Sigurnost prije svega
6 min readPR / Broj 36 / Ožujak / 2011.
Ribolov, kupanje, odlazak na more općenito trebao bi biti uživanje i opuštanje, no malo je potrebno da se boravak na moru pretvori u noćnu moru
Piše: Andrea Ferlin
Po ovakvoj buri bolje je ostati kod kuće
Pogledom na kartu i unatoč činjenici da je Jadran malo i zatvoreno more, točnije rečeno ono je tek duboki zaljev mediterana možemo steći krivi dojam o Jadranu kao o bari u kojoj je uvijek bonaca, da tomu nije tako svake nas godine na žalost iznova podsjećaju nesreće neopreznih i/ili nesretnih ribara i nautičara. Najveći izmjereni valovi u Jadranu imali su visinu od gotovo 11 metara – valovi juga na sjevernom jadranu 31. 1. 1982. godine, srećom takvi su valovi samo iznimna pojava, no i upozoravajući podsjetnik u kakvo se čudoviste naš mali zaljev može pretvoriti. Iako kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci,a umire u Trstu bura je jaka na cijelom Jadranu, što potvrđuju i podaci o najvecim valovima bure koji su zabilježeni na srednjem Jadranu 8. 1. 1981. godine sa visinom od preko 7 metara. Nadam se da će vas ovaj tekst potaknuti da mislite na svoju sigurnost pri svakom odlasku na more jer ni jedna riba nije vrijedna vašeg života.
Prsluci za spašavanje moraju biti na dohvat ruke
Poznajem li svoje plovilo?
Odlazak na more podrazumijeva da imamo nekakvu vrstu plovila, je li to gumenjak, gliser, pasara ili kajak nije bitno. Ono što je bitno je da upoznamo svoje plovilo, a pod time mislim da postanemo svjesni njegovih mogućnosti odnosno ograničenja i da na brodu imamo odgovarajuću sigurnosnu opremu za predviđeni broj osoba na brodu. Kad ste brod opremili svom potrebnom sigurnosnom opremom potrebno je sve isprobati i shvatiti kako funkcionira jer sama činjenica da na brodu imate svu potrebnu sigurnosnu opremu ne znači baš nista ukoliko istu ne znate iskoristiti. Oprema je na brodu za „nedaj Bože“ situacije te se ona nadam se nikad neće koristiti, no upravo zbog toga s vremena na vrijeme treba se podsjetiti kako se ona pravilno koristi. Ukoliko ste na moru najčešće samo ljeti, a k tome na brodu imate svoju neiskusnu ljetnu posadu korisno je na početku sezone napraviti jednu vježbu tj. simulaciju nezgode. Na taj ćete način educirati i zabaviti svoje najmlađe mornare i pokupiti simpatije sa okolnih plovila.
Za kolut ima mjesta čak i na malim plovilima
Ukoliko nemate iskustva sa upravljanjem plovilima, poželjno je da potražite nekoga iskusnijeg koji će vam biti od velike pomoći pri prvom isplovljavanju sve dok ne steknete malo sigurnosti. Isplovljavajte po lijepom vremenu i naučite kako se vaše plovilo ponaša pri različitim brzinama i opterećenjima. Prije nego krenete na udaljenija odredišta poželjno je da se susretnete sa valovitim morem i naučite kako vase plovilo reagira na valove iz raznih smjerova i kako je najbolje ploviti. Nećete se osjećati dobro ako sa drustvom krenete na kupanje do udaljenog otočića ili uvale, a vrijeme se na pola planiranog puta pogorša i vi se nađete u uvijetima u kojima nikad niste plovili. Tada granica između uživanja i histerije na brodu postaje jako tanka i bolje je da je ne prelazite.
Prije isplovljavanja
Prije nego uopće isplovite „izgubite“ malo vremena i dobro pogledajte što se i gdje nalazi u vašem plovilu, što od sigurnosne opreme imate na brodu, u kakvom je stanju i treba li nešto možda kupiti.
Ako je to moguće u ribolov odlazite sa partnerom, pogotovo u mjesecima izvan sezone kupanja. Zbog hladnog mora i malo plovila na moru ukoliko vam se nešto dogodi život vam vrlo brzo može postati ozbiljno ugrožen. Ukoliko padnete u more pri temperaturi mora od 10oC smrt može nastupiti već nakon sat vremena ovisno o tome kako ste obučeni i da li znate ili ne znate što činiti u takvoj situaciji.
