Lignjolov iz barke: kada, gdje i zašto

PRM / Broj 10 / Listopad / Studeni / Prosinac / 2015.

O lignjama je napisano mnogo, no ni oni koji ih svaki dan love (uspješno) ne mogu tvrditi da sve znaju…

Piše: Željko Vedernjak

• 

Lignja (lat. Loligo vulgaris)

Nedavno me jedan znanac uvjeravao da u Jadranu živi preko osamdeset (brojkom 80) vrsta liganja. No nažalost ograničeni smo više-manje samo na jednu. Lignje su životinje jako kratkog životnog vijeka. Prosječni primjerak lignje ne živi niti godinu dana, stoga je godišnji ciklus od velike važnosti. Većina lignji svoj procvat doživljava u jesenskom razdoblju, kada se intenzivno hrane u obalnom području i na koncu pronalaze partnera, polažu jaja i prirodno ugibaju. Krajem ljeta u moru se također događaju promjene, kako temperaturne, tako i količine planktona kao primarne proizvodnje važne svakom morskom biću. Lignje žive u kanalima i na otvorenome moru, do 300-400 metara dubine. Ove pliće kanalske lignje su mnogo brojnije, ali dosta sitnije zbog slabijeg hranjenja, od liganja iz otvorenog mora. Pošto se u isto vrijeme pojavljuju lignje od prosječnih 15-25 deka na otvorenom moru i one od 2-5 deka u kanalu, većina ljudi smatrala je da se radi o dvije različite vrste, no ustvari to je samo jedna vrsta lignje, znanstvenog naziva Loligo vulgaris.

• 

• 

• 

Pred nama je još jedna sezona skosanja. U stvari sezona je već odavno trebala početi no zbog toplog mora lignje (opet) nešto sporije prilaze obali. No i to će se u slijedećim danima promijeniti, noći su sve hladnije, a lignje imaju svoj životni ciklus koji se svake godine ponavlja. Nažalost svjesni smo da je liganja sve manje i tome smo razlog jedino mi ljudi koji ih nemilice tamanimo (dobro jedu ih i ribe). U ovom tekstu pokušat ću sažeti svoja iskustva u lovu liganja iz barke koji će početnicima (a i onima iskusnijima) pomoći da ostvare dobre ulove. Naime liganja još uvijek ima da uz malo truda (i znanja) ulovite za dobru večeru.

• 

Svjetlo

Dakle, prve lignje intenzivnije se pojavljuju svake godine krajem ljeta i tada ih je najlakše uloviti iz barke koristeći sisteme sa olovnim peškafondom. No, većina liganja u priobalnom području u tom razdoblju je vrlo sitna. Logično bi bilo ostaviti ove lignje da narastu (a rastu vrlo brzo) i samo mjesec dana kasnije loviti lijepe primjerke. Iskreno boli me srce kad vidim kantu sa stotinjak sitnih lignjica koje sve zajedno nemaju ni dvije-tri kile. No to moram ostaviti vama na savjest, vratimo se na temu. Uporabe umjetne rasvjete jačine do 100 candela u lovu lignji dozvoljena je u sportskom ribolovu u razdoblju od 01.09. do 31.03.

No prije nego upalite sve te nove i stare ferale, halogene i led žarulje i uperite svjetlo prema morskom dnu jeste li se zapitali kako ta rasvjeta stvarno djeluje na lignje?

• 

• 

Mnogi ribolovci misle da svjetlost privlači lignje, no moje dugogodišnje proučavanje ponašanja liganja dovelo me do sasvim drukčijeg zaključka. Lignje su u stvari sasvim indiferentne na pojavu umjetne svjetlosti, čak ih je lakše uloviti kada je veći mrak nego veća svjetlost. Pa što onda postižemo sa svjetlosti i zašto svi svijetle dok love lignje? Odgovor je jednostavan: svjetlost privlači planktone, plankton privlači ribu, a plankton i ribu love lignje i tu je tajna ribolova sa umjetnom rasvjetom. Kada je plankton ili sitna riba koncentrirana na jednome mjestu, sigurno je da će gladne lignje radije doći u tu blizinu. Dakle lignje se hrane i planktonom osobito dok su sitnije i svaka hrana im je dobrodošla, a planktoni su izrazito brojni i hranjivi. Kada lignja dosegne određenu veličinu (prosječno preko 25 deka), plankton joj više nije primarna hrana i zbog toga ribolov feralom doživljava svoj vrhunac tijekom listopada, da bi sredinom studenog skoro pa skroz opao, jer se broj manjih liganja smanjuje, ali isto tako i broj planktona koji više ne mogu živjeti na niskim temperaturama. Ponekad pogledam brodice kako svijetle u prosincu i zapitam se kako mogu biti tako uporni. Ne kažem da neće uloviti lignju, ali istu pa čak i veću količinu ulova vjerojatno bi postigli i kada bi ugasili umjetnu rasvjetu. U stvari lignja najbolje lovi u polumraku uz samo svjetlo. Više puta mi se desilo da sam odlično lovio uz brod koji je jako svjetlo. Oni su imali osjećaj da im „kradem“ lignje no taj fenomen je prisutan zbog toga što su skosavice padale iz svjetla u tamu i tamo postajale sve manje vidljive (tj. bježale su u mrak), a to im lignje nisu mogle oprostiti.

Danas na tržištu postoji mnogo vrsta umjetne rasvjete od starih Providus plinskih ferala, preko podvodnih halogena do modernih LED svjetiljki. Nedavno je pojava Hydro Glow lampi izazvala pravu pomamu jer su uz mali potrošak struje davale veliku količinu svjetlosti. No ako ponovo pročitate prethodni odlomak postat će vam jasna njihova glavna mana. Naime njeno zelenkasto svjetlo savršeno privlači plankton i ribe (ima je i u bijeloj led izvedbi ali je zelena mnogo bolja), ali ona svjetlost širi u velikom krugu u svim smjerovima, a već sam napisao da će lignje bolje primati u polutami. Znači sva svjetleća tijela koja imaju usmjerenu svjetlost uvijek će vam omogućiti bolji lignjolov od onih koja ga rasipaju. Naravno uvijek se možete snaći i svojoj lampi napraviti sjenilo ili jedan kraj prekriti izolir trakom kako bi dobili područje bez svjetla. Ako još možete postići da zabacujete skosavice u svijetlo, a da vam one pod barkom poniru u mrak vi ste siguran pobjednik – pokušajte.

Peškafondo i skosavica

Iako se hrani planktonom, svaka lignja rado će zagristi na veliki zalogaj, poput ranjene ribe koja ne predstavlja prevelik problem. Peškafondo i skosavica predstavljaju savršenu imitaciju bespomoćnog plijena koji se jednostavno isplati napasti. Predvez se najčešće izrađuje od zadnjeg olovnog peškafonda na dnu, težine od 18 – 100 grama (ovisno o dubini lova), i jedne bezolovne skosavice (tj. plutajuće skosavice, zove se još i jig, mrkva, lignjarić itd.) poviše koje se može, a i ne treba, imati pramu. Veličine ovih skosavica su od 1.5 do 3.0. Skosavica može biti zakačena na vrtilicu. Ja više volim da mi je bezolovna skosavica udaljena od glavne osnove bar 5 cm, što mu daje prirodnije ponašanje u uvjetima jačih strujanja. Upravo u takvim uvjetima bolje se lovi na takve skosavice, dok u uvjetima mirnog mora, olovni peškafondo na dnu sistema postiže bolje rezultate. Udaljenost između peškafonda i skosavice nije važna jer će se lignje loviti jednako gdje god da skosavicu zavezali.

• 

• 

Skosanje

Nema mi milijeg nego kad vidim da ekipa u brodu pored mene skosa snažnim trzajima i jakim pokretima ruku toliko snažno kao da čupaju travu sa dna. A u stvari čupaju – krakove. Svako malo može se vidjeti kako čiste krunice od lovki koje su naglim skosom otrgli. Dakle ne vucite peškafondo velikim i snažnim trzajevima! Ovaj savjet vam dajem jer postoji velika vjerojatnost da vas je već netko prije naučio da se lignje love ako trzate kao blesavi. Taj sistem lignjolova dolazi iz starih vremena, kada se lovilo drugačijim peškafondima, a i liganja je bilo više. Danas takav način lova samo uznemiruje lignju koja će od peškafonda koji se mrda velikom brzinom radije pobjeći. Ja NIKADA ne trzam peškafonom, već držim rukom štap sa osjetljivim vrhom i čekam na njezino dirkanje. Tada lagano povučem i izvadim ju bez problema. Lagani trzaji, podizanja i spuštanja su o.k. ukoliko još niste razvili osjet u rukama, ali još jednom ponavljam, jaki trzaj je nepotreban i kontraproduktivan.

Sidrenje i driftanje

• 

Lignju se može uspješno loviti na svim terenima, osim na muljevitom dnu. Dobri tereni su najčešće u velikim zaklonjenim uvalama ili oko rtova – punti gdje postoji bilo kakvo strujanje mora koje lignjama ( i drugim grabežljivcima) omogućuje lakši lov sitnih ribica koje se tamo zadržavaju. Lignja više voli velike položene „livade“ obrasle posidonijom koje polako poniru u dubinu nego oštre stjenovite obale koje se naglo ruše. Naravno najbolje se lovi dok u laganom driftu bez sidrenja pretražujemo teren. Uvijek se moramo podrediti kurentu-strujanju mora. Ako znamo (ovisno o dobu dana i mjesečevim mijenama) kuda će i kada kurenat krenuti, možemo puno brže pretraživati teren i lakše ustanoviti dubinu na kojoj se lignja nalazi. Gdje god bili – na poziciji koju poznate u “dušu” ili na novoj pošti koja vam je totalna nepoznanica, uvijek krenite sa istraživanjem dna, a to najlakše možete izvesti sa običnim olovom ili sa starim peškafondom kojeg ste spremni izgubiti. Kad vam prva lignja zagrize, zapamtite poziciju i pokušajte se na njoj zadržati još malo kako biste ulovili još koju jer se lignje vrlo često drže u jatu ili bar u paru. Tu je fish-finder od velike pomoći jer pokazuje trenutnu dubinu koju je poželjno upamtiti. Kako se noć bliži, tako se lignje sve više približavaju obali i tada ih možemo naći i na dubini od svega par metara, a kako noć odmiče prema jutru, tako se i lignje povlače u dublje more. U noćima bez mjeseca lignja se može loviti driftanjem do trenutka kad more počne svijetliti pod utjecajem planktona koji radi svjetlucavi trag i na najlonu i na skosavicama. Tada treba upaliti rasvjetu.

U slučaju jačeg vjetra i kurenta ponekad je lignjolov u driftu težak, i tada je lakše usidriti se i loviti. Kada odlučite lignjariti na sidru morate se pomiriti sa činjenicom da to nije ni izdaleka učinkovit način kao lov u driftu iako ponekad i on zna dati dobre rezultate.

Peškafondo VS olovo

Veličinu peškafonda prilagodite uvjetima u kojima lovite. Ako na terenu na kojem lovite nema jakog kurenta, za dubine do 25 m upotrijebite peškafonda od 20-30 g težine, a za dubine od 40-50 m morati ćete se prilagoditi jačini kurenta i tu se težina peškafonda ( ili olova) zna kretati od 40 do 100 grama. Sistem ne morate uvijek spuštati direktno ispod barke, možete ga i zabaciti uz kurenat, tako da kada potone do dna bude direktno ispod vas. Radeći velike ili male „skose“ štapom (ili iz ruke) pokušajte raditi što duže pauze između „skoseva“ .Te pauze će vam donijeti lignju više. Uvijek nastojte da se peškafondo nalazi okomito ispod barke. Ako taj način ne funkcionira, pustite da se cijeli sistem naglo udalji od barke pod blagim kutom tako što pokrenete motor i krenete par metara naprijed ili nazad što najviše ovisi o smjeru kurenta. Često lignje znaju u istoj noći tražiti od vas da promijenite nekoliko tehnika trzanja peškafondom, a i promjena modela i boja istih zna pokrenuti one „zeznute“ koje samo prate skosavice.

• 

Uvriježeno je mišljenje da peškafondo nikad ne zamjenjujemo običnim olovom jer se kombinacija skosavica i olova pokazala manje uspješnom od kombinacije peškafondo-skosa ali iz osobnog iskustva mogu reći da to i nije slučaj. Osim gubitka peškafonda prilikom zapinjanja na hridinastom terenu, mana mu je i da na ostalim terenima kupi dosta „šporkice“ i odbija lignje. Ovaj se problem rješava da ga pustite da dodirne dno i zatim ga podignete za jedan okret role i zaklipate strunu na špuli role kako sistem ne bi potonuo dublje. Očistite zatim peškafondo i lovite. Naravno pri driftu se dubina ispod barke mijenja pa je postupak poželjno ponoviti. Olovo koje ne zapinje toliko po dnu jer nema „rozete“ pruža puno više raznih opcija i taktika kojima se možemo posvetiti. Na primjer kod lova tataki skosavicama na dnu se obavezno koristi teško olovo. Nije se jednom desilo da je ključ uspjeha bio u tome da su lignje „nezainteresirane“ za klasiku i da primaju skose neposredno uz dno, a jedini način da se to ostvari je korištenje olova s kojim stalno morate biti u kontaktu sa dnom. Dok osjećam dno – imam i događanja. Čim stavim peškafondo, počinjem zapinjati- ako sam u grotama- izgubit ću skose. Ako sam na pijesku i travi, rozeta puna šporkice prije će odbiti nego privući lignje! Dobro odabrana težina olova s kojima možemo pretraživati teren u „driftu“ može donijeti puno više ulova nego najskuplji peškafondo koji u nekim trenutcima postaje tlaka i onemogućava nam normalni lignjolov. No jednako tako ima dana kad peškafondo lovi i preko 80% svih liganja. Kao i kod svakog lova sposobnost procjenjivanja i brzina prilagođavanja novonastaloj situaciji donosi uspjeh.

Tataki i dnevni lov liganja

• 

Tataki japanska tehnika se pojavila na našem dijelu Jadrana tek prije par godina. Radi se o lovu lignji sitnim skosavicama koje mogu biti meke i tvrde. Skosavice za Tataki prodaju se već montirane na sistem po tri komada u nizu. Ali i svaka posebno. Ukupno postoje tri vrste malih Tataki skosavica: Cibiebi – skosavica tvrdog plastičnog prozirnog tijela koje neodoljivo podsjeća na kozicu, druga je Cibika tvrda plastična skosavica presvučena tkaninom i treća je meka Oppai Sutte skosavica čije je tijelo na dodir meko zbog sloja silikona ispod tkanine. Tataki tehnika se obavezno izvodi u driftu sa teškim kruškastim olovom od 200-300 g koje omogućava da je sistem što okomitije ispod broda. Sa Tataki skosavicama treba svako malo „zaplesati“ naglim trzajevima vrhom štapa i zatim smiriti sistem promatrajući vrh štapa i tren kada će lignja napasti. Naravno da biste to uspjeli potrebno je loviti relativno jakim štapom osjetljivog vrha i tankom upredenicom koja će zbog svoje neistezljivosti sa lakoćom pokrenuti sitne skosavice kada zatresete štapom. Ova tehnika savršeno radi danju na većim dubinama (35 – 50 m), a lignje se odlično love uz brakove, rubove (prijelazi dubine)…

Revolucija mekih skosavica i peškafonda

Upravo je Tataki tehnika zaslužna za pojavu skosavica i peškafonda sa mekim tijelom od silikona. Domaći proizvođač DTD razvio je čitavu liniju (i ne baš sitnih) skosavica od mekog sillikona te proizveo i patentirao prvi „meki“ olovni peškafondo (dakle olovni peškafondo koji između olova i tkanine kojom je poresvučen ima i sloj silikona). Naime lignja svojim lovkama često pipa skosavicu prije nego se odluči na napad, a ove meke varalice zaista su podatne na dodir i lignje ih vole. Od kad su se pojavila DTD meka peškafonda ja druga i ne koristim. Lov sa njima je mnogo uspješniji nego sa bilo kojim drugim umjetnim mamcem.

Ruka ili štap

Znam da će mnogi od vas glasati za ruku navodeći mnoge primjere gdje je lov rukom u prednosti pred štapom. No što prije prihvatite da je došlo novo vrijeme i da ribolov (lignjolov) rolom i štapom ima mnoge prednosti to ćete prije prihvatiti štap koji danas držite kao strano tijelo u rukama. Čista fizika (sila puta krak) dokazuje vam da ćete na dužem kraku (štapu) manju silu (dakle lignju) osjetiti bolje nego na kratkom. Dakle ako vi dodire lignje osjetite na debelom 0.50 mm najlonu onda ih ja na finoj upredenici 0.10 i tankom štapu osjetim još mnogo prije i intenzivnije. Petljanje najlona razbacanog po dnu barke u trenu kad lignje počnu primati neću ni spomenuti. Jednako kao što na lignjolov više ne idete na vesla nego imate pentu, više ne palite plinski feral nego imate led rasvjetu tako je došlo vrijeme da nabavite štap, rolu, tanku upredenicu i svežete fluorokarbonski predvez. Jer liganja je sve manje i ako ne idete u korak s vremenom ono će vas pregaziti.

• 

Stvarno dobar pribor za lignjolov štapom

Ako sam vas u prethodnom odlomku imalo pokrenuo i dao vam misliti onda ću vam reći da se dobar štap za lignolov može dobiti za svega dvjestotinjak kuna (danas ih na tržištu ima barem desetak sa nazivom u kojem je integriran engleski naziv za lignju „Squid“. Štap treba biti dug oko 2 metra (1.8 ili 2.1 m), težine bacanja 20-100 grama. Rola veličine 2500 ili 3000 opremljena tankom upredenicom PE 1 ili 0.10-0.12. Prevez od fluorocarbona 0.25 -0.30 mm i sistem sa peškafondom i skosavicom kojim ste i do sada lovili. Samo što sada za istu dubinu lova možete odabrati lakši peškafondo i time sistem učiniti osjetljivijim.

• 

Savjeti koji lignju znače

• Preporučljive dubine za lov umjetnom rasvjetom su od 10 – 30 metara (najbolje 20), lignje nisu vezane isključivo za dno, te mogu biti bilo gdje u morskom stupcu, ali uvijek bacajte bliže dnu.
• Da bi lovili što bliže morskom dnu, pustite da vam u prvom bacanju peškafondo dotakne dno. Tada dignite 10-50 cm od dna, zaklipajte najlon (upredenicu) na špulu role da vam tone na tu dubinu. Izvadite peškafodno te skinite travu, ukoliko se zakvačila za njega.
• Peškafodno uvijek mora biti čist, kako od ostataka trave sa morskog dna, tako i od lignjine sluzi, crnila ili ostatka krakova. Najlakši način čišćenja bodlji na peškafondu je uz pomoć četkice ili snažnim puhanjem u krunice.
• Lignje se rijetko uhvate kraj jake svjetlosti, tako da se najviše orijentirajte na područja izvan izvora svjetlosti, odakle lignje vrebaju svoj plijen. Vidljive lignje koje se dignu u samoj svjetlosti ferala jako teško ćete uhvatiti, te budite uporni loviti one koje ne vidite.
• Prilikom izvlačenja peškafonda stanite na pola dubine, jer tada je velika vjerojatnost da će zagristi lignja.
• Ukoliko lignje ne grizu, zabacujte peškafondo dalje od broda i ostavite zategnutu strunu. Svojim sporim padanjem na većoj udaljenosti od izvora svjetlosti, zainteresirat će lignju.
• Ukoliko ste osjetili da vam se lignja uhvatila pa ispala, ostavite peškafondo na istom mjestu i velika je vjerojatnost da će ga ponovo napasti, ili ista lignja ili druga iz jata koje se približilo.