Plosnati plovci

PR / Broj 50 / Svibanj / 2012.

Plovak koji omogućava da mamac držite gotovo mirno na dnu čak i u vrlo brzim tekućim vodama

Ivo Begović

Kroz moju natjecateljsku karijeru upravo su mi plosnati plovci donijeli dva najbolja rezultata. Drugo sektorsko mjesto na Europskom prvenstvu u Notinghamu na rijeci Trent 2000. godine i peto sektorsko mjesto (od ukupno 42 natjecatelja) na Svjetskom prvenstvu u Slovačkoj na kanalu Madunice 2003. godine. I u jednom i u drugom slučaju ulov su bile deverike koje su primile mamac koji sam potpuno mirno držao na riječnom dnu. Jedina razlika je što je na Trentu plovak od 4 grama bio i više nego dosta da bez micanja desetak Ver-d-vasa na udici 18 držim petnaestak minuta potpuno mirno na dnu, dok je na kanalu Madunice plovak od 25 grama bio jedva dovoljan da na udici veličine 8 prepunoj glisti Ver-d-vasa i crva zadržim mamac u brzom toku na punih 14.5 m koliko je tada bio dozvoljeni maksimum.

Bačvica VS plosnati

Ova dilema se javlja kod svih koji počinju ribolov štekom na tekućoj vodi. Naglašavam štekom jer plosnati plovci su ekskluzivno dizajnirani za ovu tehniku. Rekao bih i jedno i drugo. Bačvice se mnogo bolje ponašaju kad je potrebno mamac voditi laganim prolazom iznad hranjenog mjesta dok su plosnati plovci savršeni za zadržavanje mamca mirno na mjestu. Naravno i sa plosnatima se mamac može voditi ali tu se javljaju neki problemi o kojima nešto kasnije. Da prvo riješimo jednu veliku zabludu. Mnogi ribolovci (čak i iskusni natjecatelji) uvjereni su da će im plosnati plovak omogućiti da love lakše nego bi to činili s bačvicom na istom mjestu. To im se čini zbog toga jer plosnati (osobito klasični listovi poput ovog žutog Sensasovog plovka na slici) stvaraju mnogo manji otpor pri vođenju nego što to čini bačvica iste nosivosti. No ako znamo da se po fizičkom zakonu tekućina lamelarno giba tj. gornji sloj rijeke je uvijek brži od donjeg i ako pogledamo shemu sistema shvatit ćemo da je veličina olova kod oba plovka iste nosivosti ista, a ono se nalazi u istom sloju vodenog stupca i trpi isti pritisak bez obzira na oblik plovka. Tu dolazimo do zaključka da nam za određeno mjesto treba plovak iste nosivosti bez obzira na oblik i jedino će nam plosnati pomoći da mamac mirnije vodimo. No da ne teoretiziram, moje je iskustvo da na protoku do deset grama koristim plovak oblika bačvice ako trebam prezentaciju gdje mamcem prolazim kroz sektor (ova je situacija najčešća pri lovu plotice, jeza i podusta). Ukoliko moram mamac prezentirati što mirnije na dnu razmišljam o upotrebi plosnatog plovka (pri lovu deverike i mrene). Za sve preko deset grama koristim plosnati plovak.

Odabir plosnatog plovka

Iako je ponuda plovaka prava šuma i dosad sam imao prilike vidjeti stvarno svakakva rješenja nekako sam se naviknuo na ova tri oblika plosnatih plovaka. Svaki od njih nudi određenu prezentaciju i ima svoje prednosti i mane. S obzirom da nisam (i vjerojatno neću) isprobati sve što je moderna industrija izbacila, ne tvrdim da nema i boljih rješenja od opisanih, ali zasad sam na ove navikao i s njima lovim.

1. Prvi je Cralusso Torpedo plosnati plovak specifičnog oblika namijenjen čvrstom držanju mamca na mjestu. Može ga se koristiti s kratkom antenom sa i bez „tuning“ plastike ili s dugom dvobojnom antenom sa dodanom „tuning“ plastikom. Ova „tuning“ plastika omogućava plovku da još dublje zaroni pod površinu kad ga zaštopate špicom štapa i tako izbjegne turbulenciju površine, vjetar i trešnju šteke. Na taj način plovak (i mamac) ostaje na mjestu bez pomicanja. Torpedo plovke manje od 10 grama nisam koristio jer su mi u toj gramaži klasični plovci bolji. Torpedo čuvam za zbilja brze vode. Mane? Unatoč odličnoj prezentaciji zbog oblika gornjeg dijela plovka potrebna je prilična snaga da biste ga iščupali iz vode i zategnuli ribu. Kod lova deverike koja usisa mamac i podigne plovak to nije problem no kod mrene je.
2. Drugi plovak koji koristim je Cralusso Bubble, sa ovim sam se plovkom sprijateljio u Češkoj na Europskom prvenstvu održanom na Moravi (ove godine je tamo Svjetsko prvenstvo). Sporo tekuća Morava prepuna deverike i mrene bila je idealna za ovaj plovak. Buble je savršen plovak za vrlo lagani prolaz s povremenim stajanjem. Znači držite mamac na miru, zatim ga pustite par centimetara i opet stanete. On cijelu tu radnju odradi bez nepotrebne trešnje ili „jahanja“- naglog podizanja gornjeg dijela plovka. Uz njega mi je ostalo u sjećanju i odlično peto sektorsko mjesto prvog dana natjecanja (tad još nije bilo podsektora). Prednost mu je što je kao i svi Cralusso plovci gotovo neuništiv. Nešto je bolji kod kontre od Torpeda no i ovdje morate „čupati“ plovak iz vode kad ga riba potopi i morate biti spremni da ćete koju i fulati osobito ako lovite plotice i poduste.
3. Treći plosnati plovak je klasičan list kakvi su se prvi pojavili. Ovaj plovak ima oštre rubova kojima s lakoćom „reže“ vodu i ne stvara gotovo nikakav otpor. Ovo je moj izbor u preko 80% situacija u kojima se lovi plosnatim plovcima. Klasičan list može se voditi i držati u mjestu, pri zatezanju ne stvara otpor i ima veliku nosivost u odnosu na volumen. Jedina mana mu je relativna krhkost (mojima su svi rubovi popucali kao da ih je miš glodao).

Uskladite pribor

No da biste uspješno lovili i natjecali se s ovim plovcima nije samo dovoljno složiti par sistema po shemi, potrebni su sati i sati treninga sa štekom u ruci. Samo na taj način znat ćete kad treba zategnuti iako je antena samo zadrhtala i kad treba čekati iako je cijela antena nestala pod vodom. Razmještaj i razmaci između glavnog olova i kuglica ispod njega su od presudne važnosti kao i udaljenost glavnog otežanja od dna. Ja bih vam rado dao recept ali se on razlikuje od situacije do situacije, od dana do dana. No to se sve lako svlada ako redovno lovite. Skrenut ću vam pažnju samo na još par detalja oko kojih treba pripaziti. Naime, plosnati plovci su nosivosti od 10 do čak 50 grama, da biste s njima lovili i učinkovito zategnuli ribu špica šteke mora biti kruta. Zbog toga ja za tekuću vodu za sve top setove imam set špica dugih jedva desetak centimetara. To nije toliko zbog debljine guma koje koristim (ponekad štopam i s gumom tanjom od 1 mm) nego je to više zbog potrebne krutosti i brzine špice. Gume trebaju biti dovoljno napete i dovoljno debele da mogu povući i pratiti brzinu špice ovisno o težini plovka koji koristite. Prije spomenuti 1 mm dovoljan je za plovke do 5 grama dok za one od 25 ponekad ni 1.6 mm neće biti dosta. Pri lovu štopanjem plosnatim plovcima koristim isključivo pune gume i to normalne (ne silikonske) opet zato jer su one najbrže i pomažu učinkovitoj kontri. Naravno i sav ostali pribor mora biti prilagođen, zbog toga razmišljajte i o debljini najlona i veličini udica. Naravno da s plovkom od dvadeset i više grama ne možete loviti tankom udicom veličine 18 jer će vam ju samo glavno olovo svojim lamatanjem po zraku izbiti iz ribljih usta. Eto toliko za ovaj put, lovite, trenirajte i uživajte u lovu s plosnatim plovcima ali ne zaboravite da su bačvice često mnogo bolje rješenje, no o tome nekom drugom prilikom.