Pametno je investirati u plutajuće odijelo, koje osim plutanja ima i dobra termoizolacijska svojstva pa će vas duže štititi od hipotermije. Pravilo koje podvodnjaci dobro znaju „nikad ne roni sam“ moglo bi se prevestu u „nikad ne plovi sam“. Ipak, puno ljudi odlazi u ribolov bez partnera, a često sam i sam među njima. Da bi u slučaju bilo kakve nezgode poboljšali svoje izglede za spašavanje potrebno je voditi računa o nekim jednostavnim stvarima koje će vam oduzeti tek nekoliko minuta.
Splav vam neće biti od pomoci ako je ne mozete otvoriti
Prije odlaska na more pogledajte prognozu, nazovite nekoga od vaših prijatelja i raspitajte se da li je netko bio na moru i kakvi su uvijeti tamo gdje idete. Obavezno svojim ukućanima ili prijateljima recite gdje idete i napunite mobitel. Ukoliko vam se nešto dogodi službe za spašavanje će točno znati gdje vas treba tražiti i tako ćete uštedjeti mnogo vremena. Ponesite sa sobom dovoljno vode i hrane te vodite računa da imate dovoljno goriva za siguran povratak, morate znati koliko vas motor troši i koliki put ćete napraviti. Ne dozvolite si da se vraćate na „parama“, uvijek bi trebali imati određenu rezervu goriva. Također, proizvođač motora je u uputama naznačio koje provjere treba izvršiti prije isplovljavanja. Kad se naviknete na te provjere one će vam postati rutina, vrlo su brze i učinkovite pa ih stoga nemojte preskakati. Ako zamjetite da motor ne radi „kao inače“ ne isplovljavajte dok problem nije otklonjen. Na brodu bi takoder trebali imati kutiju sa odgovarajucim alatom, kutiju prve pomoci i kvalitetne užadi, čvrstu ljepljivu traku ( tipa american duct tape ) i aparat za gašenje požara bez obzira što dio ove opreme nije obavezan. Pregledajte radi li vam kaljužna pumpa, GPS, navigacijska svjetla, radio stanica, u kakvom je stanju akumulator…
Kako preživjeti hladnu vodu?
Da bi poboljšali mogućnost preživljavanja u hladnoj vodi prvo moramo razumijeti što se sa našim tijelom događa prilikom pada u hladnu vodu. Nakon početnog šoka u koji zapadamo odmah po dodiru naše kože i hladne vode dolazi do brojnih problema – nekontrolirano disanje (smanjenje CO2 u krvi – vrtoglavica, bunilo, nesvjestica), povećavaju se otkucaji srca i raste krvni tlak. Daljnjim hlađenjem naši ekstremiteti postaju gotovo neupotrebljivi, ohlađeni živci i mišići ne mogu obavljati ni najjednostavnije radnje poput penjanja po ljestvama. Nakon odprilike 30 minuta (ovisno o temperaturi vode i odjeći ) padamo u stanje pothlađenosti odnosno hipotermije ( temperatura tijela je ispod 35oC) kada dolazi do bolnog drhtanja i konfuzije, a održavanje na površini postaje jako teško.
- Nosite sa sobom prsluk za spašavanje,plutajuće odijelo,kolut za spašavanje ili splav jer su to stvari koje će vam osigurati plutanje u vodi. Bez nekog od ovih rekvizita utapanje je gotovo sigurno.
- Izbjegavajte plivanje! Čak i dobri plivači imaju male šanse da će preplivati veće udaljenosti. Plivajte ako je kopno, splav ili nešto na što se možete popeti blizu vas i čim prije izađite iz vode. Iako mokri na zraku ćete pri istoj temperaturi gubiti čak 25 puta manje topline nego da ste u vodi.
- Ako ste obukli prsluk za spašavanje ili nosite plutajuće odijelo prekrižite ruke na prsima i priljubite ih uz tijelo, prekrižite skočne zglobove i koljena privucite prsima; na ovaj ćete način najduže sačuvati toplinu. (KRAJ OKVIRA)
Plutajuce odijelo za ribolov – em grije, em pluta
Ovisno o području plovidbe zakon propisuje različite zahtjeve opremanja brodice za osobne potrebe; budući da najveći broj ribolovaca koristi plovila koja spadaju u kategoriju IIIa, IIIb ili IIIc na te kategorije ćemo se i ograničiti. Područje plovidbe III. obuhvaća plovidbu unutrasnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupacne s mora.
U podrucju plovidbe III. Mogu postojati sljedeca ogranicenja :
III a – do 6Nm od obale kopna ili otoka
III b – do 3 Nm od obale kopna ili otoka
III c – do 1 Nm od obale kopna ili otoka
