OTOK BIŠEVO

PR / Broj 26 / Svibanj / 2010.

Otok Biševo zasigurno je najpoznatiji po Modroj špilji, te morskim medvjedicama koje su ga nekada davno običavale nastanjivati. No Biševo u svojim dubinama krije i neke druge, ništa manje zanimljive priče. U njima sve buja od života, a raznoliko podmorje, ispunjeno neobičnim prirodnim oblicima, kao stvoreno je za ljubitelje podvodne puške…

Napisao: Petar Prkić
Snimili: Petar Prkić i Božo Vukičević (Otvoreno more)

• 

Viški arhipelag je oduvijek bio prava ribolovna meka, smještena u samom srcu hrvatskog dijela Jadrana. Uključuje otoke Jabuku, Svetac, Biševo, Vis i Viške škoje, te nešto udaljeniju Palagružu na jugu. Mnogi će reći kako su to još uvijek ribom najbogatija područja našeg mora. Upravo zbog toga, ribolovna su nas lutanja često vodila baš u taj akvatorij. Iako se radi o pučinskim otocima do kojih i nije tako jednostavno doći, ni volje, a ni želje za odlazak na te daleke destinacije nikad nije nedostajalo. Uostalom, teško da postoji iole strastven ribolovac koji se barem jednom nije poželio naći u tom ribolovnom raju. Najveći problem je odlučiti kamo krenuti, jer svaki je od navedenih otoka pravi jadranski dragulj. Za ovu priliku rute nas vode do tajanstvenog i neobičnog otoka Biševa, koji se nalazi jugozapadno od otoka Visa.

• 

Bogato podmorje

Otok Biševo zasigurno je najpoznatiji po Modroj špilji te morskim medvjedicama, koje su ga nekad davno običavale nastanjivati. No Biševo u svojim dubinama krije i neke druge, ništa manje zanimljive priče. U njima sve buja od života, a raznoliko podmorje, ispunjeno neobičnim prirodnim oblicima, kao stvoreno je za ljubitelje podvodne puške. Neprestano se smjenjuju strmi zidovi, velike kamene gromade i polja posidonije. U bezbrojnim procijepima i rupama, svoje stanište pronašle su riblje vrste, poput šarga, kavale, murine ili škarpine. Ne manjka ni velikih predatora, jer susret sa gofom, tunom, palamidom ili zubacem nije rijetkost. Sve to neodoljivo privlači ribolovne entuzijaste, tako da na Biševu u toplijem dijelu godine zasigurno nećete biti sami. Pored podvodnjaka, sigurno ćete naići na dobar dio komiške flote, ali i veliki broj drugih sportskih ribolovaca.

• 

Višesatna plovidba

Ukoliko na Biševo dolazite vlastitom brodicom, čeka vas višesatna plovidba, najprije kroz Splitska vrata, a onda preko zapadnog ruba Paklenjaka i otoka Visa, sve do ribarskog mjesta Komiže. Otud vas do odredišta dijeli jedino Biševski kanal, širok nešto manje od tri nautičke milje. Za razliku od ostalih otoka koje smo naveli na početku ove priče, odlazak na Biševo je relativno siguran plovidbeni pothvat. Nema duge plovidbe otvorenim morem, a tijekom navigacije neprestano se nalazite u blizini nekog od srednjodalmatinskih otoka. U svakom slučaju, računajte na putovanje od četrdesetak nautičkih milja. Pri tome ne zaboravite napraviti dobru pripremu. To znači da bi bilo poželjno pratiti vremenske prilike i opskrbiti se svom ribolovnom opremom te dovoljnom količinom namirnica, pogotovo ako je izlet višednevan. Imajte u vidu da je najbliža benzinska crpka smještena u Visu, a na Biševu ćete teško išta moći kupiti, a kamoli opremu koju ste zaboravili ponijeti.

• 

Salbunara i Biševska luka

Gledajući ga kako se izdiže u jutarnjoj sumaglici, Biševo ostavlja dojam strmog i nepristupačnog otoka. No to je samo na prvi pogled, jer uokolo otoka ima dovoljno pristupačnih i pitomih uvala, kao stvorenih za guštanje u ljetnim radostima. Prirodna raznolikost osjeća se i pod površinom. Ukoliko ste prvi put na Biševu, najbolje je krenuti od njegove sjeverozapadne strane, i to od rta Pernikoza. Tu iz mora proviruje malena hrid koju za samu obalu povezuje kratki podvodni hrbat. Radi se o lokaciji zgodnoj za polagano “zagrijavanje” pred pravi podvodni safari koji vas očekuje. Naime, oko rta gotovo uvijek ima kurenta koji privlači brojnu sitnu ribu, a to u pravilu znači prisutnost predatora koji se njome hrane. Podmorje oko hridi je prilično duboko i ne nudi neka posebno dobra zakloništa za čeku. Zbog toga ćete se morati dobro potruditi kako bi vam riba prišla na puškomet. Duga laštikača bit će vam idealno rješenje za zubace koji tamo često cirkuliraju. Jata velikih kantara također su vam na repertoaru, pa kad zubatac ne radi, uvijek možete uloviti nekoliko lijepih kilaša. Veliki gof je još jedna od poslastica kojoj se, budete li sretne ruke, također možete nadati.

• 

Opasni brodovi

No prilikom izvođenja čeka morat ćete biti posebno pažljivi. Za ljetnih mjeseci tu vlada izuzetno gust promet turističkih brodova, koji povezuju Vis i Biševo. Zbog toga je na toj lokaciji najbolje odraditi nekoliko dobrih zarona u pratnji barkarijola, jer za više od toga ionako nećete imati mira. Nakon toga možete krenuti zapadnom stranom otoka koja obiluje raznolikom konfiguracijom terena. Kako Biševo nije okruženo brakovima i pličinama, nećete se morati previše udaljavati od obale. Jedino trebate odlučiti koju ćete tehniku lova koristiti. Ima tu ponešto za svakoga, tako da će zadovoljni biti šuljači, ali i oni koji vole lov po rupama. Neprestano se redaju male uvalice koje ponegdje strmo poniru u dubinu. Na tom području možete uloviti doslovce svu ribu od rupe, a manjih jata zubataca ima gotovo na svakoj punti. U plan lova obvezno ukalkulirajte i to da sredinom dana jačaju vjetrovi iz zapadnog kvadranta, koji vas mogu podosta omesti. Jednako tako, na tom području imate i dvije uvale – Salbunaru i Biševsku luku. Ova potonja krije veliku pješčanu plažu i mjesto Porat. S obzirom da je zaštićena od većine vjetrova i ima izgrađena manja pristaništa za brodove, može vam biti pogodno sidrište na kojem možete i prenoćiti.

• 

Zelena prijetnja

Zbog povećanog pomorskog prometa i razvoja nautičkog turizma, podmorje Visa i Biševa posljednjih se godina našlo na udaru zelenih algi, posebno Caulerpe racemose. Stanje još nije poprimilo alarmantne razmjere, ali upozorava na veliku opasnost za bioraznolikost ovog prelijepog otočnog akvatorija. Razvoj invanzivnih algi sve više prijeti i ronilačkom turizmu te cjelokupnoj turističkoj ponudi. Caulerpa racemosa se u viškom podmorju u posljednje vrijeme toliko raširila da je još vrlo malo mjesta gdje je nema. Uvala Mezoprat na otoku Biševu, gdje je alga prvi put zamijećena 2001. godine, postala je pravi rasadnik. Unatoč zabrani, tu se i dalje sidri velik broj jedrilica, što pridonosi daljnjem širenju alge i na druga područja. Trenutačno je pod Caulerpom racemosom cijela istočna strana otoka Biševa, sjeverozapadna strana otoka Visa sa komiškom uvalom, a ima je i na području uvale Rukavac i oko otočića Ravnika. Caulerpa racemosa stvara gusta naselja i tako potiskuje prirodne organizme, raste od površine do 60 metara dubine, te je stoga nemoguće odrediti koliko je zapravo ukupne površine u Jadranu dosad zahvatila.

Okomiti ponori

Južna strana Biševa koja je omeđena rtom Gatula i rtom Biskup, jedan je od najatraktivnijih dijelova otoka. Duž prostrane uvale Trešjavac prostiru se strme litice izbrazdane udarima razornih južnih valova. Radi se o pravom remek-djelu prirode koji će vas sigurno impresionirati. Na tom dijelu konfiguracija vanjskog priobalja uvelike otkriva sliku onoga što se krije u podmorju. No krenimo najprije od plitkog platoa uokolo rta Gatula. Već nakon nekoliko zarona bit će vam jasno da se radi o pravoj pošti. U samom plićaku primijetit ćete intenzivnije kretanje sitnije ribe, među kojom će zasigurno biti i nešto boljih komada. Šarzi, picevi, velike salpe i pokoji manji zubatac, rado će potražiti dobar zalogaj u kamenitom priobalju. Oni koji preferiraju tehnike šuljanja, u ranim jutarnjim satima neće ostati praznih ruku. No isplivate li nešto dalje od obale, shvatit ćete da je čitava zaravan obrubljena strmim zidom koji se naglo obrušava u dubinu. Tu se scenarij lova mijenja. Ukoliko imate daha, dobra čeka ili poniranje najbolji su način da se domognete vrijednog plijena. Posebno zanimljiv zasigurno će biti hrbat koji se izvlači prema jugozapadu. Jata kantara u kojima sa vremena na vrijeme prokrstari veliki gof ili palamida redovita su slika tog dijela Biševa.

Hrid Kamik

Krenete li prema istoku uzbuđenja vam neće manjkati, jer čeka vas prilično strmo podmorje sa mnoštvom zidova i odrona, uglavnom rezerviranih za lovce sa većom radnom dubinom. Prekopavanje bezbrojnih rupa i procijepa na tom terenu sigurno će uroditi plodom. Sve što morate jest zasukati rukave i opremiti se dobrom laštikačom i podvodnom lampom. Naletjet ćete na velikog šarga, škarpinu, kavalu ili trlju. Čak ni susret sa ponekom kirnjom nije isključen. Ono što će vam sigurno zapeti za oko je hrid Kamik koja se nalazi nedaleko od obale. Tu lako možete usidriti brodicu i odraditi kratak obilazak, jer terena baš i nema previše. Istočna i južna strana hridi su doslovce odsječene, tako da vam ne preostaje ništa nego unutrašnji i i zapadni dio na kojem možete iznenaditi ponekog šarga, tabinju ili zubaca. Roneći uz obale uvale Trešjavac, uglavnom će vas pratiti nakupine velikih gromada i kamenitog terena, prošaranog šljunčanim i pjeskovitim koridorima. Za dobar ulov morat ćete se itekako potruditi, jer valja pogledati pod svaku stijenu, što će vam odnijeti dosta vremena i snage. Od opreme najvažnije će biti da pri ruci imate kratku pušku sa ostima i dobru podvodnu lampu.

• 

Oprezni šarzi

Istočna strana Biševa, od rta Biskup do uvale Balun, prilično je jednoličnog priobalja. Strme litice poniru u podmorje, ne dozvoljavajući sigurno sidrište. Dubine su na tom dijelu otoka nešto veće, pa će do izražaja itekako doći fizička pripremljenost. Lovite li po rupama, budite spremni na zarone i preko trideset metara. Veliki šarzi, kojih ima gotovo svugdje, neće se tako lako zabiti u neki plići procijep. Navikli na česte posjete podvodnih ribolovaca i drugih ronilaca, sigurnost će potražiti u skrovištima na većim dubinama. Ipak, na nekoliko mjesta morsko dno nešto blaže ponire u dubine i relativno plitko se izvlači od obale, tvoreći idealna mjesta za lov čekom. Budete li imali sreće, ususret će vam krenuti veliki zubatac ili gof. Krenete li sjevernije, stići ćete do naselja Mezuporat, u čijoj je blizini Modra špilja. Pored glasovite turističke atrakcije, plitka uvala nudi i mogućnost sidrenja i pristajanja u obalu. Imajte na umu da sidrište ne nudi siguran zaklon od jake bure i olujnog juga koje može biti vrlo neugodno. Slijedi istureni rt Kobila na kojem je i jedino obalno svjetlo na otoku. Otud do početne točke ove priče, rta Pernikoza, dijeli vas jedna nautička milja raznolikog terena. Vanjski dio obiluje karakterističnim visokim liticama, nastalim abrazivnim djelovanjem razornih valova. Pod površinom sve pršti od procijepa i podmorskih zidova. Iz njih skrivečki promatraju škarpine, a pozoran pogled i upaljena lampa otkri¬vaju i ostalo društvo, u kojem rado poziraju šarzi, fratri, kavale, ugori, crneji, ušate i jastozi.

• 

Modra špilja

Na otoku Biševu ima nekoliko špilja, a najpoznatija je Modra špilja. Dostupna je javnosti od 1884. godine, kad je napravljen vanjski ulaz, a u nju se ulazi čamcem na vesla i to samo po mirnom vremenu. Široj javnosti ju je otkrio barun Eugen Rausoonet 1884. godine, a od 1951. je zaštićena kao spomenik prirode. Za mirnog mora i sunčanog dana, kroz podvodni ulaz u špilju dopiru reflektirane zrake sunca i stvaraju fascinantno plavetnilo. U tom jedinstvenom lomu svjetlosti svaki se predmet uronjen u azurno more Mopdre špilje čini srebrnast. Druga značajna špilja na Biševu je Medvidina špilja. Ona je dobila naziv po sredozemnoj medvjedici, jednom od najugroženijih sisavaca na svijetu, koji je nekad obitavao upravo u biševskom akvatoriju. No posljednji susret sa morskim čovikom, kako ju naziva lokalno stanovništvo, dogodio se prije više od pedesetak godina. Dijelom su za to krivi ribari koji su ju proganjali zbog uništavanja mreža, a dijelom širenje nautičkog turizma, što im je uzurpiralo staništa. U svakom slučaju, ljepote Biševa će vas podsjetiti na netaknutu prirodu koja je u svoja njedra nekoć privlačila i jedinstvenu sredozemnu medvjedicu.