Strava u mutnom 2. dio – Brancin i palamida

12 min read

PRM / Broj 14 / Listopad / Studeni / Prosinac / 2016.

U prošlom broju smo u članku o panuli na predatore iz mutnog plićaka zaključili kako se usput dok se love lica i strijelka ponekad ulove brancin i palamida. Da to ne bi bio samo usputan ulov, dakle, ako želimo ciljano loviti palamidu i brancina panulom živom ješkom, treba primijeniti malo drugačiji pristup. Tako se ciljani lov na recimo lice, uz taktičke promjene na terenu, može pretvoriti u vrlo izdašan lov na atraktivne i divlje palamide ili na plemenitog brancina, možda najukusniju ribu u moru…

Napisao i snimio: Marin Huzjak

Rujansko kasno popodne, oblačno i bonaca. Grga i ja koristimo priliku da kvalitetno iskoristimo srijedu popodne poslije posla. Tih dana su lice radile pa smo se nadali mamici od 20+ kg. Prolazimo jednu puntu, križamo dublje, pliće, itd., uglavnom radimo dubine od 2-9 m. Vidim po oblacima, površini i po tome što je zastao vjetar da će riba udariti svaki tren. Ma tu su ali ih treba isprvocirati, stavljamo nešto manje iglice, ali nisam mu rekao da sam ih sada nadio na tanji fluorocarbonski predvez, SavageGear 100% FC 0,49 mm.

Plava raketa

Vučemo brzinom od 3-3,5 čvorova, relativno agilno za dodatnu provokaciju. Namjerno se izvlačim dublje, na 12-15 metara, radim nagli luk da igle potonu u pola dna, a onda ispravljam da dobiju na brzini pa da ih otpor počne dizati prema površini. Samo sam čekao da opali. I onda je opalila, prvo njemu na ruku, a onda i meni na štap u nosaču gdje sam ga ostavio kad sam krenuo njemu pomoći. Zaboravio sam mu reći da je predvez tanak, a on je navikao loviti zubace na ruku s predvezima od milimetra. Jaka i brza riba od nekoliko kila mu je brzo pokidala predvez, a ja sam skroz savinuti štap od drugog griza pokušavao izvući iz nosača. Dajem njemu štap i dodatno otpuštam kočnicu da sve bude na sigurno! Lagano vozimo naprijed, riba svako malo izvlači iz kočnice, ali nijednom nije izašla na površinu, što mi je čudno za licu. Puno vozi u dubinu, ali pumpanjem štapom malo pomalo dolazi u vidokrug. Izduženi vretenasti srebrno-plavo-zeleni odbljesak otkriva ipak veliku palamidu. Nakon par bjegova riba se primirila, a kučma ju posprema u brod. Malo sam se razočarao jer sam očekivao da se radi o velikoj lici koja još nije svjesna što joj se događa, ali i ovo je nešto novo na ovoj poziciji. Tada sam shvatio da je ovakav lov palamide vrlo srodan lovu lice i može se usput prakticirati i dok se lovi lica. Otada sam se počeo igrati i shvatio da su palamide u proljeće i jesen uvijek tu negdje u blizini lica.

Međutim, treba malo prilagoditi prezentaciju i tehniku. Konceptualno je panula konstrukcijski ista onoj za lice i strijelke, onako kako je opisana u prethodnom broju u članku o njihovom lovu. U principu, takva panula je ono nešto kad na debeloj (jakoj) struni povlačite živu ješku za sobom brzinom od 2-4 čvora po terenu na kojem očekujete predatora kojeg lovite. Paralelno ću pokušati opisati konstrukciju ručne panule i panulu sa štapom, što je popraćeno skicama na slikama, pa svatko može odabrati za lov ono što mu više odgovara. Svaka panula ima svoju osnovu, tj. osnovnu strunu. Kod ručne panule to je najlonska struna, monofilament debljine 0,60-0,80 mm namotan na drveno motovilo koje se može lako i sigurno okretati kad velika riba na silu povlači najlon. U more se prilikom lova ispušta oko 50-60 metara osnove panule. Kod konstrukcije sa štapom osnova panule je upredenica namotana na rolu ili multiplikator. Volim štapove za vertical jigging, mislim da imaju najbolje performanse za panulu i mogu “pojesti za doručak“ klasične panulaške štapove. Također, osobno su mi puno draže spin role za VJ nego multiplikatori. Preporučam za palamide štap Okuma Cedros jigging 90-200 g ili Okuma Eclipz 50-100 g. Od rola Okuma Cedros, Okuma Salina i posebno Okuma Azores, jer su azoresice po meni apsolutni best buy kad se gleda omjer cijene i kvalitete. Za panulu uzmite role u sporijim varijantama jer je lakše zamarati ribu sa sporijim prijenosom koji omogućuje više snage.

Cake u konstrukciji

Vratimo se na upredenicu, preporučam 200 i više metara upredenice namotane na rolu debljine 0,20-0,35 mm, odnosno nekih 30-60 lbs snage, po mogućnosti 8-nitne, jer su one za isti promjer čvršće. Osnova ručne panule završava kvalitetnim snažnim zogulinom na koji vezujemo 10 metara najlonskog leadera, debljine 0,50 – 0,70 mm. Debljinu leadera u tom rangu morate izabrati tako da je za barem 0,10 mm tanji od osnove. Na kraju leadera je mala ali jaka kopča na koju s druge strane kvačimo predvez duljine 3 m. Smisao ove kopče je da lako kvačimo i mijenjamo predveze koji nisu previše dugi (3 m) pa je s istima lako baratati, držimo ih u fasciklama i mijenjamo po potrebi. Kod panule sa štapom na upredenicu na kraju vezujemo također najlonski leader (direktno, sa FG čvorom), otprilike s istim dimenzijama (10 m 0,50 – 0,60 mm), a onda se na njegov kraj prvo vezuje mali jaki zogulin s kopčom na kraju (na slici), a potom ide predvez (o kojem nešto kasnije). Palamide su u nešto dubljem, rijetko pliće od 5-6 metara. Obično je to između 12 i 20 metara dubine. Obzirom na dubinu dobro je koristiti i nešto olovnog otežanja. Na konstrukciji sa štapom zgodno je na najlonski leader staviti torpedo olovo sa zakačkama. Ovisno o dubini i brzini, ali i debljini upredenice, stavljaju se olova od 100 do čak 400 grama. Npr. ako palamidu tražite tamo gdje je dno na 15 m dubine, i lovite brzinom od 2 čvora, dovoljno je 100 grama. Za lov na 25 m sa 3 čvora treba 400 grama, itd. Zgodan način otežanja je i korištenje olova čuvara, pa ovisno o prilikama koristite olova različitih težina. Obično olovo vežem na kratku najlonsku pramu duljine maksimalno 1 m, a na kraju pioke je mala kopčica (slika) koju kvačim na konstrukciju panule na posebno mjesto za to. Naime, kad vezujem FG čvor kojim spajam upredenicu i najlonski leader, tada nakon izvođenja čvora ne režem ostatak upredenice koji viri iz čvora, nego s njime napravim malu omču na koju kasnije kvačim olovo čuvar (sa kopčicom na pioki olova čuvara).

Panulanje palamide živom ješkom sam razvio iz panule za licu, pa je ovaj članak prirodni nastavak priče o licama, i stalno vučem paralele. Dok je na pozicijama u kraju, u plićem gdje lovimo licu more uglavnom mutno, ovdje samo nekoliko desetaka ili koji stotinjak metara van te pozicije gdje je more dublje, i gdje ciljamo palamidu – more je bistrije pa je i riba opreznija. Zato je dobro koristiti tanje predveze od 0,30 – 0,60 mm. Preporučam za palamide SavageGear 100% fluorocarbon u debljini 0,49 ili tanji. Isto tako, ribe su opreznije pa na predevezu nije dobro koristiti trokuke (kao kod lova lice istrijelke) jer se obična udica bolje kamuflira uz ješku, manje je vidljiva. Također se koriste i nešto manje udice, npr. Owner 3/0 i 4/0, takve prirodnije stoje uz živu ješku i manje joj ometaju plivanje i “prirodan rad“.

Predvez prilagođen ješki

Za razliku od lice koja voli veliku ješku, palamidu je najbolje tražiti s manjom iglicom koja joj je slađi i primjereniji zalogaj. Iglica je numero uno što se tiče izbora ješke – zato unatoč lakoj dostupnosti drugih ješki potrudim se koliko god treba da ulovim iglicu i održim ju živom do pozicije na kojoj ću loviti palamide ili brancine. Iglicu možete loviti panulanjem na malog pinsa, na male metalne (srebrne) žlice, na trak od lignje, gavuna, ali meni je najlakši i najpraktičniji lov panulanjem s vunicom (matasina) ili s trakicom bijelog od pancete u kojoj su zabijene dvije male udice u nizu. Konceptualno je panula za lov iglice vrlo jednostavna, 50-60 metara najlona (ili upredenice) s nekom od opisanih varalica na kraju, i brzina 3-4 čvora uz kraj dubine od 2-15 m. Poželjno je imati bazen za živu ješku radi lakšeg održavanja iglice živom. Također, dobra ješka za palamidu je i skroz mali živi šarun i mala živa skušica, lokardica. Sad kad sam objasnio elemente predveza i ješku (koja diktira formu predveza), mogu opisati i samu izradu odnosno izgled. Najčešće predvez radim od dvije udice, Owner SSW Cutting Point veličine 4/0 i jedne nešto manje, ali debele i jake, obično Hayabusa. Njih vežem u nizu, tako da su na kraju i u sredini Ownerice, fiskno vezane, a naprijed prema ribolovcu ova mala Hayabusa, ali nju ne vezujem fiksno, već najlon predveza samo provučem kroz oko, a onda s drugim najlonom vežem oko njenog tijela i tog najlona predvez (kao što je na slici). Ta manja udica se iglici ubacuje u kljun ili kvači kroz oba kraka kljuna od ispod prema gore. Ona je zbog opisanog načina vezivanja klizna, a to svojstvo ima svrhu da tim klizanjem namjestimo gdje će se ostale udice zataknuti pod kožu ješke, negdje prema repu ješke. Da ne objašnjavam previše, iz slika u tekstu se jasno vidi o čemu govorim i kako to stoji na tijelu iglice u više varijanti. Koristim ranije opisani fluorocarbon . Zbog ovako relativno finijeg pribora (u odnosu na tešku konstrukciju za licu i strijelku) puno je mudrije koristiti štap, ručna panula je rizična, iako meni jako draga. Nemojte zaboraviti podesiti kočnicu prema debljini predveza. Palamide se ovako najbolje love u proljeće i jesen, a zimi nešto bolje nego ljeti. Kad napada plijen, dosta halapljivo guta, a i manje su ješke, pa uglavnom ne treba popuštati prije kontre. Lovim ih dublje ispred punti na kojima lovim lice. Odlično je i oko vrhova brakova u kanalima, kao i u uskim prolazima s pojačanim strujanjima korenta. Nema tu previše ciljanja, jato gladnih palamida će samo pronaći vašu ješku kad riba proradi. Ovisno o otežanju i koliku dubinu želim postići, ovakvu panulu vučem brzinom od 1,8 do 3,5 čvorova, najčešće 2,5 čvora.

Plemeniti brancin

Kad panulam ove predatore iz plićeg i mutnijeg mora, obzirom da su mi lice nekako najdraže, obično krenem iz plićega, onda se tu malo provrtim pa izađem vani ako nema lice i nerijetko pokupim palamidu. Događa se i da palamida ugrize u plitkome, a lica vani u dubljem. Belaj nastane kad lica ugrize na tanji pribor namijenjen palamidi. Stanište s licom i palamidom često dijele i brancini, na koje najčešće naletim u plićem dok se tuda vrtim. Love se istom panulom, ali ako ciljamo baš njega, treba se malo prilagoditi. Brancin je „čudna biljka“, ima ga i u plitkome i u dubokome, ali se lakše lovi u plitkome jer u dubljemu obično odmara, a u plitko je uglavnom došao radi hranjenja. I njemu odgovara mutno more s gavunima i ciplićima. Tako da nije rijedak gost na ranije opisanoj panuli za strijelku i licu, pogotovo tamo gdje ima strijelki. Međutim, i ovdje kao u slučaju palamide treba malo prilagoditi sistem i pametnije odigrati pa se brancini mogu loviti i ciljano. Najprije valja kazati kako se na živu ješku u pravilu love veći brancini, iako sam imao i jednog malog od pola kile, a ugrizao je na iglicu dulju od sebe. Međutim, u pravilu se love komadi od dvije i više kila. Brancinov problem je što jako sporo raste pa su zato danas primjerci preko 6-7 kg postali prava rijetkost, iako su u Jadranu nekad ulovljeni primjerci teški i 15-16 kilograma. Kad se love lica i strijelka koje s njime dijele teren, u pravilu se koriste deblje strune, pa se zato brancin ne lovi često, iako se mnogo puta s ješkom prođe kroz njegovu zonu, u njegovom vidokrugu. On doleti do ješke, malo ju prostudira i odustane. To su pokazale i snimke s Water Wolf kamerom na predvezu. Naime, brancin je poznat kao riba osjetljiva na debljinu predveza. Zato bi kao i u slučaju palamide trebalo kreirati tanji predvez, debljine od 0,25 do maksimalno 0,50 mm. Jasno je kako je s ovako tankim predvezima vrlo delikatan lov na ruku kad znamo da može udariti riba od 6-7 i više kila. No zato sa štapom nema problema, bitno je samo da se mekano namjesti kočnica i može ga se loviti s vrlo tankim najlonima. Obzirom na njegovu osjetljivost na debljinu, i osnove bi trebale biti tanke, bilo da se radi o ručnoj panuli u kojem slučaju debljina osnove ne bi smjela prelaziti 0,60 mm, ili kod panule štapom, gdje može biti korišten osnovni najlon 0,40-0,50 ili upredenica od cca 25-40 lb. Nema potrebe koristiti velike role kao kod lova drugih velikih predatora, (gofa, zubaca, lice ili strijelke), dovoljna bi bila npr. Okuma Azores Blue 55 koja je izvrsno izbalansirana za tu namjenu, vrlo izdržljiva i ne zahtijeva veliko održavanje. Udice neka budu veličine 3/0 i najviše 4/0, možda bolje sive matirane umjesto crnih, da se bolje stope s bijelom potrbušnicom od iglice il ikakve druge ješke. Kad sam se već dotaknuo ješke, super je osim iglice i bugva, ušatica, pješčana jeguljica, živa manulica, špar i glavoč bilac. Potonji glavoč mu je posebna poslastica, ali dobro treba paziti kako se nadiva jer se zna vrtjeti. Iz nabrojanih ješki je očito kako ne treba pretjerivati s veličinom ješke. Tako je i za iglice najbolje da su srednje prema nešto manjima. Jest da brancin u danom momentu na određenom terenu jede ono što se njemu prohtije, ali ipak je nevelika iglica u prosjeku pokazala najbolje rezultate od svih ješki. Za brancina kod lova živom ješkom ne treba brzo voziti, od 2 – 2,5 čvorova. Bitno je po sunčanom i osvjetljenom vremenu ciljati mutnije terene. Najbolje doba u danu je svitanje i rano jutro, pa opet sumrak.

Dobro je jugo kad pjeni u kraju, jer brancin je oportunist i dolazi po ranjenu ribu, a iglica nadivena na tankom fluorocarbonu upravo tako izgleda – lak plijen. Također su kod brancina posebno naglašene predatorske sklonosti po burnijem vremenu, kao i onih dana oko punog mjeseca i oko mine (mlađak) kad su strujanja mora i oscilacije plime i oseke izraženiji. Voli plitke isturene punte, mutne zavale s ciplima i posebno uske tjesnace s jakim korentima. Međutim, brancin zna iznenaditi i kad mu se najmanje nadaš. Moj najčudniji ulov brancina je panulom za zubaca, predvez od najlona 0,90 mm, ješka krepana lignja, brzina 1,5 čvorova, dubina 20 m na užasno strmom terenu uz najveće grote. U svemu navedenom u prošloj rečenici jedino zajedničko s brancinom je panula, a sve ostalo nema previše veze. No međutim, ipak se u ciljanom lovu treba voditi opisanim ponašanjem brancina i palamide, pa prema tome prilagoditi i bazirati lov. Dakle, na takvim lokacijama u samo svitanje i zoru treba s tankim predvezom tražiti brancine, a čim sunce zavlada, malo vani u dubljem izvan mutnih punti dodati koje olovo i potražiti veliku palamidu. Ako ne grize, opet se vratiti u plitko ili promijeniti poziciju, obići vrh kakvog braka, itd. Zalaz sunca zna dati lijepe palamide, a čim sunce počne tonuti za obzor, sumrak treba odraditi opet u kraju za brancina. Kod nas su živom ješkom lovljene palamide od preko 7 kilograma. Dakle, kako je opisano u ovom i prošlom članku, lov lice, strijelke, palamide i brancina živom iglicom je vrlo srodan i uz minimalne prilagodbe, intervencije i prilagođavanje stanju na terenu, u svakom trenutku možete ciljati onu vrstu za koju je to najbolje u danom momentu, i tako maksimalizirati svoje šanse. Nerijetko se u istom danu može uloviti više komada krasnih primjeraka brancina, strijelki, palamida i lica. Malo dublje, malo pliće, brže, sporije, igrati se i tražiti raspoloženog predatora. Treba od nečeg krenuti, a to je za početak isplovljavanje i lov na iglicu ili kakvu drugu ješku, a već to skupljanje ješke samo po sebi može ispasti vrhunska rekreacija.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana