PR / Broj 21 / Prosinac / 2009.

Najveća rijeka jadranskoga sliva, u svojoj delti i ušću pruža bogat i raznolik svijet, koji niti jednog ribolovca neće ostaviti ravnodušnim, krenuvši od nepreglednih jata cipala u samom toku rijeke, pa sve do orada, ovčica i brancina na ušću i oko njega. Oko ušća Neretve, varalicom se love velike lice i strijelke skakuše, koje se u jutarnjim satima mogu vidjeti kako glasnim raubovima progone svoj plijen, a prisutnost nedalekog Pelješca nudi i svu ostalu plemenitu morsku ribu, koju možete loviti ukoliko imate barku.

Piše: Predator fishing team

Plodno ušće rijeke Neretve jedno je od najbogatijih područja na našoj obali, što životinjskim i biljnim svijetom na kopnu, što ribljim svijetom, te mekušcima i školjkašima u njenoj boćatoj vodi. Neretva se probija iz planina istočnoga dijela Bosne i Hercegovine, te radi svoj put prema moru, kroz kanjone i kotline dinarskog planinskog lanca, ulazeći u dolinu i radeći močvarno područje, obogaćujući tako zemlju sve do ušća u Jadransko more.

Neretva je najveća rijeka jadranskog sliva, koja je u svojem donjem toku nekada bila jedno od najvećih ornitoloških rezervata te prirodnih mrjestilišta raznih vrsta riba, sve dok nije sputana ljudskim djelatnostima, poput vodne regulacije, izgradnje akumulacija te pretvaranja močvarnog područja u obradivu zemlju. Danas je donji tok Neretve uvršten u Ramsarski popis Konvencije o zaštiti močvarnih područja, te je postao ornitološki važno područje u Europi, koje štiti Međunarodno vijeće za zaštitu ptica. Prirodnu cjelinu donjeg toka Neretve, smještenom u Hrvatskoj, čini niz rukavaca koji stvaraju prostranu deltu, gdje dodir sa morem obogaćuje biološku raznolikost cijeloga područja. Tako se oko njenog ušća izmjenjuju prostrani trščaci sa pješčanim plažama, te plitkim lagunama, u kojima život buja na sve strane, a to se posebno odnosi na razne vrste rakova i školjkaša, koji svojim obiljem čine idealne uvjete za život i obitavanje ribljih vrsta koje podnose boćatu vodu. To su, prije svega, jegulje i cipli, koji, osim na ušću, obitavaju i kilometrima duboko u toku rijeke. Dolaskom do velikoga ušća i njegove lijeve obale, otvaraju se sasvim drugačiji ribolovni tereni. Sa lijeve strane, prostire se ogromna plitka uvala, u kojoj i stotinjak metara od obale, dubina vode ne prelazi tridesetak centimetara. Tu na svakom koraku možete vidjeti rupice od gambora, a ako lagano podmetačem prođete kroz gustu travu, u njemu ćete naći par vrsta rakova i kozica, kojih ovdje ima u izobilju.

Kako do gambora

Koga god upitate koji je najbolji i najuniverzalniji mamac na dijelovima obale oko ušća Neretve, svi će vam kao iz topa odgovoriti – gambor! Tog malog račića rado će pojesti svi sparidi, krenuvši od orade i ovčice, pa sve do arbuna, girovki i paukova, kojih na ušću ima u izobilju. Česti gosti na udicama namamčenima gamborom su i brancini, a trlje ga naprosto obožavaju. Pronalazak i vađenje gambora nije težak posao, ukoliko sa sobom ponesete odgovarajući alat, poput vila i velikog podmetača širokog oka. Zimi su obvezne i visoke čizme, a kako biste lakše pronašli gamborove rupice, možete uzeti i polarizacijske naočale.

Zbog takvog obilja hrane, na rub te uvale ulaze jata ovčica, trlja blatarica, listova i orada, koje tu nalaze hranu tijekom cijele godine. Prijelaz počinje tek na dvjestotinjak metara od obale, pa se na te pozicije dolazi i najbolje lovi iz usidrenog čamca. Tu se koristi sistem sa okruglim kliznim olovom od dvadesetak grama težine, te dugačkim predvezom iza olova, kojim se aktivno pretražuje dno, pomičući sistem sve dok ne dođe do čamca. Povlačenjem po dnu, dižu se mali oblačići pijeska koji zaintrigiraju ribu da dođe vidjeti što se događa, a kada na udici vidi najdraži zalogaj- krupnoga gambora, ne može mu odoljeti. Koliko je ovaj sistem učinkovit na takvim terenima, vidjeli smo kada nam je domaćin Frano to pokazao usred panulanja.

Prolazeći dalje od ušća, dok smo vukli živu ribu, za taj dan nezainteresirane lice i strijelke, Frano je sa čamca u pokretu, na gambora uspio prevariti par lijepih ovčica. Kada smo van ušća vidjeli par usidrenih barki, i mi smo se usidrili i proveli lijepih par sati u ribolovu ovčica, paukova i manjih orada. Inače se oko ušća uvijek motaju velika jata lica bilizmi, koje se na ovom području uspješno love i do dvadesetak kilograma težine. Na panuli se kao najuspješniji mamac pokazala živa iglica, dok se sa obale lovi na sasvim drugačiji način. Kada se primijeti jato lica koje raubaju po sitnijoj ribi, potrebno ih je prebaciti sa varalicom, te što većom brzinom proći kroz raspoložene grabežljivce.

Često se događa da lice prate varalicu do nogu ribiča bez udarca. Domaći varaličari su nam objasnili da je u tom trenutku najbolje naglo stati, puštajući varalicu da krene prema dnu, a onda opet jako ubrzati sa izvlačenjem. Udarac se najčešće dogodi kada ponovno krenemo sa povlačenjem varalice. Za lice su se najbolje pokazale silikonske ribice sa težim olovnim glavama, koje možemo dovoljno daleko zabaciti i brzo vući blizu površine. Ako se pak dogodi da vidite mahnito lupanje na sve strane i cipli počnu iskakati na obalu u bijegu pred jatom grabežljivica, to su najvjerojatnije grabežljivci koji tamane sve oko sebe, bile gladne ili ne – strijelke skakuše. Uvijek ih je bilo u određenom broju na dijelu južnoga Jadrana, no, sa zatopljenjem mora i sve blažim zimama, na neretvansko područje su počele dolaziti sve veće i sve više strijelki. One su u stanju pregristi i najdeblji najlon svojim oštrim zubima.

Strijelke oko ušća i na njemu najbolje rade na površinske varalice, poput raznih vrsta popera ili zara. Koliko su one čest ulov, vidjeli smo i po priboru domaćih ribiča, koji u ribolovu varalicom, čak i kada love brancine, stavljaju čvrste sajle, kako im strijelka ne bi odnijela varalicu, što se često događa čak i po noći.

Noćni ribolov na Neretvi

Svejedno da li se odlučite za ribolov na malom ili velikom ušću, po noći se na Neretvi skoro svi okreću ribolovu jedne vrste – brancina. Tu ih zna biti u izobilju, gdje se takoreći u skoro svakom zabacu varalice dogodi udarac, a zna se dogoditi i period kada danima nitko ništa ne može uloviti. To je najviše povezano sa promjenama vremena, te padalinama. Naime, kada se Neretva zamuti i naraste, svu ribu iz svojeg gornjeg toka izbaci na ušće, a to brancini i ostali grabežljivci jedva čekaju. Ne morate se puno truditi kako biste odgonetnuli gdje su najbolje pozicije za ribolov brancina varalicom. Primijetit ćete to po ribičima koji stoje na kamenju ispred samog ušća, poredani jedan uz drugoga, zabacujući varalice u istom ritmu, kako ne bi došlo do međusobnog petljanja.

Na lijevoj obali ušća lovi se sa obale laganim jig glavama i silikoncima, dok se na desnu obalu obično usidri par brodica koje love voblerima „na postavu“. Genijalan sistem! Zabace vobler ispod sebe i puste da sam radi u struji matice rijeke, savršeno imitirajući ciple u struji. Za taj stil ribolova najbolje su se pokazali suspend vobleri koji ostaju na istoj dubini i kada na trenutak matica oslabi. Normalni ulovi brancina kreću se od tridesetak dekagrama, kakve smo na žalost mi dočekali, pa sve do desetak kilograma, kada u ušće uđu matice brancina. Želite li loviti u manjoj gužvi, možete otići do malog ušća, gdje se lovi na brani ispod mosta, a top period je kada se dignu klapne od brane i kada voda počne teći iz turbina, noseći komadiće organskog otpada na koje se skuplja sitnija riba, a za njima i brancini. Tu se opet najbolje lovi na voblere, koje se pušta daleko u maticu i polako privlači prema sebi sa dugačkim pauzama. Ispod brane se može loviti i na postavu, a najbolji rezultati se postižu korištenjem gambora kao mamca. Na njega su nam po noći udarali i mali brancini i sve prisutne ovčice, koje su u prosjeku bile puno veće nego u dnevnom ribolovu. Zaželite li se liganja, sipa ili muzgavaca, možete se uputiti u malo selo Blace, koje se nalazi ispod malog ušća. Tu se možete dobro zabavljati, loveći te mekušce, uz pokojeg brancina, koji se pojavljuje ispod osvijetljenih molova. Proveli smo puna tri dana na ovim terenima i nismo stigli sve obići i sve loviti, ali znamo da se tu isplati ponovo doći kada nastupi promjena vremena, poput jakog juga sa kišom i kada krenu brancini. Neretvanski kraj odiše ljepotom i bogatstvom ribljega fonda i slobodno ćemo ga preporučiti svakome da barem jednom ode na ušće i proba loviti. Neće požaliti.

Kako do slasnog prstavca

Šljanak, prstavac ili, kako ga na Neretvi najčešće zovu – kapelunga – školjka je koja živi u pijesku, a posebno voli terene s bočatom vodom kakvu nalazimo oko ušća rijeka. Navlači se na udicu čitav jednom kada ga odvojimo od ljušture, a odličan je kao mamac za krupne sparide poput orade ili ovčice, a neće ga zaobići niti druge vrste riba koje se hrane školjkašima. Iako je poznat i kao vrhunska delicija, u nas se ipak najviše koristi za ribolov.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana