već u ožujku i travnju imamo temperature oko 30 °C, tih kasnih devedesetih zagrijavanje vode koje je u ono vrijeme između ostalog bilo puno duže nego sada, teklo je ipak postupno, a u tom procesu šarani su u proljeće naravno tražili najpliće dijelove jezera i sprudove gdje se voda najbrže zagrijavala.

Treći i možda najvažniji razlog bio je taj što većina nas u to vrijeme nije imala dovoljno iskustava i znanja niti hrabrosti da „razmišlja van kutije“ uz časne iznimke pojedinaca koji su svoje spoznaje skrivali kao zmija noge.
U godinama koje su dolazile proljeća su postajala sve „kraća“, trend vodostaja je u padu (ustvari Sava „kopa“ korito pa su šoderice koje o njoj ovise „na suhom“, a uslijed svega toga voda se vrlo brzo zagrijava po cijelom jezeru. Sve više su se tražile duboke pozicije za ribolov, podvodni izvori, lovilo se iza ili ispred sprudova, itd.

Chris standing up holding his daughter Elva

Ova godina također je obilježena izuzetno niskim vodostajima ali nakon dužeg vremena period kojeg možemo nazvati pravim proljećem je duži. Upravo zbog činjenice da su po lokalnim jezerima sprudovi „poiskakali“ na sve strane i da temperature vode i zraka nisu još previsoke, prvih nekoliko ribolova iskoristio sam upravo za ribolov na sprudovima, a rezultati su bili i više nego dobri.

Kada loviti na sprudovima?

Prvi dio odgovora na ovo pitanje objasnili smo u prvom dijelu teksta, a odnosi se na višu temperaturu vode u plićim dijelovima jezera pa tako i iznad i oko sprudova. No, jednako važan, drugi dio odgovora vezan je za ono što šaran nakon zimskog perioda mirovanja traži isto kao i toplinu – hrana. U proljeće je šaran gladan i počinje se kretati po cijelom jezeru u potrazi za toplinom i lako dostupnom hranom kojom će nadoknaditi izgubljeno tijekom zime. Kao i drugdje u prirodi, bujanje života, sitnih organizama, račića, pužića i ostalog također je najizraženiji u plićim dijelovima jezera gdje zrake sunca prvo dopiru. Krvni crvi (Ver de vas) kao i ostale larve i ličinke koje nalazimo u muljevitim dijelovima jezera ipak su obilježje vrućih mjeseci s kraja proljeća i tijekom ljeta. Tada je to vidljivo i iznad i oko vode gdje sve vrvi od insekata, jata mušica, komaraca i ostalih letećih „objekata“ koji su ustvari došli s dna jezera. Prije njih šaran će hranu u prvom dijelu proljeća potražiti upravo na tvrdim sprudovima ili svježe izraslom lopoču u obliku račića, pužića i sličnih organizama koji će im biti lak i dohvatljiv plijen, a to treba iskoristiti.

Odabir prihrane i lovnog mamca

Paleta proljetnih mamaca može biti vrlo široka, a ovisi o vrsti prezentacije i dužini kampanje, odnosno, prihranjivanja. Moje osobno iskustvo svakako bi u prvi plan izbacilo mamce manjih dimenzija bilo da se radi o pravom ili umjetnom kukuruzu, tonućim i pop-up boilama manjih promjera ili pak crvićima montiranim na sve popularniji Maggot Clip – kopču za crve. Bez obzira o kojem se od navedenih mamaca radilo njihova prezentacija trebala bi biti ili plivajuća ili još bolje balansirana. Šaran po sprudovima traži i prihvaća hranu drugačije nego kad ustima ore i usisava duboke slojeve mulja te je balansirana ili plivajuća montaža logičan izbor prezentacije (što su mi potvrdili posljednji ribolovi kao i mnogobrojna iskustva od ranije). Prilikom zadnjeg ribolova na Finzuli u nepunih 48 sati Danijel i ja ulovili smo 18 riba. Gotovo 90 % ulova odnosilo se na balansirane prezentacije i nisko podignuti pop-up (cca 1cm), 10 % ulova ostvarili smo na balansirani mamac gdje je 2/3 mamca bila podrezana tonuća boila promjera 15 mm te na nju spojena 1/3 podrezane fluo žute pop-up boile istog promjera.

Niti jednu ribu nismo dobili na tonuću prezentaciju. Renato koji je na istoj poziciji lovio tri dana prije nas ostvario je slične rezultate i gotovo iste postotke. Kako smo lovili na dosta različitih mamaca, nekako bih ovo poglavlje završio zaključkom da su dimenzija i vrsta prezentacije u ovom dijelu godine važnije od same vrste mamca.

