Ribolov šaruna (šura) sabikijem

8 min read

PR / Broj 37 / Travanj / 2011.

Piše: Marin Hlobik

Napokon ove godine možemo reći da je proljeće ono pravo proljeće, dani su lijepi i sunčani s laganim maestralom i pravi je užitak biti na barci i u ribolovu. No sipolov kao glavni ribolov u ovo vrijeme lagano prilazi kraju i moram priznati da sam se lijepo nalovio sipa, što će potvrditi i urednik vašeg omiljenog časopisa te sad željno iščekujem pojavu nekakvih riba. Svaka čast sipama, ali kad se nešto na drugom kraju uzice bori i prozuji kočnica na roli, e to je ribolov kakav volim, a vjerujem i mnogi od vas. Ribe koje se sad masovno okupljaju na šekama ili brakovima te na isturenim puntama su šaruni ili, kako su još poznati ribolovcima, šuri. Iako se radi o relativno malim ribama poznati su po velikom apetitu i još većem srcu junačkom kad se bore za život zakvačeni na udicu. A činjenica da se šur skuplja u velika jata garantira dobar ili čak odličan ribolov. Tema ovog teksta je ribolov sabikijem, jednom uvoznom tehnikom iz dalekog Japana koja se pokazala veoma učinkovitom za ribolov šura, ali i ostalih riba, poput skuša, lokardi, palamida, kao i pridnenih riba, poput arbuna, batoglavaca i slično. Moram reći da su šuri nažalost relativno zapostavljena vrsta i ulovi su uglavnom kolateralni, dok se lovi neka druga riba klasičnim kančanicama. Šura na sabiki love uglavnom panulaši kojima on predstavlja izvrstan mamac, ali ciljano na šura u ribolov ide veoma mali broj ribolovaca. Ovaj tekst pišem upravo ne bih li ribolovcima dokazao da ciljani ribolov šura može biti itekako zabavan.

Što je ustvari sabiki?

Sabiki je laički rečeno kančanica sa umjetnim mamcima na udicama koji se najčešće izrađuju od sjajnih lameta i perja, a ima ih i silikonskih koji vjerno imitiraju male ribice, kozive i glavonošce poput lignjica. Udice su vezane na kratkim predvezima na debljem i krućem najlonu radi bolje prezentacije i vezano je u nizu od tri do pet udica sa umjetnim mamcima. Kao što sam rekao i ova je tehnika potekla iz Japana gdje se svako toliko rodi neka nova tehnika za ribolov koju ribolovci diljem svijeta rado prihvaćaju i prakticiraju. No hrvatski ribolovci iz Dalmacije ovu tehniku zovu plešuća kančanica i kunu se daju stari ribolovci koriste od pamtivijeka, no ja ne mogu to potvrditi. Tko zna, možda su Japanci stvarno ,,ukrali” ovu tehniku od naših ribolovaca. Kako bilo, u svakoj trgovini ribolovne opreme postoji velik izbor sabikija i cijena im nije prevelika i moj je savjet da si nabavite nekoliko modela koji će zadovoljiti sve potrebe. Važno je spomenuti da udice na sabikijima ne smiju biti male, iako se u trgovinama mogu kupiti sitni sabikiji na udicama 10, 12 ili čak 14, ja uvijek biram one veće na udicama 8, 6 i 4. Razlog su tanka šurova usta koje tanka udica brzo prereže i riba vam ode. Sa većih udica se isto znaju otkvačiti ali rjeđe.

Čiste ruke ili ne?

Lov sa sabikijem je veoma lijep ribolov i prednost je u tome što je taj ribolov sličan špinanju, nema mamaca i prljavih i ,,mirišljavih” ruku. No ponekad sam morao potaknuti ribe na hranjenje te sam umjesto olova na kraj sabikija montirao hranilicu i u nju umetnuo zgnječenu srdelu. Takva srdela ostavlja mirisan trag, što privlači ribu iz velike daljine. No to malo izlazi iz okvira klasičnog sabikija i prlja ruke, ali je efikasno pa ću vama ostaviti na izbor, prljati ruke ili ne.

Pravo mjesto u pravo vrijeme = dobar ribolov

Moram priznati da kod šura nije bitno kad idemo u ribolov jer, kako sam rekao, šur ima velike apetite i halapljivo će napadati ponuđene mamce u bilo koje doba dana. Stoga je važnije da mi uživamo i krenemo u ribolov po lijepom vremenu s laganim maestralom jer ovakvo vrijeme odgovara mnogim ribama pa tako i šurima. Mnogo je važnije locirati šure i tu nam je sonder prijeko potreban. Tradicionalisti nisu za korištenje ovog pomagala, no moram priznati da se bez svog sondera osjećam poput slijepca na moru. Najizdašnije pošte su brakovi gdje se sva riba zadržava pa tako i šuri. Kako su šuri ribe od jata, sonder će nam iscrtati poveliku mrlju na ekranu. Najčešće se nalaze na samom vrhu braka okrenuti prema morskoj struji, čekajući da im struja nešto donese, no to nije uvriježeno pravilo. Naime, često sam nalazio jato šura i na samom dnu, a isto tako i na svega par metara ispod površine. Kod sondera je prednost ta ukoliko ne naiđete na jato šura premještate se na drugu poštu bez uzaludnog ribolova. Imajte na umu da je šur neteritorijalna mezopelagična riba i ne mora značiti da ih uvijek nađemo na istoj pošti, u biti često se dogodi da je ribolov na xy pošti veoma loš, dok su se jučer tako lijepo lovili. Ukoliko se nalazite na nepoznatom terenu, znajte da je većina brakova ucrtana u nautičkim kartama kao i u GPS uređajima s kartografijom te ih je pomoću ovog elektroničnog pomagala veoma jednostavno pronaći. Osim brakova odlične pozicije za ribolov sabikijem su i isturene punte iliti rtovi gdje postoje nagliji prijelazi u dubinu. Na ovakvim mjestima je morska struja izrazito jaka, što je dobar izvor hrane i samim tim odlično mjesto za ribolov.

Pribor za ribolov sabikijem

Čitatelji koji redovito čitaju moje članke zasigurno znaju koji ću pribor navesti, naravno, i za lov sabikijem osobno koristim špinerski pribor srednje težine bacanja i najlakše se snalazim upravo sa ovakvim priborom. Ako želite znati točno o kojem je priboru riječ, koristim štap Greys GRX-i spin dužine 2.70 m i gramaže 30 do 65 gr, rola koju koristim za ovaj ribolov je Penn Sargus 4000. Možda je ovaj štap predimenzioniran za ribolov šura koji su uglavnom manje ribe, no kad na štapu imate tri lijepa šura nije ih ni najmanje lako izvući iz mora, pogotovo ako koristimo još slabiji pribor. Drugi razlog zbog kojeg koristim ovaj jači pribor je veoma realna mogućnost da naš sabiki napadne mnogo veća riba poput palamide recimo, čija je prosječna lovna težina između dva i tri kilograma i sa slabijim priborom je veoma teško savladati ovakvu ribu. Ukoliko radije koristite štapove tipa Bolentino sa mekanim vrhovima od fiberglasa i li punog karbona, preporučio bih vam štapove do tri metra dužine i do 100 grama težine bacanja. Kod role ostajem pri špinerskim modelima veličine 4000 radi njene male težine jer pri lovu sabikijem štap držimo cijelo vrijeme u ruci i nakon višesatnog ribolova ovakvim lakšim priborom ruke i leđa će vam biti veoma zahvalni. No kod štapa i role svaki ribolovac uvijek ima svoje favorite, slobodno odaberite štap po vlastitom guštu gledajući da se okvirno držite gramaže koju sam preporučio i nećete imati nikakvih problema pri ribolovu. Upredenica je u ovom ribolovu moj prvi izbor radi njezi ne neistezljivosti i tanjeg promjera od najlona iste nosivosti, što su velike prednosti u ribolovu u jakoj morskoj struji i detekciji griza. Najčešće koristim upredenicu Power Pro od 20 libri. No ukoliko mislite koristiti najlon umjesto upredenice, preporučio bih vam da izaberete najlon veće krutosti, to jest, manje istezljivosti radi boljeg osjećaja pri grizu, moj favorit je svakako Tubertini Spinner debljine 0.30 mm ili 0.35 mm. Na kraju nam je još potrebno duguljasto olovo sa virblom težine od 40 do 80 grama, ovisno o dubini i jačini struje. Najidealnije je da nam sabiki lagano tone prema dnu, a da nam struja ne radi preveliki trbuh na špagi ili upredenici i prema ovome određujemo koju ćemo težinu olova koristiti.

Kako loviti sa sabikijem

Tehnika lova sabikijem je veoma jednostavna i veoma je slična vertical jiggingu, izgleda da su Japanci ludi za tim vertikalnim tehnikama. Naime, u ovom se ribolovu ne sidrimo već se puštamo da nas nosi struja i tako lovimo. Kad lociramo jato šura pomoću sondera najbolje je zavoziti plovilom pet do deset metara nasuprot struji i ugasiti motor. Tad nas morska struja lagano nosi pravo na jato gladnih šura. Sabiki jednostavno spustimo u more direktno ispod plovila i pustimo ga da potone do dna. Kad olovo dotakne dno zatvorimo preklopnik špule i par puta zaskosamo skupljajući višak špage ili najlona rolom. Napravimo kraću pauzu sa stalnim kratkim trzajima bez namotavanja rolom, tad nastavimo sa skosanjem i namotavanjem rolom te svakih par metara radimo pauze sa cimanjem i tako sve do površine. Već mi se nekoliko puta dogodilo loveći sabikijem da pri prvom spuštanju nakon desetak metara sabiki više ne tone, naravno, nije mi bilo jasno i kad sam krenuo namatati shvatio sam o čemu je riječ. Šuri su spazili moj sabiki i odmah ga napali i svaka je udica ulovila šura tako da su oni uspjeli zadržati olovo. Ukoliko imate jato ribe iscrtano na sonderu, a riba ne grize, treba kružiti oko braka, to jest, pustiti se niz struju iz svih mogućih kutova ne biste li potaknuli šure da napadu vaš sabiki. Ukoliko ni tad nemamo griz, možemo promijeniti sabiki, to jest, staviti varalice druge boje i veličine, jer nekad je i nijansa bitna, zato se valjda i proizvode u tako mnogo različitih inačica. Moram reći da sonderi ne mogu prepoznati o kojoj je vrsti ribe riječ te možda lovimo misleći da smo nad šurima, a riječ je pak o nekoj drugoj vrsti kojoj naš sabiki nije zanimljiv. Tad nam nema druge nego potražiti novo mjesto i jato za daljnji lov. Zaboravio sam reći da je griz šura veoma silovit i kontra nije gotovo niti potrebna. Ulov treba izvlačiti bez previše taktiziranja. Jedino ako vam zagrize mnogo veća i opakija riba, onda je dr’ž gaće ha-ha.

To bi bilo sve o ovom lijepom ribolovu koji nam može pružiti velike užitke, na vama je sad da se okušate u njemu, sigurno ćete se lijepo zabaviti. BISTRO

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana