Ribolov bombardom

11 min read

PRM / Broj 11 / Siječanj / Veljača / Ožujak / 2016.

Bombarda, sbirulino, vaser kugla ili neki drugi naziv, sve to opisuje inačicu prozirnoga plovka kojime možemo loviti u svim slojevima vode, od površine pa sve do dna neovisno o dubini na kojoj lovimo…

Piše: Željko Vedernjak

Zabaci s bombardom dalji su od bilo koje druge tehnike koja nam omogućuje takvu vrst ribolova. Duguljasti oblik bombarde na čijem se tanjem dijelu nastavlja šuplja cjevčica koja služi kao stabilizator i kroz koju se provodi osnovni najlon tvore efikasnu ribolovnu napravu najčešće zvanu bombarda ili sbirulino po izvornom obliku. Bombardu su prvi izmislili, napravili i – s velikim uspjehom – počeli koristiti Talijani za ribolov pastrva živim mamcima. Njihova je zamisao bila usmjerena na dio pribora s kojim će uspjeti zabaciti lagani mamac poput mesnih crvića ili neke druge ješke na dovoljno veliku daljinu, a da s istom mogu pretraživati više slojeva jezera ili mora u što kraćem vremenu. Prvotne inačice bile su isključivo plivajuće i teške do petnaestak grama kako bi se mogle lakše izbacivati tankim i osjetljivim teleskop štapovima dužine do četiri metra, no kasnije su se počele razvijati i suspend varijante neutralne plovnosti isto kao i lagano tonuće inačice. Znači, bombarda nam omogućava A volo prezentaciju na većim udaljenostima od obale uz istovremeno pretraživanje svih slojeva mora.

Talijani su majstori ove tehnike

Danas na tržištu možemo naći bombarde raznih proizvođača koje se izrađuju u raznim veličinama i gramažama koje idu sve do pedesetak grama i koriste se za najdalje izbačaje. Osobno sam prvi put ribolov bombardom vidio prilikom jednog ljetnog vikend ribolova na moru. Kolega i ja lovili smo na matchere s velikim waggler plovcima koje smo montirali tako da budu klizni kako bi se mogli igrati s mijenjanjem dubine i tako tražiti šarune, bugve i iglice kojih je tih dana bilo u izobilju. Lovilo se solidno ali u intervalima jer su jata često zaronila na veću dubinu ili se pomakla dalje od obale čim bi ponestalo bruma kojim smo obilato hranili. Kraj nas su se sparkirala dva Talijana i počela slagati lagane bolonjeze i montirati nekakve čudne prozirne vaser kugle koje su izgledom podsjećale na wagglere (osim što su se montirale na sasvim drugačiji način). Provukli su osnovni najlon kroz bombardu duž cijelog tijela počevši od tanjeg dijela s cjevčicom i na debljem kraju stavili plastičnu perlicu te zavezali malu vrtilicu. Ono što me najviše začudilo bilo je što je predvez od tankoga fluorocarbona bio van standardne dužine. Stavili su predvez od skoro dva metra dužine! Tanka udica na kraju, par mesnih crva gore i slijedi zabac- fijuuuuu, Talijan je položio štap špicom prema moru i počeo lagano jednolično namatanje brzom match rolicom. Dum i već vadi prvu iglicu. Drugi zabac i ponovo iglica. E, tu nas je već stvarno zainteresirao pa smo otišli do njih vidjeti o čemu se radi. Univerzalnom mješavinom talijanskog i engleskog jezika te obilnog mahanja rukama objasnio nam je sve prednosti bombarde. Činilo nam se kao fenomenalna ideja!

Ulje u bombardi

Kod šupljih modela bombardi s poklopcima rupica poput Milovih se možete igrati s dodavanjem vode (mora) kako biste povećali ili usporili brzinu tonjenja prema dnu. Osim toga, jedna dobra fora koju smo skužili u zadnjih par ribolova je i dodavanje mirisa (čitaj ribljeg ulja) u bombardu. Ako je riba neaktivna ili raspršena na većem području, opetovanim bacanjem bombarde napunjene s par ml ribljeg ulja na isto mjesto možemo privući jata riba poput šaruna ili ušata. Fora je u tome da bombarda iz sebe ispušta ulje koje se diže do površine radeći signal od dna do površine i privlači jata ribe koja dolaze po lak plijen, a jedini konkretan zalogaj koji mogu naći je vaš mamac na udici.

Bombarda u praksi

Isti dan otišli smo do obližnjeg dućana gdje nam je uljudni prodavač rekao da je ribolov bombardom već odavno poznat i još detaljnije nam je pojasnio neke od tehnika. Kum koji je tada bio na ljetovanju u istom gradu uzeo je plivajuće dok smo mi uzeli lagano tonuće modele. Iako malo skeptični prema duljini predveza, svezali smo ih od fluorocarbona 0,16 mm i stavili trakice izrezanih lignji te probali zabaciti. S osnovnim najlonom debljine 0,20 i match štapom dužine 4,20 m, daljine koje smo realno postizali bile su do pedesetak metara s time da smo svaki puta malo prištopali najlon na špuli kako bi se cijeli predvez izravnao. Pričekali bismo malo da potone i tek onda počeli lagano privlačiti. S obzirom na njen oblik, bombarda je bez ikakvog otpora prolazila kroz more i svako malo bi osjetili „kucanje” na vrhu štapa. Na prvi jači potez zategnuli bismo ali najčešće u prazno.