Kako loviti?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koji su nam ciljevi ribolova i koliko imate vremena za ribolov. Ako vam je cilj loviti puno, a pritom dočekati i koju veću ribu, onda ćete u svakom slučaju morati odvojiti nekoliko dana za ribolov ili barem prihranjivati par dana prije dolaska na poziciju. Kako se šarani u proljeće počinju kretati površinom cijelog jezera u potrazi za hranom (pojednostavljeno; ne tražimo mi šarane nego šarani traže nas, odnosno, našu hranu) mišljenja sam kako količina prihrane ne treba biti velika kao u recimo u jesenskim kampanjama kada pokušavamo navući ribe točno na naše hranilište i tamo ih zadržati duži vremenski period. Puno je važniji kontinuitet hrane na hranilištu koje će biti detektirano od velikog broja riba koje se kreću po jezeru. Konkretno, u našem zadnjem ribolovu Renato, Danijel i ja bili smo prisutni na mjestu od srijede do nedjelje. Hranili smo dvije pozicije tri puta dnevno s cca 1-2 kg kukuruza, peleta i rezanih Mosella Expert boila od jagode, vanilije i Tutti Fruttija.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Kao što vidite, odabir mamaca nije skup no kukuruz, jeftine kukuruzne i pastrvske pelete i legendarne Moselline bazične boile ne samo da će odgovarati ovom recesijskom vremenu već će u potpunosti izvršiti zadaću. Izbor će biti šarolik, kako dimenzijom tako i bojom, okusom i mirisom, a svaki od tih mamaca otpuštat će signale različitom brzinom i na drugi način. Što se tiče lovnog mamca koji ćete montirati na dlaku, svakako bi trebao biti balansiran ili plivajući, bilo bi dobro da je manjih dimenzija i montiran na udice br. 4, 6 pa čak i 8 a moji favoriti su svakako boile manjih promjera (od 8-14 mm) u kombinaciji s malim pop-up boilama (od 8-10 mm) ili pak umjetna kuruza (D.D. Bait umjetni šećerac) u kombinaciji s malim pop-up boilama ili plivajućom spužvicom. Crvići montirani na Maggot Clip-kopču s komadićem pop-up spužvice također mogu rezultirati mnogobrojnim halapljivim grizevima. Vrlo je bitno spomenuti da ovako prezentirane mamce čak i ne treba dodatno tretirati dipovima, aromama ili aminokiselinama. Velik je broj šarana u prometu oko i na sprudovima i originalni miris mamca u kombinaciji s bojom i lako uočljivom prezentacijom bit će dovoljan da šaran pokupi mamac.

Pribor

Što se tiče pribora koji ćete koristiti ni tu nema velike nauke. Iako su stiff-rigovi izrađeni od najlona ili fluorocarbona idealni za neke od spomenutih prezentacija, kod ribolova na sprudovima ipak bi ih trebalo izbjegavati. Kao prvo, sprudovi su u većini slučajeva nakupine šljunka i tvrdog materijala što baš i ne odgovara najlonu i fluorocarbonu. S druge strane, šarani u ovo doba godine i nisu baš najoprezniji (jer su gladni) pa bi sistem izrađen od klasične upredenice sa skidajućom presvlakom bio idealan izbor (ako ništa drugo ono zbog amura koji će također biti česti gosti na vašem hranilištu). Iz istih razloga preporučio bih i korištenje nešto deblje osnovne strune pa bih umjesto standardnih 0,28 mm, kakve već dugo koristimo na šljunčarama oko Zagreba, koristio 0,30-0,35 mm najlon koji će zasigurno duže izdržati prevlačenje preko mnogobrojnih sprudova pogotovo pri ovako niskim vodostajima. Naravno, kod nižih promjera, snag leader je obavezan. Što se tiče štapova i rola, to naravno ostavljam svakom ribiču na izbor no predlažem da s vremena na vrijeme svoje udarne šaranske alatke zamijenite i nešto finijim i drugačijim priborom. Šarani se na sprudovima u proljeće mogu uspješno loviti na primjer feeder tehnikom, a sve popularniji je i ribolov šarana mušičarskim priborom, no to su već materijali za neke druge priče.

U svakom slučaju, sprudovi bi (i dalje) trebali zadržati svoju važnost u taktici ribolova. Poglavito u proljeće oni su izvor topline i svjetla kao i lako dostupne hrane, oni su prirodno okupljalište ribama i često određuju prirodne putove kretanja šarana, a mogu nam jednostavno služiti i kao orijentiri ili prirodno označena hranilišta.
Proljeće i dalje traje, sprudovi su vidljivi i nije ih teško naći, riba radi… Krenite na vodu i iskoristite to dok voda ne „zakuha“, a ribe počnu tražiti neka druga mjesta na jezeru. Bistro!

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana