POTRAGA ZA NEVIDLJIVOM RIBOM

7 min read

PR / Broj 37 / Travanj / 2011.

Iako je šanpjer oduvijek na glasu kao riba velikih dubina, čini se da mu s dolaskom proljeća pličine itekako gode. Bez obzira na to, ovu cijenjenu riblju vrstu podvodnom puškom nije lako iznenaditi. Majstor mimikrije savršeno se prikriva na morskom dnu, a obzirom da nije vrstan plivač svoj plijen čeka u zasjedi, nevidljiv poput kameleona…

Napisao: Pater Prkić
Snimili: Petar Prkić, Antonio Rossetti

Premda je proljeće, gledajući u ribolovnom smislu, ipak samo prijelazno razdoblje prema ljetu, zasigurno najatraktivnijem dijelu godine, uzbuđenja za podvodnjake itekako ima. Među zanimljivom lovinom koja će obilježiti naredni period, a o kojoj je više riječi bilo u prošlom broju, ističe se jedna po svemu posebna riblja vrsta. Naime, radi se šanpjeru ili kovaču, kako ga se u ribolovnim krugovima najčešće naziva. Čak i oni koji se ribolovom ne bave znaju da je riječ o prvoklasnoj morskoj poslastici koja je uz škarpinu najcjenjenija bijela riba. O njoj su spredane brojne legende na temelju kojih je i dobila svoje neobično ime. Prema jednoj od njih apostol Petar je na Galilejskom jezeru slijedeći Isusovu zapovijed upravo ovu ribu uhvatio rukama kako bi od nje dobio novčić za crkveni porez. Karakteristične crne točke na njezinim bokovima nastale su upravo kao otisci apostolovih prstiju, pa se do danas u mnogim krajevima ta riba naziva ribom svetog Petra.

Kralj mimikrije

Iako se može se reći da je ovaj morski stanovnik prilično netipična lovina u podvodnom ribolovu, u proljetnom periodu ga i podvodnjaci znaju uloviti. Razlog tome je reproduktivni ciklus koji šanpjera tjera u pliće vode dostupne u ronjenju na dah. Uloviti kovača podvodnom puškom zasigurno nije adrenalinski doživljaj kao nadmudrivanje sa silovitim predatorima poput kirnje, gofa ili zubaca. Kao prvo, ne radi se o snažnoj ribi koja može doseći veliku kilažu, pa samim time nema govora o nekakvim trofejnim ulovima. Osim toga, ne morate baratati nekom posebno istančanom tehnikom kako biste mu stali na kraj. Treba reći da se radi vrsti usputne lovine, jer cjelodnevno ronjenje ne možete temeljiti isključivo na toj ribljoj vrsti. Dominantna lovina u proljeće će ipak biti škarpine, kantari ili šarzi. Kako god okrenuli, činjenica je da šanpjer nije često na strijeli podvodne puške, čak i perodu mrijesta kada je najranjiviji. Najvažniji razlog tome je njegova sposobnost mimikrije pomoću koje se u trenutku prilagođava okolišu u kojem se nalazi. S obzirom da nije vrstan plivač, baš kao i škarpina, šanpjer svoju egzistenciju osigurava upravo tom prirodnom prilagodbom. Lovi iz zasjede, iznenada i bez najave, tako da plijen na njegovom jelovniku, koji se uglavnom sastoji od sitnije ribe, većinom nije niti svjestan opasnosti koja mu prijeti. Koliko god da šanpjer zna biti “nevidljiv” za okolni podmorski svijet toliko ga je teško “uloviti” i ljudskim okom. Zaista je impresivno s kojom lakoćom se izgubi u šarenilu boja morskog raslinja, pa nije rijedak slučaj da prođete pored njega, a da ga uoće ne zamijetite. Kad ga jednom ugledate većina posla je obavljena, jer ova maskirana poslastica i nije tako plah plijen. Uglavnom ćete mu se moći približiti na malu udaljenost.

Idealna puška i ostala oprema

Prilikom lova na šanpjera možete koristiti nekoliko varijanti podvodnih pušaka. Uglavnom će vam dovoljni biti oni kraći modeli od 60 do 90 cm. Naime, šanpjer nije posebno brz plivač pa ćete mu se u većini slučajeva približiti na sasvim malu udaljenost. Kako se u proljeće dosta lovi po rupama u obzir će doći i upotreba četverozubih ostiju namijenjenih laštikačama. Njih ćete najbolje iskoristiti na modelima od 60 i 75 cm dužine. Imajte na umu da je pored šanpjera tu i škarpina koja u drugom dijelu proljeća prilazi priobalnim vodama tako da će osti itekako dobro doći u tim situacijama. Također, možete se odlučiti i za nešto snažnije koncepcije pušaka. Iako je riječ o poprilično sporoj ribi, preplašeni šanpjer će nastojati umaknuti svom progonitelju, a tada će nešto duža artiljerija doći kao naručena. Tako će 85-ica opremljena sa dvije gume od 16 mm debljine biti pravo rješenje za gađanje na srednjim udaljenostima do nekih 4 m. Osim toga, poslužit će i za svu ribu od rupe, od one manje pa do one robusnije poput kirnje. Tu je i i klasična puška od 90 cm dužine s jednom jakom gumom promjera 19 mm, koja će također biti univerzalno rješenje kada na određenom terenu očekujete raznovrstan ulov. Od ostale opreme najvažnije će biti kvalitetne peraje, po mogućnosti one sa karbonskim listovima. To će vam omogućiti da s lakoćom odrađujete zarone i preko 20 metara, čak i sa nešto više olova i debljim odijelom koje se u proljeće još uvijek koristi.

Lagani kurenti

Tereni na kojima obitava mogu biti raznovrsni, pa se teško može govoriti o vrsti dna na kojima se bolje lovi. Podvodni ribolovci će ga češće susreti na pučinskim otocima i brakovima poput Viškog arhipelga negoli u samom priobalju. Pličine koje se uzdižu iz velikih dubina okrunjene strmim zidovima i odronima mjesta su na kojima će šanpjer rado stati u zasjedu. Jednako tako i nešto položenije dno može biti izdašno za lov. Sve u svemu, nekog univerzalnog recepta nema. Bitno je samo detaljno pretražiti što veći akvatorij. Ono na šta možete računati je da šanpjer baš i ne voli jake morske struje kojima se teško opire. Mirni i sunčani dani uz lagani kurenat kao stvoreni su za dobar lov.

Dobra koncentracija

Kao što i sami već znate, proljeće je dio godine koji je uglavnom obilježen mutnim morem. Smanjena vidljivost zsigurno vam neće ići na ruku u potrazi za ionako teško učljivim šanpjerima. Očekuje vas učestalo podronjavanje u kojem ćete koncetraciju morati popeti na najviši stupanj. Naime, šanpjer se zna priljubiti uz samu stijenu tako da ga odozgo sigurno nećete moći vidjeti. Ponekad vreba u procjepu između dviju gromada ili se jednostavno prikrije u sjeni nekog dubokog zida. Gotovo da ga je nemoguće uočiti gledajući okomito prema zidu. Zbog toga se morate postaviti paralelno i promatrati uzduž zida ili procjepa pokušavajući uočiti bilo što sumnjivo. Na tim mjestima će sigurno biti i mnoštvo manje ribe što će vam stvarati dodatne poteškoće. Šanpjer ima spljošteno tijelo koje gledajući odozgo izgleda ne odaje mnogo toga. Izgleda poput tanke duguljaste siluete koja lebdi u masi gira, bukava ili crneja. Zbog toga ćete morati podronjavati bliže dnu i promatrati okolni akvatorij. Tamo gdje nađete jedan primjerak postoji velika mogućnost da će ih biti i više, pa obavezno dobro pročešljajte tu zonu.

Bodljikavi plijen

Nakon što uočite nevidljivog lukavca primijetit ćete da vam se nastoji okrenuti izlažući svoju najmanju površinu. Obično stoji glavom prema vama ili okrenut s repa. Do posljednjeg trenutka će nastojati ostati neprimijećen. Uglavnom se u toj igri skrivača preračuna pa dozvoli lovcu da mu se previše približi, dovoljno čak i za pogodak 60-icom. Osjeti li da je viđen krenut će u bijeg pa ne oklijevajte previše s pogotkom. Hitac mora biti u predjelu glave ili gornjeg dijela tijela koje je znatno mesnatije od trbuha. Nakon toga slijedi povratak na površinu koji može biti nezgodan. Šanpjer je ovalna i plosnata riba koja u povratku stvara veliki otpor. Izroni sa većih dubina, koje u ovakvom lovu idu i do 30 metara, uz spomenuto opterećenje mogu biti itekako opasni. Ne prihvatite li ga odmah u ruke nakon pogotka radije oslobodite mulinel i sigurno izađite na površinu. Premda šanpjer nije posebno borben plijen i lako ga je svladati nakon pogotka, posebnu pažnju morate posvetiti tome kako ćete ga primiti u ruke. Naime, njegove bodlje mogu vam stvoriti podosta neugodnosti. Zato ga je najbolje uhvatiti za usta, i to sa donje strane. Pokušate li ga primiti preko leđa ili trbuha možete zaraditi bolan ubod.

KOVAČ- ZEUS FABER (Linnaeus, 1758.)

Šanpjer, sanpjero ili sveti Petar samo su neka od hrvatskih imena za ribu koja pripada obitelji kovača (Zeidae). Naraste do 60 cm duljine, a može doseći težinu i do 3 kg. Tijelo kovača je ovalno i bočno spljošteno s velikom glavom. Na leđima se ističu karakteristične leđne peraje. Kod odraslih primjeraka tijelo je sivomaslinastozelene boje sa zlatastim i srebrnkastim odsjajem. Na bokovima ima jasno istaknutu tamnu ovalnu mrlju koja je obavijena svijetlijim rubom. Što se rasprostranjenosti tiče, šanpjera ima na spo cijelom Jadranu i to od 5 do 300 metara dubine, i to na svim vrstama morskog dna. Najčešće se zadržava na dubinama od 70 do 150 metara pa je upravo zbog toga rjeđe na meti podvodnih ribolovaca. Radi se o istančanom grabežljivcu koji na svom meniju ima srdele, bukve, osliće, šnjure, girice i drugu manju ribu. Obično se zadržava u manjim jatima koja se polagano kreću. Šanpjer podnosi sužanjstvo u akvariju. Prema zakonskim propisima šanpjer nema ograničenje minimalne veličine.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana