Kraljica proljetne (i ljetne) panule

10 min read

PR / Broj 39 / Lipanj / 2011.

Zakvačena na udici, neprestano mijenjajući smjer, konstantno izvlači strunu poput kakve lude podmornice koja se ničim ne da obuzdati. I kad vam se čini da je borbi napokon kraj, palamida će izvući novih deset metara i poći pod barku dižući vam adrenalin do krajnjih granica izdržljivosti.

Piše: Tomislav Mirkov

Ovo toplo proljetno vrijeme koje je još daleko od nepodnošljivo vrućeg ljeta, idealno je za isplovljavanje i provlačenje panule po omiljenim poštama. Ne, cilj nam nisu ni zubaci ni gofovi koji su sada nešto dublje, kao ni uvijek gladni brancini. Temperatura mora koja je ove godine zapravo tek nedavno, vrlo stidljivo prešla mističnih 15°C napokon je dozvala pučinske predatore i uvela ih u zatvorena kanalska mora. Pored standardno gladnog i nametljivog luca, s pučine se obali približila i jedna od najtraženijih i najborbenijih riba iz obitelji skušovki – palamida.

Kao tipična pelagička vrsta svoj plijen, uglavnom sitniju plavu ribu, pronalazi u pokretu, a kada ga počne proganjati, ne odustaje. Tako će bez oklijevanja svoj obrok slijediti od površine do dna mora, sve dok ga ne dostigne i proguta. Baš poput svih ostalih vrsta iz obitelju skušovki, i palamida formira jata i hrani se zajednički, što je za sve sportske ribolovce ključan podatak.

Klasična površinska panula

Načina za ribolov palamide ima mnogo, a najčešći i najdinamičniji je lov panulom. Panula za palamidu se konstrukcijski ne razlikuje od klasične površinske panule. Na osnovu ne tanju od 0,45 milimetara se nastavlja fluorokarbonski predvez dužine barem 1,5 metara neznatno manje nosivosti od osnove na čijem se kraju nalazi varalica. Spoj osnove i predveza se ostvaruje preko zogulina koji mora biti vrhunske izvedbe kako bi se sukanje strune svelo na minimum.

Chris standing up holding his daughter Elva

Iako se može uloviti na gotovo sve oblike varalica, naravno, primjerene veličine, najčešće se lovi klasičnim voblerima ili žlicama. Važno je samo da odabrani model varalice može podnijeti brzinu povlačenja iznad tri milje što znači da i pri većim brzinama mora zadržati svoju akciju bez izvrtanja ili neželjenog iskakanja iznad površine mora.

Idealna veličina varalica je od 11 do 13 centimetara, no uvijek gladne i proždrljive, palamide će bez oklijevanja napasti i kakvu dvadeseticu.

Što se tiče izbora boje palamidu naviše provociraju svjetlucave varalice srebrno metalnog odsjaja. Integrirani hologramski elementi svakako su dodatna provokacija dok sa red head inačicama nikada ne možete pogriješiti.

Kastmasteri i žlice

Među metalnim varalicama prvo mjesto svakako zauzima legendarni kastmaster u rasponu od 40 do 80 grama. Svojim nepravilnim radom šalje jasan svjetlosni signal koji je za palamide provjereni okidač. Treba ga povlačiti šezdesetak metara iza plovila brzinom od 3 do 5 milja u zavisnosti od težine varalice te brzine i smjera kurenta. Da biste bili sigurni u optimalnu brzinu najbolje je varalicu prije lova provući u neposrednoj brzini broda tako da je možete vidjeti i na taj način odrediti brzinu. Brzina je dobra ako se kastmaster kreće ne mijenjajući dubinu.

Sljedeća metalna varalica je svakako žlica. Današnje je tržište doslovno pretrpano najraznovrsnijim modelima brojnih proizvođača tako da ne bi trebalo biti teško pronaći odgovarajući model. Mada je većina žlica u dimenzijama od 7 do 13 centimetara manje-više jednako lovna, meni su se najlovnijima pokazali modeli Abu Garcia Toby, metalna imitacija popularne toby ribice koja se u sjevernom moru koristi kao živa ješka za halibute i bakalare. One se vuku nešto sporije od kastmastera, brzinom ne većom od 4 milje no najbolje ih je kao i kastmastere spustiti u blizinu broda i uz gas odrediti optimalnu brzinu.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Vobleri i silikonci

S voblerima je slična situacija kao i sa žlicama. U bogatoj se ponudi ponekad teško odlučiti za pravi model. Iako sam sa većinom gavunolikih varijacija imao dobar uspjeh, najlovnijima su mi se pokazali Rapalini modeli Original (S) u dužini od 9 i 13 cm, Sliver 13 cm (S i NF) i Barra Magnum (BTO) u dužini od 13 cm.

Od Yo-Zurijevih wobblera najboljima su mi se pokazali Hydro Magnum (BL) i Pin’s Minnow (BL i M) u dužini od 90 mm te Crystal Minnow (GHBS) u dužini od 120 milimetara.

Barra Magnum i Hydro Magnum su zahvaljujući dugom i širokom ‘jeziku’ dubokoronci koji pri prosječnoj brzini od tri milje rone do pet metara dubine, no pri bržem povlačenju ako nisu savršeno tunirani znaju se zanijeti i iskočiti na površinu.

Rapalin Sliver pri istoj brzini roni tek nešto preko tri metra što je dobar izbor za lov pod samom površinom,

Crystal Minnow je Yo-Zurijeva suspending inačica tako da ga treba vući optimalnom brzinom od 3,5 do 4 milje, ali u skladu s trenutnim stanjem – niz kurenat brže, a kontra kurenta sporije.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Rapalin Original i Yo-Zurijev Pin’s Minnow su klasični površinski wobbleri kojima ponekad u panuli za palamide treba dodati olovno otežanje da bi uronili na lovnu dubinu. To se može postići montažnim olovnicama kakve su fast clip ili pak spiralne olovnice, koje se postavljaju pet do deset metara iznad zogulina. Korišteno otežanje ne smije varalicu potopiti dublje od pet metara.

Naravno, ako su razdražene palamide na samoj površini tada nije potrebno nikakvo dodatno otežanje. Dapače tada se ulovi mogu ostvariti i popperima u dimenzijama od pet do 13 centimetara.

Od mekanih varalica najlovniji su Raglou modeli u svim transparentno-hologramskim izvedbama u dužinama od 10 do 16 centimetara, ali i svi riboliki silikonci istih dimenzija koje, da bi bili uspješni, treba otežati jigg udicama s glavama teškim barem 15 grama.

Jedno od klasičnijih pravila varaličarenja vrijedi i u panuli za palamidu – po sunčanom danu treba koristiti varalice u plavo sivim nijansama, a po oblačnom vremenu svijetle modele kao i sve Red Head verzije.

Do 11 kilograma

Palamida (Sarda sarda, Bloch, 1793.) je tipični predstavnik svoje obitelji. Ima kompaktno hidrodinamično tijelo s dobro razvijenim perajama što odaje izvrsnog plivača koji u trenutku može postići eksplozivna ubrzanja. Ima relativno krupnu glavu s velikim, stožastim zubima ozubljenim ustima. Koža joj je obložena sitnom krljušti tako da se čini da je gola i potpuno glatka. Bočna je linija jasno vidljiva cijelom svojom dužinom, a bočno, pri korijenu repne peraje, sa svake strane ima po jedan kožni greben. S leđne je strane metalno-sivo-zeleno-modre boje crnkasto isprugana tankim kosim prugicama. Te boje prema trbuhu nestaju pretapajući se u srebrnasto-bijelu. Mladi primjerci, kao i netom ulovljene palamide budu i tamno, okomito isprugane.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Iako stručna literatura za ovu vrstu bilježi maksimalnu duljinu 70 centimetara i težinu od 9 kilograma, na ribarnicama se često nađu primjerci teški i do 11 kilograma. Ipak, prosječna se težina ulovljenih primjeraka kreće tek oko jednog kilograma.

Palamida može doživjeti starost od 6 godina, dok spolnu zrelost postiže između druge i treće godine života. Nažalost, biologija ove vrste nije u potpunosti istražena tako da za mjesto i vrijeme mrijesta nemamo znanstvenu potvrdu. Budući da su u Jadranu lovljene jedinke sa zrelim gonadama kao i juvenilarni primjerci dužine tek sedam centimetara, pretpostavlja se da se palamida ipak mrijesti u našem moru i to krajem proljeća i početkom ljeta. Palamida je nešto brojnija na južnom i srednjem nego na sjevernom Jadranu. Voli zaći u kanalska mora pa je tako vrlo često nalazimo u hvarskom, šibenskom i zadarskom akvatoriju.

Po rubu jata

Jato palamida raspoloženih za suradnju, najčešće nije teško uočiti. Budući da je riječ o pučinskom predatoru, uglavnom ih se može vidjeti kako ‘igraju’ na površini. Izvrstan i uvijek pouzdan indikator su vječito gladni galebovi koji redovito prate palamide u svim njihovim gozbama. Naravno, jednako je pouzdan i fishfinder kojim se jata ovih predatora jasno mogu vidjeti.

Kada smo locirali jato, panulu treba pustiti sedamdeset do sto metara iza broda i na pedesetak metara ispred palamida, zaobilazeći jato, po njegovom se rubu provesti na suprotnu stranu. Pravac prilaza jatu i pravac napuštanja jata trebaju zatvarati kut od 120° do 130°. Na taj će način varalica proći idealnom putanjom po rubnom dijelu jata.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Prolaskom broda preko ili kroz jato, palamide ćemo natjerati na uron nakon čega ćemo ih teško ponovo locirati. Provlačenjem varalice po rubu uvijek ćemo dobiti potez i udarac.

Važno je znati da su palamide stalno u pokretu tako da se panula za njih često pretvara u ludu utrku po moru kojoj se kraj ni izdaleka ne nazire. Jato može svakoga časa nepovratno zaroniti, no ukoliko je skiper vješt i ima dobro oko i još bolju ‘elektroniku’, uspješno proganjanje uz stalna izvlačenja ulova može potrajati i više sati.

U trenutku griza brod treba zavesti na stranu suprotnu od ostatka jata i zakvačenu ribu pokušati odvući što je moguće brže i diskretnije s mjesta kvačenja kako ne bismo uznemirili i eventualno raspršili ostatak jata pri čemu barem jedan član posade mora nastaviti osmatrati i pogledom pratiti jato.

Zakvačena palamida će pružati impresivan otpor. Uz neprestano šijanje i nagle promjene smjera, kružiti će oko barke izluđujući ribolovca. Unatoč silnoj snazi, dinamici i otporu koji pruža zakvačena palamida, treba ostati sabran i nastaviti s izvlačenjem u skladu s nosivošću pribora. U trenutku kada ribu dovučemo do površine, borba je praktički gotova. Slijedi još nekoliko trzaja, jedan do dva pokušaja urona, i to je kraj. Prihvat, ukoliko je riječ o primjercima iznad tri kilograma najpraktičnije je izvršiti kukom, pri čemu ulovljenu ribu valja odmah otkrviti. Odmah joj treba izvaditi škrge i utrobu te je takvu položiti glavom prema dolje u kantu prikladne veličine.

Spinning kao alternativa

A svi one koji vole kombiniranje naizgled nespojivih tehnika mogu se okušati i u spinningu s barke. Sporim i tihim približavanjem jatu, ribolovac može doći na domet izbačaja, te prikladnom varalicom, kakav je primjerice kastmaster ili neka manja jigg varalica težine do 60 grama, pokušati spinati. Spinning se sastoji u što je moguće bržem namatanju strune neposredno nakon što varalica dotakne površinu mora. U principu, ako je sve izvedeno kako treba, udarac će uslijediti čim varalica dotakne more. Ukoliko se ništa ne dogodi, varalicu treba odmah nastaviti brzo vući, te zabačaj čim prije ponoviti. Budući da se jato neprestano kreće, skiper bi ga trebao pokušati slijediti. Važno je napomenuti da većina ovakvih pokušaja rezultira zapravo tek jednim kvačenjem ribe nakon čega jato zaranja. Rijetki spinneri imaju više uspjeha i to u pravilu samo kada koriste pomoćne električne vanbrodske motore koji ne stvaraju buku poput klasičnih motora.

Štap i rola

U trenutku kad palamida prihvati varalicu, svojom će borbenošću i snagom staviti na kušnju sve komponente vašeg ribolovnog pribora koji mora biti pažljivo odabran i ispravno ukomponiran.

Štap za panulanje palamida ne bi trebao biti duži od 2,70 metara. Iako se može učiniti da većina spinn li boat modela u potpunosti udovoljavaju navedenom u praksi to baš i nije tako. Boat štapovi sa mekanim vrhovima od fiberglasa nisu primjereni za ovakav način ribolova, baš kao ni spinn modeli premekanog savitljivog blanka. Osim trolling modela od 12 libri idealni su spinnerski štapovi akcije do 80 grama koje se u manje-više svakoj normalno opremljenoj prodavaonici ribolovne opreme lako može pronaći.

Iako mnogi panulaši koriste manje multiplikatore, u panuli za palamide su mi draže stacionarne role. Rola ne treba biti posljednji modni krik, ali mora imati snažnu i pouzdanu kočnicu. Prijenos isto tako ne mora biti brz. Dapače, poželjno je da bude sporiji, ali zato što je moguće kvalitetniji. Jeftini i nekvalitetni modeli nikada ne prolaze test panule tako da ih treba izbjegavati. Kalem role bi trebao moći primiti barem 200 metara 0,40 milimetarskog najlonskog monofila koji se koristi prvenstveno zbog njegove istezljivosti. Mada će elastičnost štapa i dobro ugođena kočnica role odraditi svoj posao, kod iznenadnih trzaja i batrganja zakvačene ribe istezljivost najlonskog monofila u spašavanju ulova često odigra presudnu ulogu.

I sad, kad ste sve pročitali, ne oklijevajte više jer proljeće brzo prolazi. Složite svoj omiljeni pribor i otisnite se čim prije na more u potrazi za palamidom, pučinskom kraljicom panule.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana