U Križnicu na Dravu, na smuđeve!
6 min readPR / Broj 71 / Veljača / 2014.
Piše: Zlatko Majstor
Drava se svrstava među najljepše srednje velike europske rijeke. Glavni argumenti te tvrdnje su relativno prirodan tok i nezagađenost, što omogućava prirodnu raznolikost u i oko nje. Osobno sam privilegiran što sam se rodio i živim u neposrednoj blizini te rijeke i što ju već četiri desetljeća posjećujem loveći ribe u njoj. Kroz tih četrdesetak godina vidljive su promjene samoga riječnog toka, a gotovo svaka godina nosi svoje specifičnosti u ribolovnom smislu. Smuđ je definitivno glavna zvijezda među pedeset i dvije riblje vrste koje žive u Dravi pa ćemo se fokusirati na njega, pogotovo zato što se ove zime pojavio u velikom broju. Svjedok sam periodičnog pojavljivanja pojedinih ribljih vrsta u većem broju, a mišljenja sam da je to uobičajena pojava općenito u prirodi. Naravno da se u prirodi ništa ne događa slučajno i da je svaka pojava nečime uvjetovana, obično nečim nama neshvatljivim. Na sreću (ili nesreću) uvijek su tu dežurni teoretičari koji nam točno ukažu o čemu se radi. Trenutno najviše zastupljena teorija o znatnom povećanju smuđevske populacije u Dravi odnosi se na migraciju iz Dunava u Dravu zbog izrazite različitosti u vodostajima tijekom 2013. godine. Niski vodostaji Drave poklopili su se sa visokim dunavskim pa postoji mogućnost da je to potaknulo seobu smuđeva uzvodno u Dravu. Moram spomenuti da se prema broju ulova vidi i povećana prisutnost štuke pa bi to po nekoj logici trebalo najaviti i odličnu somovsku sezonu. Budući da je štuka u lovostaju, a za ribolov soma moramo se još strpjeti, predlažem kolegama varaličarima da za kraj zimske sezone ribolova smuđa prije lovostaja posjete rijeku Dravu. Dio toka oko Križnice kod Pitomače zasigurno je pravi izbor. Da ne bi bilo zablude, na terenima nizvodno od Križnice također su ove zime ulovljene mnoge lijepe i velike ribe. Smuđevi desetke više nisu senzacija već su jednostavno prihvaćeni kao rezultat znanja, upornosti i sreće pojedinih ribiča. Na dijelu toka Drave (oko 170-tog km) kod Križnice ulovljen je popriličan broj velikih smuđeva, a prosječni primjerci su uglavnom oko dva do tri kilograma. Osobno se ne sjećam tako dobre zimske smuđevske sezone još od vremena kad se varaličarilo varalicama ručno izrađivanim od Fićinih štosdenfera. Ono što vjerojatno najviše zanima potencijalne goste ribiče koji se žele po prvi puta okušati u ribolovu smuđa na spomenutim terenima je GDJE I KAKO, pa evo nekih, nadam se, korisnih informacija i savjeta.
Smuđevo prokletstvo
Smuđeva gastronomska vrijednost je u samom vrhu među slatkovodnim ribama, a dravski slovi kao najcjenjeniji. Kvaliteta mesa smuđa koji obitava u Dravi izuzetna je zbog čistoće i relativno niske temperature vode. Drava je s obzirom na svoju veličinu plitka rijeka s uglavnom šljunčanim i pjeskovitim dnom pa i to pridonosi kvaliteti dravskog smuđa. Upravo zbog te gastronomske (a i ekonomske) vrijednosti nosi prokletstvo ekstra kvalitetnih riba. Teško je pronaći dravskog ribiča koji će bez oklijevanja pustiti ulovljenog smuđa, a česti su i prekomjerni ulovi. Ova zima je rekordna po izlovu smuđeva što će nam se u sljedećim sezonama vjerojatno obiti o glavu. Zimska sezona 2004/2005 upamćena je po velikom broju smuđeva na našem području, ali sitnih. Par stotina nedoraslih riba izlovljeno je na samo jednom mjestu. Sljedećih nekoliko godina samo najuporniji i najbolji špineri mogli su se pohvaliti pokojim ulovom smuđa. Ostaje nam da se nadamo da je unatoč velikom izlovu ostalo još dovoljno smuđeva da bi se populacija održala na nivou nekih prosječnih sezona, no to ćemo saznati tek u budućnosti.
Gdje i kako?
Kad na nekom relativno malom ribolovnom području zareda velik broj ulova neke vrste riba moguće je izvući pouzdane zaključke koji nam uvelike mogu pomoći da dođemo do željenih rezultata. Pri tome mislim prvenstveno na lokacije, udarne termine, tehnike varaličarenja i mamce. U najkraćim crtama, za područje oko Križnice to izgleda ovako. Ribolov planirajte od podneva do kasno u noć jer obećavajući jutarnji termini ove zime rijetko su isplativi. Najproduktivnije vrijeme je od 14 do 17 sati kad smuđeve treba tražiti na dnevnim pozicijama poput spoja matice i mirnijeg dijela toka, oko panjeva potopljenih u dubljim dijelovima vode i prijelazima iz duboke u još dublju vodu. Pokazalo se da je neravno pješčano dno puno bolja opcija od uobičajenih dravskih šljunčanih dna pa i to treba imati u vidu prilikom odabira mjesta ribolova. Dnevno varaličarenje podredite silikoncima i držite se pretrage dna.
Dolaskom sumraka nećete pogriješiti ukoliko se odlučite voblerima pretraživati priobalne dijelove nasipane kamenjem, mada osobno mislim da je sumrak bolje odraditi sa silikoncima, a kasnije noću prijeći na voblere. Izbor varalica prepuštam vama prema osobnim afinitetima jer smatram da je važnije pronaći smuđeve koji ove zime baš i nisu izbirljivi. Dokaz tome je da sam svojih posljednjih pet riba ulovio na pet različitih varalica. Usudio bih se savjetovati da koristite brže i jače štapove zbog pravovaljane kontre dok sa promjerom špage ne treba pretjerivati zbog bolje detekcije grizeva i čitanja dna. Dakle, sve ovisi o vama i vašem umijeću i vašoj sretnoj zvijezdi. Nikako nemojte očekivati da je dravskog smuđa uloviti samo tako, ali sama činjenica da ga pokušavate uloviti tamo gdje ga ima psihološki vam daje optimističniji pristup što se obično odrazi i na kvalitetniju izvedbu samog varaličarenja. Pretpostavljam da je Križnica već dovoljno poznata ribolovna destinacija no nije naodmet spomenuti da se do nje dolazi preko Pitomače gdje se skreće prema Dravi. Postoje uočljivi putokazi tako da teško možete promašiti. U samom selu Križnica do kojeg se dolazi skelom preko Drave (vozi svaki puni sat vremena od 7 do 16 sati) postoji mogućnost noćenja po pristupačnoj cijeni (oko stotinjak kuna, uključujući doručak) u Dravskoj hiži i Dravskoj kleti pa preporučujem da ukoliko dolazite iz veće udaljenosti što je moguće duži boravak. Informacije o ribolovnim kartama i terenima lako ćete dobiti na licu mjesta od lokalnog stanovništva koje je vrlo gostoljubivo pa se prijateljstva brzo i lako sklapaju. Na raspolaganju vam je 13 km toka Drave, kojim gospodari ZŠRD Pitomača, gdje se krije puno smuđeva, pa pokušajte uloviti kojeg od njih. Bistro.
Hot spotovi na Dravi kod Križnice
Najpoznatije smuđevske ribolovne pozicije u okolici Križnice su Marof i Šarampov. Marof se nalazi na desnoj obali Drave nizvodno od križničkog prijelaza i pješačkog visećeg mosta. Na tom terenu do sada je ulovljeno više desetaka smuđeva pa je to razlog što je odredište velikog broja ribolovaca. Nekoliko stotina metara izrazito dobrog pješčanog terena vjerojatno krije još podosta smuđeva. Pristup terenu automobilom malo je zamršen i težak, pogotovo u zimskim uvjetima tako da je kratka šetnja najbolje rješenje. Šarampov se smjestio na lijevoj obali na putu prema Križnici. Upotrebljivo ribolovno područje je manje u odnosu na Marof no vrlo slično. Nekad je to bio ponajbolji ribolovni teren u okolici, no s vremenom je izgrađeno dosta vikendica što je umanjilo čari Šarampova, no još uvijek se može smatrati dobrom pozicijom za varaličarenje smuđa što dokazuju i ovosezonski ulovi. Najdostupniji tereni su neposredno oko pješačkog mosta i to uzvodno i nizvodno s obje strane Drave. Lijeva obala je plića i pjeskovita, dok je desna puno dublja i nasuta kamenjem. Obavezno treba obratiti pažnju na plažu pored skele, gdje je prijelaz iz plitke u jako duboku vodu s izraženom kontra strujom. I u samoj Križnici mogu se pronaći izgledne pozicije uz cijelu obalu. Pristup vodi nije komforan kao na spomenutim lokacijama, ali za ambicioznije ribolovce također može biti dobar izbor.
