19. SVJETSKO PRVENSTVO U SPIN RIBOLOVU S OBALE

TEKST: SINIŠA SLAVINIĆ
FOTO: MIRKO HANŽEKOVIĆ

Zlatna sredina za hrvatske spineraše

CAMPOBASSO (30. 4. i 1. 5) – Čini se da su od velike želje da pokažu sve svoje kvalitete hrvatski spineraši izgorijeli na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u ribolovu pastrve umjetnim mamcem s obale. Poslije dvodnevnih nadmetanja u konkurenciji 14 reprezentacija, hrvatski spineraši osvojili su na kraju osmo mjesto na svijetu. Rezultat je to kojeg nisu očekivali s obzirom na kvalitetu i ambicije s kojima se otputovali u Italiju (Molise) gdje je održano ovogodišnje 19. svjetsko prvenstvo u spin ribolovu s obale.

Prvenstvo je održano na rijeci Biferno, koja se u prvi mah itekako svidjela našim spinerašima s obzirom da je ona dosta slična rijeci Dobri na kojoj hrvatski spineraši love svoju ligu. No, na dan natjecanja povišen vodostaj poprilično je iznenadio naše spineraše, a uz to u rijeci je bilo iznimno malo ribe, tako da je ribolov bio težak i dosta ovisan o sreći. Ovaj put sreća nije bila naklonjena našim spinerašima, koji su prvog dana osvojili tek 11. mjesto. Sektorski najbolji je bio Mario Matijašić, koji je u svom sektoru bio peti, a dobro se snašao i Boris Šiljeg, koji je osvojio osmo mjesto. No, iskusnom veteranu ovih natjecanja Jasminu Subašiću nije išlo. Dobro je krenuo, ali zadnjoj gari je ostao bez ribe i na kraju se morao zadovoljiti s jedanaestim sektorskim palsmanom. Još lošije je išlo Željku Kuku koji je u trećem izlasku ostao bez ribe i na kraju osvojio dvanaesto mejsto u sektoru. Umjesto njega drugi dan natjecanja na stazu povišenog Bieferna izašao je mladi Nikola Špoljar koji se odlično snašao i osvojio šesto mjesto u sektoru. Boris Šiljeg je bio uspješan i drugog dana.U svom sektoru je isto osvojio šesto mjesto. Mario Matijašić je bio sedmi, a Jasminu Subašiću ponovo se nije sreća osmiješila i bio je dvanaesti u sektoru. S tim skorom hrvatska reprezentacija je osvojila osmo mjesto drugog dana natjecanja i u konačnom poretku osmo mjesto na svijetu.

Na ovom svjetskom prvenstvu briljirali su i dominirali Talijani. Domaćini su, dakako, znalački iskoristili domaći teren i dobro ga proučili za ovo prvenstvo. Povišen vodostaj i staza s malo ribe, čini se, išla im je na ruku s obzirom na njihovu taktiku i poznavanje mjesta gdje se riba zadržavala. Uvjerljivo su osvojili naslov svjetskih prvaka. Recimo da su prvog dana imali sektorski skor: 1-1-1-4, a drugog dana sva četvorica Talijana bili su prvaci u svojim sektorima. Ukupno su Talijani u dva dana ulovili 302 pastrve. Drugo mjesto na svijetu osvojili su Slovaci, a treće Poljaci.

Talijani su dominirali i u pojedinačnom poretku. Sva prva tri mjesta osvojili su upravo talijanski reprezentativci. Naslov svjetskog prvaka osvojio je Bruno Maniceno s dvije sektorske pobjede i 17 bodova. Bruno je ukupno ulovio87 riba. Drugo mjesto osvojio je Luca Benecdetti, također s dvije sektorske pobjede i 20,5 bodova i ulovljenih 97 pastrva, dok je treći bio Valeentino Vidrosc, isto sa dvije sektorske pobjede, ali 24 boda i 75 ulovljenih pastrva.

Od hrvatskih reprezentativaca na kraju je najbolji na 17. mjestu na svijetu Mario Matijašić s 12 sektorski bodova (5-7) i 54,5 bodova s 46 ulovljenih pastrva, dok je Boris Šiljeg osvojio 23. mjesto sa 14 sektorskih bodova (8-6) i ukupnih 62 boda za 44 ulovljene pastrve. Jasmin Subašić je na kraju osvojio 45. mjesto na svijetu s 23 sektorskih bodova (11-12) 81,5 ukupnih bodova za 37 ulovljenih pastrva. Nikola Špoljar je lovio samo drugi dan (ulovio 25 pastva) i na kraju je osvojio 54. mjesto na svijetu, dok je Željko Kuk (lovio samo prvi dan) 58. na svijetu (ulovio 13 pastrva).

Što reći, poslije ova dva dana neočekivanog ribolova i rezultata. Ne treba plakati za prolivenim mlijekom. Sutra je novi dan. Sljedeće godine svjetsko spineraško prevnstvo na pastrve s obale je u Rumunjskoj. Bit će to nova prilika za pomlađenu reprezentacuiju Hrvatske da se bori za vrh i neku od medalja, jer to ona po kvaliteti – zaslužuje!

TABLICA SVJETSKOG PRVENSTVA

1. Italija 11
2. Slovačka 37
3. Poljska 40
4. Rumunjska 42
5. Bugarska 47
6. Češka 48
7. Španjolska 62
8. Hrvatska 67
9. Bosna i Hercegovina 71
10. Mađarska 73
11. Srbija 76
12. Latvija 78
13. Moldavija 87
14. Portugal 101