Kada bismo dobili potez i ostavili malo lufta s najlonom, svaka riba bi bila gore. Te godine smo taj stil ribolova koristili na destinacijama poput Meraga, Rapca ili molova u Malom Lošinju s velikim uspjehom. Osim standardnih šaruna, lokardi i ušata, često su nam se zalomili ulovi poput orade, palamide, čak i velikih ugora koji su primili mamac pred samim dnom (naravno, na mnogo deblje predveze od onih s početka priče). No, kako smo s ribolovom išli dalje, nekako smo zaboravili na tu tehniku i više pažnje smo posvetili svemu ostalom jer nam je taj način ribolova bio „ispod časti“. Koliko god to glupo zvučalo, činilo nam se da smo „prerasli“ taj stil ribolova i bacili smo se na lov „plemenitih vrsta“. U redu – super je loviti zubace, velike brancine i orade kada ih ima i primaju ponuđenu ješku. No, ove godine smo se našli u neobranom grožđu jer riba jednostavno ne prima. Ma, moš ti bacat najbolju ješku na najboljim pozicijama sa obale – ako ribe nema, nećeš je ni uloviti. U takvim trenucima čovjek se sjeti osnova i tako smo i došli do davno zaboravljene bombarde koju je frend iskopao iz svojeg ruksaka i spasio ribolov. U principu, dečki iz Top Fishinga su naručili bombarde za ribolov pastrva živim mamcima i za ribolov bolena na Savi, a mi smo ih drage volje ponovo počeli koristiti na moru. U zadnjih par ribolova gdje se nismo uspjeli „sastati“ s dobrim ribolovom, okrenuli smo se guštu i ribolovu „običnih vrsta“. Pokušali smo klasičnim sistemima na dnu, „a volo“ ribolovom u propadanju, čak smo posegnuli i za plovkom, ali rezultati su bili poražavajući.

U stalnom dolaženju i odlaženju plime i oseke pomiču se i ribe mijenjajući dubinu na kojoj se trenutno nalaze. Sve preko desetak metara je ubitačno teško za kvalitetan i lak ribolov bilo kojom vrstom plovka. Još ako ima vjetra i more je valovito, danju ili noću, izgubit ćete oči i živce pokušavajući pratiti što se zbiva s plovkom u krijestama valova. Prednost pred takvim stilom ribolova je korištenje univerzalnog alata poput vaser kugle ili bombarde. S njome se možete prilagoditi svemu; možete loviti na površini, polako prolaziti sve slojeve mora ili loviti na dnu bez zapinjanja. Postoje modeli bombardi poput Milovih koji su šuplji i time automatski i plutajući no u njih se može dodavati voda po posebnim gradacijama nacrtanima crticama na tijelu koji nam pomažu u reguliranju plovnosti. Možemo namjestiti bombardu da bude neutralne plovnosti, da tone vrlo polako ili pak da tone većom brzinom kako bismo što prije došli do dna. Tako smo lovili ušate na petnaestak metara dubine, šarune na preko dvadeset, a ako smo ju dodatno otežali kako bi brže prošla preko jata „dežurnih smetala” poput bugvi, uspijevali smo loviti i fratre i arbune kada bi se bombarda našla blizu dna. Dovoljno je bilo zabaciti na određenu daljinu i sačekati da potone na dubinu gdje su u tom trenutku ribe i gledanjem u špicu match ili feeder štapa detektirati griz čak i po najvećim valovima. Najljepše u svemu je što vam bombarda sama nađe ribu gdje god se ona nalazila jer pretražuje sve slojeve mora.

Bugve i menule – najčešći ulov

Bugva je jedna od rijetkih vrsta koju ćemo u priobalju naći u većem broju tijekom kasne zime. Iako su im glavna zimska staništa u dubljim predjelima, jata bugvi često se zadržavaju u blizini luka, trajektnih pristaništa i zaklonjenih uvala duž cijelog Jadrana. Jata variraju od nekoliko desetina pa sve do nekoliko stotina primjeraka koji se po danu drže malo podalje od obale. S dolaskom noći se pojavljuju uz kraj i dižu u gornje slojeve mora. U ovo doba godine se u pravilu love najveći primjerci bugvi teških i preko pola kilograma težine. Brumanje može odigrati veliku ulogu u ribolovu bugvi u priobalju. More se može činiti prazno i siromašno ribom sve dok ne počnete s prvim ubacivanjem bruma pod površinu. Što vrijeme više odmiče, na prihranu se počne skupljati sve više ribe, ulovljeni primjerci postaju sve krupniji, a bombarda se pokazala kao pravi penicilin. Kao druga najčešća vrsta koju možemo naći u priobalju u zimskim mjesecima je menula koja se kreće u svim slojevima mora pa je treba tražiti dok se s dolaskom večeri drži više u donjim, pridnenim slojevima mora. Može se loviti od kasnog popodneva pa sve do jutra sljedećeg dana, s tim da je „hora” u sami sumrak i prvih par sati mraka. Noću je gira izuzetno proždrljiva i lakše će prihvatiti svaki ponuđeni mamac. Mamac koji puta grize energično, a neki puta samo čupka i ispituje oklijevajući ga progutati. U takvom slučaju kada je jato na poziciji ali oprezno grize, treba tu i tamo trznuti i povući mamac. S time se često privuče pažnja koje jedinke koja odmah napada, što se može osjetiti po energičnom udarcu na vrhu štapa. Kada ih se pronađe i kada grizu, nisu previše oprezne i bombardom ih se da uloviti popriličan broj, a brumanjem se ribolov može dovesti na puno višu razinu

Noćni ribolov u pola mora

Dnevni ribolov bombardom zna biti zabavan ali većina akcije se događa pri dnu jer su u ovom stilu ribolova najčešći ulov sparidi ili dežurna smetala poput pirki i knezova. Prava akcija se počinje događati kada padne mrak. Dolaskom noći obali se počne primicati sva riba, a ona koja po danu nije bila aktivna sada se intenzivno hrani. Želite li loviti nešto konkretnije u uvjetima super bistrog mora i nikad većim osekama kao zadnjih par mjeseci, krenite loviti s bombardom. Ta fenomenalna talijanska spravica u sebi spaja i ribolov plovkom i ribolov olovom na dnu. Postoji nekoliko inačica ali zadržat ćemo se na osnovnoj podjeli – plutajuće, brzo tonuće i intermedia oznake, što u prijevodu znači polako tonuće – skoro suspend varijante. Ta zadnja je najuniverzalnija i može se koristiti za sve vrste ribolova. Teške su od 12 do 50 grama, a najbolje su se pokazale bombarde teške dvadesetak grama.

Sistem u ribolovu bombardom – sbirulinom slaže se kao da slažete obično klizno olovo za ribolov na dnu. Osnovni najlon debljine do 0,25 milimetara se provuče kroz bombardu tako da kraj izađe na debljem dijelu, stavi se gumena ili plastična perlica koja štiti čvor i zaveže za vrtilicu na čiju drugu stranu se veže predvez. U ribolovu sbirulinom koriste se znatno dulji predvezi nego što smo inače navikli. Kreću se od 1,5 pa do 3 metra dužine kako bi prezentacija mamca bila prirodnija i riba bila manje sumnjičava s obzirom na udaljenost udice od vrtilice i bombarde koja može biti prozirna ili koje druge boje. Nemojte se bojati petljanja tako dugačkog predveza jer u more uvijek prvo ulijeće bombarda, a predvez pada iza nje što je najsličnije match tehnici ribolova waggler plovkom. Nakon što zabacite, namotajte par metara najlona na rolu kako biste izravnali sistem i imali direktniji kontakt špice štapa s udicom. Nemojte zaboraviti da je sve i dalje klizno i da vam je najbolji indikator griza što osjetljiviji vrh štapa na koji (zbog bolje vidljivosti) izolir trakom možete učvrstiti svijetleći štapić – starletu. Nakon što ste zabacili i sve zategnuli položite štap na stalak i pratite vrh štapa. Kako bombarda s mamcem polako tone, pretražuje sve slojeve mora dok ne naiđe na aktivne ribe koje će napasti mamac što ćete vrlo lako moći uočiti na špici štapa. Iako Talijani imaju specijalizirane serije štapova za ribolov sbirulinom, u Hrvatskoj je dosta teško doći do takvog pribora pa se možete prilagoditi korištenjem jačih match ili feeder štapova koji su se pokazali idealni za tu vrst morskog ribolova. Feeder štap gramaže od 60 do 150 grama te dužine 3,90 ili više uparen s većom rolicom veličine 3000 ili 4000 te bržim prijenosom dobar je izbor, a u nedostatku boljeg poslužite se bilo kojim dužim štapom dovoljno mekanog vrha kojim ćete na vrijeme moći vidjeti griz. Uvijek možete kombinirati dva različita pribora, s bombardom ili bez nje, a kombinirajte i vrstu te veličinu mamca ovisno o veličini i aktivnosti vrste ribe koja legne na brum.

Kako naješkati mesne crviće

Crviće na udicu ješkate ovisno o načinu ribolova i ciljanoj vrsti koju mislite loviti, a kao predvez ćete koristiti tanke najlone ili fluorocarbone te male udice dužeg vrata na koje ćete naješkati svega dva ili tri crvića. Na udicu ih treba staviti samo jednim probodom kroz deblji dio tijela kako bi se u moru cijelo vrijeme migoljili mameći ribu. Ako mislite loviti veću ribu na dnu, slobodno koristite veće udice i nakrcajte ju crvima tako da bude što veći i izazovniji mamac za pohlepne sparide poput orade, šarga ili ovčice.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana