Brancin, lubin, smudut

PR / Broj 21 / Prosinac / 2009.

Iako ćete lubina susretati tijekom čitave godine, kraj jeseni i početak zime najbolji je period za lov ove cijenjene vrste. Razlog tome je niska temperatura mora, kao stvorena za početak reproduktivnog ciklusa, u kojem će jata brancina intenzivnije prilaziti priobalnim vodama. Iako nerijetko završi na strijeli podvodne puške, lukavom i nepredvidljivom gravežljivcu i nije tako lako stati na kraj…

Napisao: Petar Prkić
Snimio: Petar Prkić, arhiva Omersub

• 

I dok za većinu ribljih vrsta dolazak zime predstavlja ulazak u letargično razdoblje podmorskog života, čini se da kod lubina stvari ipak funkcioniraju bitno drugačije. Naime, za tu je cijenjenu lovinu prosinac oduvijek značio početak intenzivnijeg reproduktivnog ciklusa i pojačanu aktivnost u priobalnim vodama. To naravno znaju i podvodni ribolovci, pa spremno očekuju pojavu prvih jata, kako bi i službeno otvorili sezonu lova na ovu atraktivnu vrstu. Vade se debela zimska odijela i provjerava pravi arsenal opreme, namijenjene lovu u plitkom moru. Nadaleko poznata kao iznimno lukava i oprezna riba, lubin će narednih mjeseci biti prava poslastica i dobar ispit za sve ljubitelje plitkog lova. U njegovom će ga prirodnom okruženju samo pravi znalac iznenaditi, pa je kapitalni lubin, s pravom, jedan od najvećih trofeja u podvodnom ribolovu. O kakvom je lukavom suparniku riječ, najbolje govori činjenica kako ga Francuzi nazivaju Loup de mer – Morski vuk. No, takav naziv lubina krasi još od vremena stare Grčke i Rima, čiji su prirodoslovci oduvijek bili očarani njegovom snagom, da se poput zemaljskog vuka domišljato izvuče iz uzništva, skine sa udice ili preskoči ribarsku mrežu. Ništa manje primamljive nisu ni nadaleko poznate gurmanske delicije od njegova slasnog bijelog mesa, koje su se kroz recepture antičkih, renesansnih i baroknih jelovnika zadržale sve do današnjih dana.

Reproduktivni ciklus

• 

Iako bismo priču o lubinima mogli započeti i detaljnim opisom tehnike lova, osvrnut ćemo se najprije na osnovne značajke iz života ove zanimljive vrste. Sve to bit će od velike pomoći u neposrednom lovu, jer bez osnovnih spoznaja o njegovim navikama ponašanja, lukavom i nepredvidljivom gravežljivcu poput lubina i nije tako lako stati na kraj. Podsjetimo najprije na područja našeg dijela Jadrana kojima lubin obiluje. Svoje prirodno stanište primjerci ove vrste pronašli su uzduž čitave jadranske obale. Pa ipak, postoje tereni na kojima ova vrsta obitava u većem broju. Tako su najpoznatija lovišta uz obalu zapadne Istre, svi otoci sjevernog Jadrana, Novigradsko more, Šibenski zaljev, te ušća Neretve. O kretanju lubina postoje različite teorije. Čini se da ova vrsta prva veća jata formira u akvatoriju sjevernog Jadrana, pa ih podvodni ribolovci najprije počnu loviti na tim terenima. Nakon toga, dio te mase lubina pojavljuje se u srednjoj i južnoj Dalmaciji, a njihovo kretanje ponajprije će trajati ovisno o klimatskim uvjetima, u kojima će obaviti delikatni proces mrijesta. Tako će more rashlađeno na 14-15 °C, poput alarma potaknuti njihov uspavani biološki sat. U ljubavnom zanosu gomila mužjaka trljat će se o ženku punu ikre i svojim tijelima pritiskati njezin trbuh kako bi ispustila jajašca, koja će potom oploditi. O tome najbolje svjedoče ožiljci na tijelima lubina nastali natiskivanjem sa drugim mužjacima i trljanjem o maticu. Sve se to odvija za lošeg vremena i u hladnom moru, kako bi se umanjila mogućnost da se druge ribe počaste lubinovom ikrom. Od stotina tisuća jajašaca, samo će dio biti i oplođen.

Misteriozne migracije

Nakon hladne zime koja će temperaturu mora u pojedinim dijelovima sjevernog Jadrana spustiti i ispod 10 °C, lubin će krajem travnja i početkom svibnja ponovo pokazati pojačanu aktivnost. Temperatura mora će porasti na 16-17°C, pa će to biti još jedno povoljno razdoblje za uspješan lov. Dolaskom ljeta, velike mase lubina povući će se u dublje slojeve Jadranskog mora, gdje će se, daleko od očiju ribolovaca, zadržati sve do ponovnog mrijesta. Zbog čega i gdje točno lubini migriraju daleko od obale, za sada je još uvijek tajna. Pojedini primjerci, uhvaćeni su na dubokim lokacijama koje su daleko od njihovih uobičajenih ruta. No, to sve ne znači da ih podvodnjaci neće moći uloviti i u toplijem dijelu godine. Dio njih se tijekom čitave godine zadržava u priobalju, pa se nemojte iznenaditi ako vam na strijeli završi poneki lijepi primjerak.

• 

LUBIN – DICENTRARCHUS LABRAX (Linnaeus, 1758)

Prema znanstvenim spoznajama, lubin, luben, brancin ili smudut, kako ga se najčešće u Hrvatskoj naziva, pripada obitelji lubina (Moronidae), a može narasti do jednog metra dužine, postižući težinu i do 14 kg. U podvodnom ribolovu, njegova srednja lovna težina je najčešće oko 0.70 kg, a svaki primjerak preko 5 kg može se smatrati kapitalnim. Boja njegova vretenasta i izduženog tijela varira od olovno-sive na gornjoj strani leđa, sivo-srebrnkaste na bočnim dijelovima i srebrnkasto-bijele na trbušnom dijelu. Na čvrsto građenom tijelu mogu se uočiti dobro razvijene peraje, jasno vidljiva bočna crta i nekoliko jakih bodlji na škržnim poklopcima. Za lov lubina nije zakonski propisan lovostaj, tako da ga se slobodno može loviti čitave godine. Jedino ograničenje je minimalna dužina od 23 cm. Strani nazivi: Italija (Spigola, Branzino); Španjolska (Lubina, Radoballo); Francuska (Loup, Bar commun); Engleska(Sea-bass, Sea Perch); Njemačka(Wolfsbarsch, Seabarsh).

Prilagodljivi lukavac

Kada je riječ o vrstama terena na kojima se lubin najčešće zadržava, tu nema posebnih pravila. Podjednako se dobro prilagođava svakom morskom dnu, pa ga nalazimo na muljevitim, pjeskovitim, kamenitim ili posidonijom obraslim terenima. Obično se kreće sam, ili u manjim skupinma od nekoliko primjeraka. Velika jata formira u vrijeme mrijesta i to u potrazi za ženkom. Često ga možete vidjeti u lukama ili marinama, gdje će za vrijeme lijepog i sunčanog vremena rado pronaći sjenu nekog privezanog broda ili pontona. Organski otpad kojim luke obiluju, privući će ciple i druge sitne ribice, pa će okretni lukavac rado patrolirati i tim područjem. Kako dobro podnosi smanjeni salinitet, nisu mu strane ni boćate vode. Vrulje i plitka riječna ušća, odakle se za hranom nerijetko penje uzvodno, također obiluju lubinima.

• 

Položeni tereni

Prolazi, tjesnci, te duge i isturene punte, sa blago položenom konfiguracijom dna, na kojoj se smjenjuju kameniti i šljunčani dijelovi, sa poljima posidonije, također su dobri tereni. Kralj zapjenjenih rtova, u morskim strujama, suvereno krstari na prijelazima stijena i trave, naganjajući sve što se miče. U rupama se lubin rijetko zadržava, pa ga je u takvim uvjetima teže uloviti. Ukoliko i potraži zaklon, to je znak da se skriva u zasjedi ili je samo preplašen, pa uznemireno prolazi kroz uske kanale, neprestano mijenjajući skrovište, u nadi da će tako zbuniti napadača. Na mjestima koja obiluju lubinima i strmom konfiguracijom terena, može ga se naći kako nepomično stoji u nekom procijepu ili u rupi podmorskih zidova i pragova. U klasičnim uvjetima lova, podvodni ribolovci lubina najefikasnije love od samog plićaka do desetak metara dubine.

• 

Grabežljivi predator

Lubin je, barem kada je riječ o prehrambenim navikama, oduvijek bio na glasu kao izuzetno grabežljiva i proždrljiva riba. Bez ikakvih će oklijevanja iskoristiti svaku priliku da se osladi malim račićima, glavonošcima, ciplima, gavunima i drugom manjom ribom. To je ujedno i glavni razlog zašto se na nekim područjima učestalije pojavljuje i rado zadržava. U odabiru staništa, važan mu je pojačan kurenat koji donosi dovoljno hrane. Neprestano je u pokretu i u potrazi za plijenom. Rijetko će posegnuti za strvinom, a u trbuhu mu se zna pronaći manji primjerak vlastite vrste. Radi se o nenadmašnom lovcu, koji će se sa lakoćom adaptirati svakoj vrsti plijena i morskog dna. No, to ga neće spriječiti da se počasti bilo kakvim “besplatnim” obrokom koji mu se ponudi. Voli uzburkanu i mutnu vodu, u kojoj iz zasjede iznenada napada svoj plijen. Valovito more, koje podiže sediment sa priobalnog morskog dna i raspršuje mnoštvo ribica i račića, za njega je neodoljivi poziv na gozbu. Tada se drži nešto dalje od samog kraja, ali ga se često može zateći kako iznenada izleti iz zapjenjenog sloja mora, da bi, čim se ono malo primiri, počeo prilaziti obali u potrazi za izudaranim ribicama i drugim poslasticama koje mu se nude. U svojoj proždrljivosti često pretjera, pa ponekad pokuša progutati i koju veću ribu nego što može progutati, što ga zna stajati glave.

• 

Izdržljivo odijelo

Za kraj ćemo se osvrnuti i na potrebnu opremu. Dobra tehnika lova na lubina, malo će značiti, bez pomno odabranih ronilačkih pomagala. Svaki njezin dio mora u potpunosti biti prilagođen načinu plitkog lova, jer vas u protivnome očekuje gubitak vrijednog plijena. S obzirom da se lubini najitezivnije love početkom zime, u obzir treba uzeti ronilačka odijela od 7-9 mm debljine, u zavisnosti od temperature mora. Neki će se pri tome odlučiti za maskirne varijante, kako bi se što bolje prilagodili pojedinoj konfiguraciji terena. Zbog bolje otpornosti na habanje, najboljima su se pokazali spaccato modeli sa vanjskom presvlakom. Glatka spaccato odijela zasigurno bi bolje grijala, ali bi u srazu sa oštrim morskim dnom bila mnogo osjetljivija. Kompromis bi se mogao naći u modelima pojačanima fudrom na podlakticama i potkoljenicama. Kako bi poništili izuzetnu plovnost zimskog odijela, u lovu na lubine lovci koriste znatno više olova. To opterećenje raspoređuje se po čitavom tijelu, pomoću prsluka sa olovnicama, pojasa i olova za gležnjeve. O načinu pravilnog balansiranja više smo govorili i u ovom broju.

Vidno polje

Što se peraja tiče, možete zaboraviti na one za veliku dubinu. Za plitki lov listovi ne trebaju biti posebno dugi, niti izrađeni od skupih karbonskih vlakana. Najvažnije je da su što otporniji na oštećenja. Po valovitom moru, koje lovca neprestano nagurava na oštre hridi, lako je pohabati i osjetljivi karbon. Listovi od izdržljivih termo-plastičnih materijala sasvim će poslužiti svrsi. Na tržištu postoje peraje napravljene upravo za lov u takvim uvjetima, a karakterizira ih nešto kraći i širi list, koji može biti izrađen od staklo-plastike. U lovu prikradanjem najbolje je koristiti maske većeg vidog polja. Njihov veći unutrašnji volumen neće predstavljati osobiti problem, jer su radne dubine male, pa će i potreba za kompenzacijom maske biti manja.

• 

Pokretljiva laštikača

Dobar odabir puške pogodne za lov lubina ovisit će prvenstveno o trenutnom stanju mora. Pri tome će odlučujući faktor biti vidljivost. U obzir dolaze tzv. laštikače. Dužina je također važna, jer će u mutnom i turbulentnom moru riba prilaziti mnogo bliže nego inače. Tu će biti dovoljna i dobra puška od 75 cm dužine, koja se inače koristi u klasičnom ruparenju. Mogu se montirati i osti. Kako se riba pojavljuje iznenada, a vremena za nišanjenje nema, sa dobrim četverozubom mogućnost pogotka zasigurno je veća. Vidljivost ponekad zna biti toliko slaba, da je i tako kratku pušku potrebno držati povučeno. U uvjetima bolje vidljivosti, najbolje će poslužiti laštikače od 90 cm, opremljene brzom i laganom strijelom od 6 mm debljine. Teorije o debljini tijela puške su dvojake. Za neke je važno da odabrana puška ima mali promjer cijevi i da bude što hidrodinamičnija, jer uzburkano more i snažne struje neprestano remete preciznost hica. Drugi preferiraju nešto masivnije drvene modele koji će imati manji trzaj i bolju stabilnost. U vrlo rijetkim situacijama vidljivost će zimi biti iznimno dobra, pa ćete morati uporabiti puške od 100 i više centimetara dužine. Puške za lov lubina mogu se dodatno opremiti mulinelom.

Lubin nikada nije pripadao kategoriji tipične natjecateljske lovine. Zbog svoje lukavosti i opreznosti, u uvjetima natjecanja teško ga je iznenaditi. Tu se u obzir mora uzeti činjenica kako je lov po rupama dominantan način natjecateljskog ribolova, a takvom tehnikom teško je ostvariti značajniji ulov lubina. U prilog u tome ide i kalendar natjecanja, koji većinu takvih priredbi predviđa u toplijem dijelu godine, kada je aktivnost lubina znatno manja. No, u privatnom lovu, na spomen njegova imena, zaigrat će srce svakog podvodnjaka. Mnogi od njih specijalizirali su se isključivo za lov na ovu vrstu. Potrebne su godine iskustva i upornosti kako bi se lovac uspješno mogao nadmudrivati sa jednim od najinteligentnijih stanovnika podmorja. No, o tehnikama lova na morskog vuka, detaljnije ćemo govoriti u narednom broju.