Otok Prvić
8 min readPR / Broj 66 / Rujan / 2013.
Ove godine sezona lova na lignje krenula je rano, već usred ljeta. Naoružan hrpom varalica otisnuo sam se na otok Prvić, a na sreću ponio sam i par skosavica, koje su pomogle da ovaj godišnji odmor pamtimo po odličnom lignjolovu i pravim delicijama na tanjuru.
piše: Zdravko Šavor
photo: Zdravko i Toni
Ljeto na Prviću
Otok Prvić u šibenskom području, a posebno mjesto Šepurine relativno su netaknuti divljom apartmanizacijom i pružaju odmor u kojem daleko od vreve mondenih turističkih središta guštate u suncu i moru u sporom, otočkom ritmu. Ni ribolov nije ovdje loš. Doduše brancine smo vidjeli tek jednom, no već u prvom zaronu vidio sam nekoliko manjih orada i jednu od preko pola kile. U prvom pokušaju ribolova s obale, ulovljeno je nekoliko fratara, no ribolov nam je zbog liganja brzo pao u drugi plan. Priprema za godišnji odmor bila je fokusirana na orade i ribe koje se mogu loviti varalicom. Na umu sam imao brancine, eventualno lice i strijelke koje su se proširile Jadranom, pa sam ponio tri kutije razno raznih varalica. Kako mi je Žac usput natuknuo da ove godine lignje dobro rade već u ovom dijelu ljeta, ponio sam i par Kanji skosavica, tek toliko da mi se nađu pri ruci. Skupljajući informacije o samom otoku i ribolovu na njemu, znao sam samo da se u priobalju oko otoka znaju vidjeti orade, te da je jedan podvodni ribolovac na strani otoka koji gleda prema Vodicama vidio lice. S druge strane otoka u samoj Prvić Luci kod odmarališta Požega, Hrvoje se dobro nalovio šaruna na špin. Zbog razvoja situacije cijeli godišnji odmor odvijao se u znaku lignjolova i odličnom treningu za predstojeću sezonu.
Jadranska lignja
Jadranska ili europska lignja u pravilu se zadržava u dubinama od 50 do 100 metara, no zalazi i dublje, a u periodu mrijesta dolazi u pličine. Taj dolazak u pličine obično je počinjao sa početkom jeseni, no zadnje dvije godine cijela igra počinje već u kolovozu. Područja u kojima ju se isplati tražiti obično su pjeskovita sa travom, muljevita ili u kombinaciji sa kamenom, a postoji predrasuda da ju privlači svjetlo umjetne rasvjete, pa ih ljudi najčešće love sa molova ili trajektnih pristaništa, te svih mjesta koja imaju dobro osvjetljenje. Prilikom lova iz čamca često se koristi umjetno svjetlo koje se potapa u more do određene dubine, a isto svjetlo bi se moglo koristiti i sa obale. Iako mnogi ribolovci na moru izbjegavaju lignjolov zbog nedostatka borbe prilikom drilanja lignje, lignjolov je u stvari jako zabavan, a veće lignje znaju pružiti dobar otpor prilikom izvlačenja.
Iznenađujuće dobar lignjolov
Upravo je Prvić Luka kriva za sve. Prijatelj Toni i ja tražili smo šarune kod spomenutog odmarališta prema Hrvojevom naputku, no kako se ništa nije događalo osim što su nam mali ugori, ovdje u žargonu zvani špigeti, trgali srdelu na dnu. Negdje oko ponoći čisto iz dosade i znatiželje zabacio sam skosavicu u more. Već u drugom prolazu osjetio sam lagano opterećenje da drugom kraju strune, koje se pretvorilo u veselje ulovom prve lignje u ovom ljetnom nizu. Nekih 45 minuta kasnije ulovio sam i drugu, a u povratku u Šepurine na glavnom molu otpala mi je još jedna u pokušaju da ju izvadim iz mora. Ta prva noć promijenila je tijek godišnjeg odmora. Klasični ribolov polagano je padao u drugi plan, a lignjolov je bio centar naših “ribolovnih” aktivnosti. Skoro svaku noć u nizu vadili bi lignje. Nekad bi počele raditi kasnije, nekad još tijekom zalaska sunca. Nešto bolje po valovima, a malo slabije po mirnom moru. U dijelu noći bez mjeseca grizli bi veći komadi, a kada je mjesec jako osvjetljavao more činilo se da općenito slabije grizu. No kad bi mjesec zašao iza horizonta, u pravilu bi primale one najveće, no sve su to naši subjektivni dojmovi a ne neko pravilo. Prosječno bi lovili do 10 liganja u par sati i to u periodu od 20:10 do 01:00. Najbolji skor imao sam jedne večeri, kada sam u pola sata još prije mraka dobio pet liganja i sipu. Lignje smo lovili sa svih isturenih pozicija lijevo od centra Šepurina, dakle na svim molovima bez obzira na osvjetljenje. Naravno ovo je bilo tek lijepo zagrijavanje za pravu sezonu liganja koja tek počinje u jesen i zimu na Jadranu. No dok je zimski lignjolov ponekad naporan i težak zbog hladnoće, te se po pravilu s kraja odvija u društvu još nekolicine lignjolovaca koji su em konkurencija, em faktor koji nam sužava područje djelovanja, u ovom periodu dok još domaći nisu nanjušili prisustvo omiljenih glavonožaca doživljaj lignjolova bio je pjesma. Tople noći i ugodan pad temperature nakon nesnosnih dnevnih vrućina, te činjenica da smo Toni i ja jedini bacali skosavice i imali cijelo more ispred sebe, pozitivno su utjecali na naše strpljenje i ishod. Polagano i bez presinga mogli smo eksperimentirati i imali smo cijeli godišni pred nama. Toni je inače doktorirao populacijsku genetiku na biologiji i veliki je zaljubljenik u prirodu, a kako nikada nije lovio lignje sa kraja bio mi je izazov pomoći mu u školovanju. Na kraju odmora, možda i nije doktorirao na lignjama, ali je svakako magistrirao sa vrlo dobrom ocjenom. Ne moramo spomenuti koliko su jadranske lignje fine, te da je cijelo društvo na otoku u tih desetak dana, a posebno ženski dio bio oduševljen činjenicom da se ta delicija često nalazila na tanjuru, a da ju nismo morali skupo plaćati u restoranu. Posebno je fino legao rižoto kojeg je za naše društvo Nenad majstorski spremao, a sam recept možete pronaći u nastavku teksta.
Nenadov recept za rižoto od lignji
Temeljac za rižoto radi se od korjenastog povrća (mrkva, peršin i celer), luka, vode sa malo maslinovog ulja i ribe (u našem slučaju fratri i arbuni). Dodajte sol i papar u zrnu. Temeljac se kuha oko sat i pol do dva, dok se sve skupa ne raskuha do raspadanja. Kada voda, koje ima toliko da volumenom pokrije ribu, zavrije dodaje se 2 dcl vina. Nakon što je temeljac skuhan, riba se propasira. U veliki lonac na hladno maslinovo ulje stavljamo luk, koji se dinsta dok se ne zažuti. U tom trenutku stavlja se žličica domače kvasine, koja mora zavrijeti. Za 4 osobe dovoljno je 4 do 5 jadranskih liganja prosječne veličine, te 300 grama riže za rižoto, koju miješamo dok ne postane staklasta. Nakon toga ulijeva se decilitar prošeka, pa kad alkohol ispari i temeljac uz konstantno miješanje, na način da riža nikada ne smije plivati u temeljcu već ga cijelo vrijeme ga dodajemo toliko da riža ne bude suha. Nakon par minuta kuhanja riže smanjujemo vatru, te se ubacuju očišćene i narezane lignje, što se sve skupa miješa i podlijeva dok se riža ne skuha. Usred kuhanja dodaje se par cvjetova kapara i istisnut režanj češnjaka. Kada je rižoto gotov, potrebno je da 5 minuta odstoji poklopljen prije konzumiranja. Po potrebi se može dodati i soli, ako je potrebno.
Uspješno korišteni sistemi
Ovisno o uvjetima na moru mijenjali smo sisteme za lignjolov. Prvo smo odlično lovili na Kanji skosavicu veličine 2.5 u sardine blue boji, a po većim valovima nešto slabije su primale na manje modele veličine 2 raznih boja, isključivo iz razloga što su sporije tonule i zbog valova smo imali nešto slabiji kontakt za skosavicom. No brzo smo tome doskočili. Okruglo olovo teško 4 grama pokazalo se idealnim za drop shot montažu, u kojoj sam na pola metra od olova vezao manju skosavicu. To je dosta poboljšalo broj grizeva. No najboljom montažom koja je donijela najviše i to prosječno najvećih liganja, pokazao nam se drop shot sistem sa 2 skosavice, u kojem je donja otežana Kanji dvojka, a gore sam montirao neutralnu „no name“ skosavicu veličine 3.0 koju je izronio iz mora jedan ribolovac kojeg smo upoznali na otoku. Upravo na tu neutralnu skosavicu, koja je radila na metar od dna, primala je većina liganja tijekom korištenja sistema. Princip lignjolova sa obale je sljedeći. Skosavica ili cijeli sistem sa drop shot olovom i jednom do dvije skosavice, baci se što dalje u more. Zatim se pričeka sa povlačenjem do minute, ovisno o dubini da sistem dođe do dna, ali pažljivo gledajući strunu ili upredenicu, jer lignje mogu primiti skosavicu i u propadanju ako rade u gornjim slojevima mora. Kada smo sa sistemom ili skosavicom došli do dna, počinjemo sa polaganim povlačenjem. Vučemo toliko sporo da u pravilu kupimo sve sa dna, što može biti pogubno za gubitak skosavica, no na našu sreću tijekom tih desetak dana izgubili smo samo dvije. Na svako opterećenje sa druge strane strune, reagiramo sa polaganim pokretom vrha štapa i kontinuiranim okretanjem ručice role. Nikako nemojte zatezati ili davati kontru kao što to radite u ribolovu. Na taj način možete pokidati krakove, posebno ako je lignja primila skosavicu sa jednim ili oba lovna kraka. Nekad se dogodi da vam lignja ispadne sa skosavice, a da na skosavici ostane sluz. To je dobar znak koji odaje prisustvo liganja, pa nakon toga izoštrite sva čula da poboljšate realizaciju. Lignje ponekad agresivno napadaju velike skosavice, no nekad su oprezne i uzimaju manje modele veličine 1.8 ili 2.0. Zato je dobro u kutiji imati priličnu zalihu raznih veličina , modela, a i boja. Dok se iz čamca koriste olovo ili olovna peškafonda na kraju strune i neotežane skosavice poviše nje, peškafonda vam sa obale neće biti od velike koristi, ali vam dobro dođe nekoliko drop shot olova u težinama od 4 – 15 grama, ovisno o dubini mora i jakosti valova. U kombinaciji sa olovom možete koristiti iste, neotežane skosavice kao i iz čamca. Još je jedan sistem zanimljiv i može donijeti koju lignju više. Umjesto olova na kraj strune vežite veću otežanu (egi) skosavicu kojom ćete lijepo čitati dno, a na razmaku od 0,5 do 1 m svežite jednu neotežanu skosavicu. Sistem isprobano radi, a kombinacija 2 skosavice, u ovom slučaju različitog ponašanja u moru mogu donijeti dobar ulov. Za prihvaćanje liganja dobro vam može poslužiti podmetač, jer se zna dogoditi da lignja ispada kod podizanja iz mora. To se nešto rjeđe događa ako se primila sa jednim od kraćih krakova, no ako se drži na lovnom kraku i još k tome je velika, najbolje je koristiti podmetač. Za lignjolov se može podjednako uspješno koristi tanka upredenica ili ostale vrste struna promjera do 0,20 mm, a ovisno o terenu i dubini lova, osnovna struna može biti i nešto većeg promjera ali tada uz obaveznu upotrebu fluorokarbona kojeg lignja slabije vidi.
