DRAVSKI ŠPORNJEVI KOD FERDINANDOVCA

6 min read

PR / Broj 28 / Srpanj / 2010.

Drava u Đurđevačkoj Podravini još uvijek ima dosta obilježja one divlje rijeke iz prošlih stoljeća, koja je sa bujičnim vodama trgala i rušila sve pred sobom, izlijevala se, pravila brojne rukavce i čestim promjenama toka radila mrtve tokove, kod nas zvane „Stare Drave“.

Piše: Marko Klarić

Danas, naravno, kad su uz rijeku mnoge obradive površine, nikako nije poželjno da rijeka i dalje premješta svoj tok, nepovratno odnoseći nečiju imovinu.

Zadnjih 30 godina, uvijek kad Drava počne seliti maticu i potkopavati obalu, Hrvatske vode uz pomoć lokalnih vlasti određuju gdje je potrebno napraviti prirodne barijere, tzv. špornjeve (u Podravini ih zovu perutnice), iliti kamene nasipe kojima je zadatak preusmjeriti glavninu vodene mase što dalje od obale, kako bi se zaustavilo daljnje odronjavanje vrijedne zemlje uz vodu.

Ovakvi špornjevi vrlo brzo postaju jako dobra staništa svim vrstama riba, a stoga su i vrlo posjećena od strane ribolovaca, koji tako dobiju mogućnost na malom prostoru loviti sve vrste riba koje obitavaju u Dravi, od onih grabežljivih, pa do bijele ribe, šarana i amura.

Jedno od takvih mjesta na Dravi je nastalo prije 10-tak godina kod Ferdinandovca, gdje je Drava potpuno usmjerila tok sa mađarske obale na našu i kod svakog povišenog vodostaja odnijela par metara naše obale.

Počela je gradnja prvo manjeg i kraćeg špornja, a kako niti to nije pomoglo, nakon manjeg, 500-tinjak metara nizvodno, izgrađen je i duplo veći šporanj, dugačak 200-tinjak metara.

Ovo je konačno zaustavilo daljnje urušavanje i preusmjerilo struju na sredinu rijeke. Stvoren je tako prekrasan dio dravske obale, jedan od najširih na cijelom toku. Tu na najširem dijelu Drava je široka i 1000 metara, s jednim velikim otokom na sredini toka i jednim između dva špornja, te sa mnoštvom sprudova koji su na suhom za manjih vodostaja s obje strane špornjeva. Gotovo odmah nakon izgradnje počela se i uspješno loviti riba sa špornjeva, prvo na takva mjesta sa brojnim džepovima mirne struje, neposredno uz brzake uokolo špornjeva dolaze brojna jata uklija, a njih uvijek prate grabežljivci, najčešće boleni i klenovi, a ima i somova i štuka. Već nakon par mjeseci, kad se iza špornjeva natalože hranjive tvari i kamenje nasele razne kolonije puževa i školjaka, počnu se skupljati oko špornjeva i jata bijele ribe (plotice, podusti, nosare, mrene), a isto tako ovakva mjesta vrlo rado posjećuju i šarani i amuri. Jedan od razloga zašto na ovim špornjevima uvijek ima ribe je i taj što tamo svakodnevno ima ribolovaca koji bacaju raznu prihranu koja i primamljuje ribu i zadržava ju u blizini špornjeva. Dobro je i to da su špornjevi vrlo veliki i moguće je loviti ribu sa obje strane svakog špornja, pa je moguće da istovremeno lovi i 20-tak ribolovaca, bez da ometaju jedan drugoga, pa je uvijek moguće pronaći za sebe neki slobodan kutak, ako lovite stacionarnim tehnikama, a ako dolazite špinati, treba vam cijeli dan kako biste pretražili oba špornja i teren između i oko njih.

Što i kako loviti na špornjevima u Ferdinandovcu?

Od grabežljivca se najčešće love klenovi i boleni, sad u srpnju i kolovozu jako dobro rade somovi i mrene na varalicu, a kasnije sa zahlađenjem u zaton kod velikog špornja za kederima dolaze i kapitalne štuke, kojih je ulovljeno nekoliko oko metar duljine.

Bijela riba se lovi bolognesima i matchevima puštanjem plovaka nizvodno i prihranjivanjem kuhanom pšenicom i kukuruzom, a ponekad i jedinstvenom podravskom metodom bacanja uzvodno i lova prema sebi, za što treba malo prakse kako bi se moglo pravovremeno kontrirati. Kod lova puštanjem plovka budite spremni i na grizeve amura i šarana, te prilagodite debljinu najlona i za malo veće ribe. Osim šarana i amura često se ovom tehnikom ulove i mrene. Mrene se sad love i na varalicu, ali češće kotrljanjem ili klasičnom grund tehnikom, isto tako ulovljeno je i dosta somova postavom na kedera.

A i nije sve baš tam

Ako se netko odluči posjetiti ove terene, dobro je znati da i u blizini ima prekrasnih i ribom bogatih terena, kako na samoj Dravi nizvodno prema Brodiću i Podravskim Sesvetama, tako i na dvjema mrtvicama (Stare Drave) Lepe Grede uzvodno i Bakovca nizvodno od špornjeva na Dravi.

Kako doći do tamo?

Do Ferdinandovca dolazite iz pravca Đurđevca, prolazite uz hotel Picok u Đurđevcu i dalje samo pratite znakove, do Ferdinadovca ima 15 km. Kad uđete u selo, vozite samo glavnom cestom kroz cijelo selo, izađete iz njega i dođete do „T“ raskrižja na kojem je raspelo, tu je ravno ispred vas šljunčana cesta koja vodi do stare Drave Bakovci (vidi se s ceste), desno je Brodić i P. Sesvete (cesta ide uz Dravu), dok lijevo skrećete za špornjeve i Lepu Gredu.

Kad ste skrenuli lijevo vozite oko 2 km do prvog skretanja desno, koje vodi prema špornjevima na Dravi, odmah kad ste skrenuli na dobar šljunčani put, s lijeve strane vam je ribički dom ŠRK Štuka Ferdinandovac. Zatim vozite šljunčanom cestom samo ravno nekih 1.5 km i tako dolazite do Drave i većeg špornja (manji je lijevo od vas).

Do opisanog rukavca Poljica dođete kad krenete od manjeg špornja šljunčanom cestom uzvodno Dravom i nakon 1 km vidjet ćete s desne strane rukavac (put prolazi uz njega), ako dalje nastavite istim putem, doći ćete do Stare Drave Lepe Grede.

Do Lepe Grede može se doći i bližim putem. Sa asfalta ne skrećite desno kod ribičkog doma, već nastavite ravno do sela Lepa Greda i kod kapelice skrenite desno na šljunčani put, te nakon 300 m dolazite do vode i skretanja desno uz vodu, gdje ćete ugledati drvene platforme na svakih par sto metara.

Lepa Greda je posebno zanimljiva špinerima koji love bassa, jer je dosta bogata i njim (70-tih godina Zlatnu udicu u reviji Vikend dobio je ulov bassa od 2.60 kg baš sa ove vode), a ima i dosta štuke. Vode su dosta specifične, tj. vrlo bogate vodenom vegetacijom i na Lepoj Gredi je jedino moguć lov sa izgrađenih drvenih platformi, dok na Bakovcima postoje i dijelovi gdje se može loviti i sa obale.

Na Lepoj Gredi morate biti naoružani weedles varijantama varalica, uz površince koji su vrlo lovni u večernjim satima na čistim dijelovima vode.

Blizu špornjeva je i jedan rukavac, na izlazu kojeg je veliki zaton, a mjesto se zove Poljic (ili prijelaz) i na njemu je bio napravljen privremeni granični prijelaz skelom koji se otvarao par puta godišnje u povodu svetkovina u Ferdinandovcu i u susjednom mađarskom Vizvaru, koji je na drugoj obali Drave. Zadnjih godina prijelaz se ne koristi, ali ostala je lijepa nadstrešnica sa stolovima i uređeno mjesto na samom spoju rukavca i Drave.

Tu je jako dobro mjesto za lov štuke kroz cijelu godinu, najčešće se lovi bijela riba duljim direktašima, a na samom spoju s Dravom ulovljeno je dosta krupnih somova i bolena.

Na ovom mjestu gledajte bijele betonske stupove koji obilježavaju državnu granicu, kako ne biste prelazili na teritorij Mađarske, koja je na ovim mjestima i na našoj (u stvari njihovoj) obali.

Ovdje je čest i nadzor granice, a vrše ga i naša i Mađarska pogranična policija, pa obavezno imajte sa sobom i osobnu iskaznicu i ribolovnu dozvolu. Ako to sve imate, granična policija je uvijek vrlo susretljiva prema ribolovcima, pa i od njih možete dobiti informacije gdje se najbolje lovi.

ZŠRD Đurđevac

Svim opisanim vodama gospodari Zajednica športsko ribolovnih klubova Đurđevac i osim ovog dijela Drave ista ribolovna dozvola vrijedi za tok Drave od jezera Čingi-lingi u Molvama, pa do ulaska kanala Rok strug u Dravu kod Podravskih Sesveta. Ako namjeravate špinati, možete obići opisane terene, pa krenuti nizvodno Dravom prema Brodiću i P. Sesvetama.

Gdje kupiti dnevne dozvole?

U Ferdinandovcu, u samom središtu sela, na glavnoj cesti je pizzerija San Fernando, rade od 7-23 h i tamo uvijek možete kupiti dnevne dozvole.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2021 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana