Parangalom na brancine
8 min readPR / Broj 56 / Studeni / 2012.
Brancin je oprezna i teško uhvatljiva riba, no ipak ima načina da je se prevari. U ovom broju donosimo priču o Franji koji ih uspješno lovi parangalima te vam otkrivamo sve sitnice važne za uspješan ribolov
Piše: Praktični ribolov
Da li je parangal profesionalni ili sportski alat mogli bi raspravljati danima. No dok god zakonodavac daje mogućnost sportskim ribolovcima da ga koriste bit će i onih koji će uživati u njegovom (više-manje mukotrpnom) pripremanju, bacanju i slatkom iščekivanju njegova dizanja. Upravo ta zadnja vrlo neizvjesna faza ribolova mnogim sportskim ribolovcima još uvijek podiže adrenalin toliko da ne žale truda i novaca potrebnih da bi se bacilo tih zakonom ograničenih sto udica. Prošli smo mjesec otišli na ribolov sa Franjom koji nam je pokazao kako se priprema baca i lovi malim parangalima namijenjenim gotovo isključivo za brancine. Franjo je dobar sportski ribolovac koji je svoje najveće ulove brancina ostvario varaličareći voblerima i površincima iz barke i sa obale no kad je pravo vrijeme onda ne može izdržati da baci i parangal. Franjo tvrdi da je neopisivi gušt uživanje u neizvjesnosti što će mu donijeti slijedeća udica.
Plima, oseka, vjetrovi i padaline…
Brancin nije lako ulovljiva riba bez obzira na koji način ga lovili. Naravno postoje trenuci kad je ribolov bolji ali i oni kad je upis i samo jedne ribe nemoguća misija. Da bi ribolov parangalom bio uspješan treba pratiti prognozu, temperaturu mora, izmjene plime i oseke. Pa da krenemo redom. Po franjinom iskustvu najbolji rezultati se postižu kad se parangal baci u zonu u kojoj brancin lovi. Navest ćemo samo neke od primjera. Za vrijeme juga i velikih valova brancini prilaze obali hraneći se u mutnom moru koje sa dna podiže gambore ali i ostalu sitnu faunu dna kojom se hrane ostale sitne ribice. U tom mutežu on grabi sitnu ribu ali i račiće, kozice te ostalu krupniju faunu dna. Ako je na primjer burno hladnije vrijeme koje hladi i okreće more relativno brzo tada brancin slijedi sitnu ribu koja se nabija uz samu sjevernu obalu i sva mjesta koja su tad u zavjetrini. Što se tiče vremena kada treba bacati parangal Franjo iz iskustva zna da su dva perioda dana najvažnija. Prvi je svakako dizanje plime i to bez obzira na vrijeme. Dakle brancinovo intenzivno hranjenje obično počinje sat do dva prije vrha plime i traje dok more ne krene u oseku. Taj period može se odvijati i noću i danju, a najbolji ribolov je kad se vrh plime poklopi sa svitanjem. Još ako je južina sigurno imate ulov pod uvjetom da brancina ima. Mjesto bacanja parangala vam nitko ne može nacrtati. Franjo svoje baca na različite terene no uvijek razmišlja o vremenskim prilikama i rezultatima lova prethodnih dana. Znači ako ste zaključili da će se brancin zbog južine hraniti uz obalu onda nema smisla parangale bacati na pedeset metara od nje…razmišljajte malo.
Gambori
Franjo je na udicama parangala koristio većinom gambore sa pokojom živom ješkom. Gambori se u stvari vrlo jednostavno sakupljaju. Njihova su staništa u plutkom moru čije je dno mješavina pjeska i mulja. Otkrivaju ih rupice kroz koje oni dišu i hrane se. Kad nađete dno puno rupica najbolje je po njemu hodati u krug muteži i dižući površni sloj mulja. Gambori obično u panici izađu iz svojih rupica i tad ih je lako pokupiti sa gušćom mrežicom špurtila (podmetača).
Kako izraditi parangal
Konstrukcija Franjinog parangala je vrlo jenostavna no ne i laka za rukovanje. Kao osnovu on koristi maskirnu trainu (upredenicu) promjera dva milimetra koja je teška i u većini se slučajeva stopi sa dnom ili u njega utone čim ga dodirne. Predvezi su dugi do dva metra i vezani su na fluorocarbonom obloženom monofilu promjera 0.45 mm. Udice su jednostavne Mustad sa širokim vratom i zakrivljenim vrhom. Razmak između predveza je oko šest metara. Najvažnije je da ovakav parangal prije bacanja bude uredno složen jer predvezi dužine dva metra u mnogome otežavaju bacanje jer se često mrse. Iz tog razloga Franjo lovi sa dva parangala od po 30 udica i sa četiri po deset. No vrlo rijetko baci svig sto udica. Obično bira male lokacije koje dobro poznaje i baca tek ova četiri parangala po deset udica za koje i sam kaže da su mnogo lovniji od velikih.
Ješke i ješkanje
Odabir prave ješke je uz izbor vremena i lokacije najvažniji. Franjo preferira dvije ješke za brancina. Prva ješka je svakako gambor kojeg se u muljevitim zaljevima da lako sakupiti. Dovoljno je pronaći njihova staništa koja se lako prepoznaju po mnogobrojnim rupicama promjera 2-3 mm u plićacima sa muljevito-pjeskovitim dnom. Gambore se sakuplja tako da u čizmama hodate u krug podižući mulj. Gambori zbog muteža i nedostatka kisika izađu iz svojih rupica te ih samo treba pokupit podmetačem sa mrežicom sitnog oka. Kako se oni montiraju na udicu vidljivo je na našim fotografijama. Druga vrhunska ješka za brancina je živa riba. Mi smo u ovom ribolovu koristili žive glavoče dužine od 4-7 cm iako ni veći nisu brancinu nikakav problem. Franjo mi je skrenuo pažnju da izbor žive ješke najviše ovisi o terenu na kojem lovite. Znači ako se brancin najviše hrani gavunima tad su oni sigurno najbolja ješka a kao odlični su se pokazali i šparići koje brancin uzima bez milosti.
Živa ješka
Korištenje žive ješke na parangalu je svakako vrhunska i vrlo lovna stvar no uloviti 100 ribica nije lako, a pojedine vrste je i živa šteta stavljati na njega. Franjo je u ovom ribolovu koristio žive glavoče ali ističe kako su mu živi šparići i gavuni (živi i mrtvi) donosili odlične rezultate.
Bacanje parangala
Napokon u ribolovu! Franjo me je digao dobrih dva sata prije svitanja. Sve je već bilo spremno i samo sam uskočio u brod. Ispred mene četiri kante sa četiri parangala po deset udica i uz Franju jedna od trideset. Gambori su već naješkani, a udice koje su prazne u samom bacanju naješkat će sa živim ribama. Franjo vozi kroz mrak orjentirajući se po svjetlima na obali. Odjednom zaustavlja pentu i nastavlja veslati jednom rukom dok drugom baca udicu po udicu. Relativno smo blizu obali a on još svaku ješku digne i baci prema obali kako bi se cijeli predvez rastegnuo. Nakon ovog prvog velikog za svaki mali parangal smo mijenali poziciju. Sat prije svitana već smo bili u portu.
Vrh plime će biti za pola sata obacještava me Franjo. Sada tri sata spavanja pa idemo dizati. Tek sam ujutro vidio na kakav je teren Franjo spuštao udice. Uglavnom gađao je prijelaz između posidonije i pijeska, a najdraže mu je kad pogodi pojas mrtve trave koja leži po pijesku. Koliko smo ulovili? Dovoljno za obilan ručak! Eto nadam se da će vam ova priča dati neke ideje. Ja znam da ću slijedeći put kad se nađem u prilici sigurno zabaciti jedan ili dva štapa sa živom ješkom na dugom predvezu. Iako to nije parangal na dobroj mikrolokaciji brancin bi trebao odreagirati odmah. Kako to znam? Jednu vam stvar nisam napisao ali ću vam je za kraj ipak otkriti. Naime Franjo je prvog brancina na parangal ulovio još u noći u trenutku dok ga je bacao ovaj je napao živu ješku samo dvije udice daleko. Franjo kaže da je to čest slučaj i da ima osjećaj da brancin zbog svoje znatiželje dođe pogledati na mjesto na kojem je on upravo prošao veslajući. Eto toliko za ovaj put i ovim putem zahvaljujem Franji što nam je otkrio dio svog velikog znanja o lovu brancina. Nadam se da ćemo u jednoj od slijedećih prilika otići sa Franjom na varaličarenje i saznati par trikova kojima ga uspješno lovi.
Slovo zakona
Novost u zakonu o morskom ribolovu je godišnja dozvola za ribolov pridnenim parangalom. Nju se može prodati samo ribolovcima vlasnicima godišnjih dozvola za sportski, odnosno rekreacijski ribolov (a nju kao i dosad, mogu kupiti samo hrvatski državljani). Ta dozvola za parangal plaća se 300 kuna godišnje, jednako za sportske i rekreacijske ribolovce i vrijedi za najviše 100 udica odjednom bačenih u more.