PR / Broj 20 / Studeni / 2009.

Otok Svetac jedna je od najpoželjnijih ribolovnih destinacija srednjeg Jadrana. U njegovim dubinama sve buja od života podmorske flore i faune, pa ne čudi što ga pohode brojni sportski ribolovci. Bez obzira lovi li se podvodnom puškom, kančanicom, ili panulom, Svetac će malo koga ostaviti ravnodušnim. U danima kada riba radi, vjerojatno nema mjesta gdje biste radije bili…

Napisao i snimio: Petar Prkić

Lutajući pučinskim otocima srednjeg Jadrana, teško je ne osvrnuti se na otok Svetac. S obzirom da se nalazi na plovidbenim rutama tzv. jadranskog vulkanskog trokuta, koje vode od Jabuke i Brusnika, pa sve do Palagruže, jedno je od najatraktivnijih ribolovnih odredišta. Sveti Andrija, kako ga se još naziva, od najbližeg kopnenog dijela hrvatske obale udaljen je tridesetak nautičkih milja plovidbe. Od Komiže na otoku Visu, ruta je nešto kraća, samo petnaest nautičkih milja. Stoga ne čudi što se u akvatoriju otoka Sveca ribarilo još od davnina, ponajviše u potrazi za vrijednim jastozima. Čini se da situacija ni danas nije mnogo drugačija jer je Svetac i dalje “tiha patnja” svakog pravog zaljubljenika u ribolov. No, do ovog isturenog jadranskog otoka ne može se doći tek tako. Ne plovite li preko otoka Visa, očekuje vas navigacija otvorenim morem, koje u tom dijelu Jadrana zna biti prilično nepredvidljivo. Posebno su opasni jaki južni vjetrovi. O tome najbolje svjedoči obala Sveca, izbrazdana silovitim i razornim udarima valova. Zbog toga su stabilne vremenske prilike osnovna pretpostavka za planiranje ozbiljnijeg ribolovnog putovanja. Pa ipak, i za najboljeg vremena, Svetac je često obavijen sumaglicom, tako da je plovidba uz dobar GPS itekako poželjna. Kada konačno pristanete uz njegovu obalu, primijetit ćete da se na otoku nije razvilo značajnije naselje. Od 2001. godine na Svecu nema stanovnika. Kuće koje su vlasništvo obitelji Zanki većim dijelom godine stoje prazne, sve do kasnog proljeća i početka ljeta, kada opet ožive nekadašnjim sjajem. Otok je prekriven gustom mediteranskom vegetacijom, te šumama borovine i primorskog hrasta. Pored galebova koji kruže nad njegovim liticama, tu ćete ugledati endemsku vrstu ptice grabežljivice – Eleonorinog sokola. Izvan utabanih staza, Svetac je gotovo neprohodan, a ništa bolja nije ni nepristupačna obalna crta, na kojoj se ne ističe niti jedna prostranija i zaklonjenija uvala. Mala uvalica nazvana Pavlov bok na jugoistočnoj strani otoka jedino je mjesto na kojem se bez većih problema možete iskrcati na kopno. Tu se nalazi istezalište za ribarske brodice, koje se za velikih nevera čuvaju iza masivnog betonskog lukobrana. Ostatak otoka ne nudi sigurno sidrište, tako da se u slučaju nevremena valja premještati uokolo otoka, ovisno o smjeru i jakosti vjetrova.

Šaroliko podmorje

Konfiguracija podmorja u većini slučajeva prati izgled vanjskog dijela otoka. Već na prvi pogled da se naslutiti što vas očekuje u dubinama koje krije Svetac. Smjenjuju se kameniti odroni, položeni rtovi i strmi zidovi, a svatko tko se odluči zaviriti pod površinu, sigurno neće ostati ravnodušan. Sve buja od života podmorske flore i faune, pa ne čudi što je za ljubitelje podvodne puške Sv. Andrija prava ribolovna meka. Tu će svatko, prema vlastitim mogućnostima i afinitetima, zasigurno pronaći nešto za sebe. Raznolikost terena omogućava prakticiranje svih tehnika podvodnog ribolova, bez obzira da li je riječ o dubokom ili plitkom načinu lova. No, Svetac nije ribolovni raj samo za podvodnjake, već i za druge sportske ribolovce. Može se podjednako dobro loviti iz brodice, ali i sa obale. Ima tu dovoljno dobrih pozicija za lov kančanicom, odmetom ili poznatom viškom panulom. Nekada je u brojnim špiljama otoka Sveca obitavala i sredozemna medvjedica. Proganjana i lovljena od ribara, zauvijek je napustila to podmorje.

Nepredvidljiv ribolov

Bolji poznavatelji šireg viškog akvatorija zasigurno će vam reći kako se, barem kada je riječ o ribolovu, radi o otoku poznatom po svojoj nepredvidljivosti. Kada riba radi, vjerojatno nema mjesta gdje biste radije bili, ali, isto tako, ponekad se ne možete načuditi koliko je teško iščupati nekoliko kilograma dobre ribe. Jednostavno rečeno, morate poznavati svaki kamen kako biste i u lošijim danima ostvarili solidan ulov. Kada jednom naučite teren i dobro se upoznate sa poštama koje daju ribu, pravi podvodni safari tek tada počinje. Od brojnih ribljih vrsta, prisutne su i mnoge interesantne za lov puškom. Upravo zbog toga, za odlazak na Svetac obvezno pripremite pouzdan i raznovrstan arsenal artiljerije, koja će vam sigurno trebati.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Diomedova ruta

Vanjski niz otoka srednjeg dijela istočno-jadranskog akvatorija, tijekom svih povijesnih razdoblja imao je iznimno značenje. Omogućavao povezivanje zapadne i istočne obale Jadranskog mora, a otok Svetac oduvijek je bio važna točka terestričke navigacije, na ruti od Monte Gargana, preko Palagruže do istočnog dijela Jadrana, ali i obrnuto – prema Otrantu. Prema Sv. Andriji orijentirali su se i oni brodovi koji su iz užeg splitskog bazena također plovili prema lukama zapadno od Gargana. O važnosti položaja ovog otoka na tim putovima, govori i činjenica da je na pomorskim kartama toga vremena prikazivan većim no što stvarno jest. Obzirom da su štovatelji Diomedovog kulta ostavili tragove ne samo na Svecu, već i na Palagruži, Visu i Garganu, moglo bi se reći da su bili dijelom Diomedove navigacijske rute. Otok Svetac dio je niza vanjskih hrvatskih otoka, koji se nije smjelo prijeći u obalnoj plovidbi, jer je nakon njega slijedilo otvoreno more. Posebno je to vrijedilo u starijim povijesnim razdobljima, kada je kvaliteta navigacijskih obilježja brodova bila nedostatna za plovidbu otvorenim morem. U tom pogledu, otok Sv. Andrija bio je i važno sidrište i zaklonište na tim plovidbenim putovima.

Prekopavanje rupa

Ukoliko ste se opredijelili za lov po rupama, najbolje vam je u ruke uzeti kratku laštikaču opremljenu ostima i krenuti sa pretraživanjem mnogobrojnih nakupina stijena, kojih ima na svim dijelovima otoka. Po tome je karakteristična južna strana otoka, koja je bogata prirodnim odronima, u čijim se zamršenim spletovima uskih kanala kriju najbolji komadi. Podjednako zanimljivi su istureni rtovi koji se nešto strmije obrušavaju u dubinu, kao i zapadne litice pod kojima se kriju atraktivni zidovi i nakupine odvaljenih stijena. Sve je puno crneja, ušata i druge sitne ribe, koja se tu rado zadržava. U onim pravim rupama naići ćete na šarge, škarpine, fratre i tabinje, koje će činiti veći dio ulova tom tehnikom. U procijepima se kriju i murine, pa budite na oprezu. Imajte na umu da se na Svecu daju uloviti velike trlje, koje ćete ugledati na prijelazima kamenitih padina u pijesak. Kao i na svim pučinskim otocima, ni kirnja ovdje nije rijetkost i to pogotovo manji primjerci. Lovna područja počinju već na nekoliko metara dubine, tako da ne treba olako otpisivati plitke dijelove otoka. Za one sa dužim dahom terena ima i preko trideset metara dubine. U svakom slučaju, ne zaboravite jaku podvodnu lampu, bez koje bi detaljno prekopavanje kamenitih labirinata bilo nezamislivo.

Od cipla do tune

Kao i obično, rani jutarnji sati ići će na ruku šuljačima. Lov u plitkom iznjedrit će salpe, piceve, ciple i poneku komarču. Prikradati se možete u u samom plićaku ili na okomitim zidovima. Naravno, to će podrazumijevati i nešto dužu pušku i drugačije balansiranje olovnicama. Snažna laštikača trebat će i u nadmudrivanju sa zubacima ili palamidom, kojih u tom akvatoriju ima u izobilju. Bez obzira kojom tehnikom lovili, sigurno ćete se susresti sa jatima kantara, koje nikako ne treba zaobilaziti. Kada riba baš i ne radi, nekoliko lijepih komada sigurno će dobro doći. Pored Brusnika, Svetac je također jedna od rijetkih lokacija na kojoj možete uloviti i šanpjera. Majstor mimikrije savršeno će se uklopiti u podmorski okoliš. Samo će ga izvježbano oko uočiti kako skriven u sjeni zaklona miruje i vreba svoj plijen. Nemojte se iznenaditi ako vam se iz plavetnila približi i tuna, jer to u podmorju Sveca i nije rijetkost. Za one koji to ne znaju, tuna u podvodnom ribolovu nije dozvoljena, što znači da ćete ipak morati suspregnuti lovački instinkt i čitavi događaj samo odgledati.

Teutino utočište

Unatoč nepristupačnoj i surovoj obali koja ga okružuje Sv. Andrija je prema arheološkim nalazima bio naseljen još od prapovijesti. Dijelovi antičkih sidara pronađeni u podmorju otoka također govore o naseljenosti u doba stare Grčke i Rima. O nekadašnjem životu na Svecu danas svjedoče i vidljivi ostaci benediktinskog samostana i kapelice oko kojih bi trebalo biti i groblje. Samostan je izgrađen na plodnoj zaravni Poje, a pretpostavlja se da je napušten krajem petnaestog stoljeća. Uz otok se vežu priče i legende o ilirskoj kraljici Teuti koja je vladala u 3. st.p.n.e.. Po jednoj od njih ilirska kraljica Teuta je izgradila kulu na istočnoj klisuri otoka kako bi u miru i spokoju, odmarajući se od napornog ratovanja, pronašla svoje utočište pred progonom rimske vojske. Po nekim drugim izvorima ilirska je kraljica sa Sveca kontrolirala okolni akvatorij i pljačkala trgovačke brodove. Prema legendi odabirala bi najkrupnije i najsnažnije zarobljene mornare za svoje ljubavnike. Pronađeni grobovi s posmrtnim ostacima neobično krupnih ljudi, kojih nije bilo na tim prostorima, idu u prilog takvim vjerovanjima. Mjesto na kojoj se nalazila kula danas se zove “Pod Kraljičino”. Obzirom da je Teuta poznata i kao gusarska kraljica legende pričaju i o velikom blagu koje još nije pronađeno, ali se sigurno nalazi negdje na Svecu.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Safari pod Kamikom

Hrid Kamik, koja se nalazi nedaleko od jugozapadne strane Sveca, jedno je od najomiljenijih ribolovnih lokacija tog akvatorija. Za vrijeme ljetnih mjeseci tu zasigurno nećete biti usamljeni, jer će se uokolo ovog malenog komadića kopna loviti ribolovnim alatima svih vrsta, od puške do panule. Odvedu li vas ribolovna lutanja na Svetac, nikako ne propustite priliku napraviti nekoliko zarona u podmorju Kamika, koji će vas, ako ništa drugo, oduševiti posebitošću pomalo tajanstvenog podmorja. Vjerojatno je to glavni razlog što ga rado posjećuju i ljubitelji autonomnog ronjenja, koje ćete nerijetko susresti u dubinama ove atraktivne hridi. Ukoliko vas sreća posluži i hrid ne bude opasana ribarskim mrežama i vršama, imate prilično dobre šanse da se ne vratite praznih ruku. Tu ćete naići na brojne riblje vrste, pa je za dobar ulov potrebno kombinirati nekoliko tehnika podvodnog ribolova. S obzirom da na Kamiku nije rijetkost uloviti velikog zubaca, najbolje je opremiti se dugom i snažnom laštikačom koja će itekako dobro poslužiti za lov čekom. No, tu cijenjenu lovinu nećete iznenaditi bilo gdje. Ponekad će vam zubatac prići iz dubine upravo na strmim dijelovima terena, sa južne strane hridi. Tu je i podmorski hrbat na zapadnoj strani, poznat kao odlična lokacija za lov čekom. S obzirom da je to mjesto uglavnom izloženo jačem strujanju koje donosi i obilje sitne ribe, nemojte se začuditi dogodi li se i neki bliski susret sa kapitalnim gofom. Nažalost, kurenti su ponekad tako jaki da onemogućavaju svaki oblik ribolova. Od ostale ribe, najčešće ćete na hitac dobiti velikog kantara kojima obiluje čitava hrid. Dobra čeka nije jedina tehnika koja će vam osigurati bogat ulov. Lovite li kratkom puškom, također nećete ostati kratkih rukava. Škarpine, tabinje ili poneka kirnja, uvijek se daju uloviti prekopavanjem rupa, koje na pojedinim mjestima tvore nakupine kamenih gromada. Nikako ne treba zanemariti ni naoko neprivlačne procijepe na strmim zidovima, koji uvijek daju poneku ribu.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana