PR / Broj 34 / Siječanj / 2011.

Piše: Boško Klarić

Jednom sam u ljetno popodne uživao gledajući kako se tih i topao vjetar šulja kroz zrelo klasje žita. Milijuni zrna pšenice posloženi na vrhu tanke stabljike, poput čvrsto upletene ženske kike, povijali su se u smjeru vjetra. Ono bljeskanje zlatastih stabljika i šištanje igličastih završetaka svakog zrna oživjelo je moju maštu. Kao da je Cetina veliki Nil uz čije se obale na biblijski način pokazuje brojno roblje kako srpovima žanje žito da bi se mogli napuniti hambari moćnog faraona. Je li ono u to doba negdje na papirusu zapisano da će rob koji u žitu nađe klas od suhog zlata smjesta dobiti slobodu? Ili je to samo zlurada nada koja je daleko bolji motiv od biča po istaknutim rebrima ubogog roba?

U ovom hektru ispred mene sigurno ne raste zlatan klas, a nasred uroda je veliko i nakereno strašilo. Sudeći po vrapcima koji su uz ogromnu graju svojski pljačkali rubne dijelove uroda, onda to strašilo ničemu ne služi. Baš ničemu, osim jednoj ptici iz porodice muharica, koja se svako malo za nečim dizala u zrak i hitro se vraćala na pohabani šešir strašila. Hmm, neće valjda …jer ako se vrapci u mah razlete po cijeloj površini uroda, dogodit će se ono što sam više puta vidio. I dogodilo se. Cijelom površinom žita, na oko metar visine od klasja, stvorila se okom tek jedva vidljiva svjetlucava prašina. Zgodan doživljaj za mušičara jer gleda rojenje najsitnijeg mravca koji postoji. Toliko je majušan da na nokat maloga prsta ruke možete složiti desetak jedinica, a da se njihova krilca, tanja od pjene sapunice, međusobno ne dodiruju. Za otprilike sat vremena formirat će se u rojeve, svi zajedno će se poput balona punih helija dići visoko u zrak. Probajte samo zamisliti koliko ima jedinki u takvom jednom roju!? Ti ekstremno mali mravci svojim će padom na vodu totalno raspametiti ribe od kojih će voda naprosto proključati. Je li to trenutak kad mušičar treba biti na vodi ili je možda bolje da… ne bude?

Onim krupnijim insektima mravljega roda koji se javljaju kroz rujan i listopad trebaju nagle meteorološke promjene koje će ih potaknuti na izlazak iz tla. Rojit će se kad nakon jakog pljuska grane jako sunce, koje će dobro uspariti tlo i tako stvoriti sve neophodne uvjete za njihov roj. Ovaj mali mravac je manje zahtijevan po tom pitanju, a i ne roji se 3-4 puta godišnje kao njegova velika radnička braća. Roji se jednom, eventualno dva puta na godinu. Kad dođe njegovo vrijeme, dovoljne su mu mikro-meteorološke promjene koje će ga uznemiriti pod tankim slojem zemlje. U ovom mom slučaju dovoljni su bili topli vjetar i vlaga koji dolaze sa Cetine. Ostavit ćemo entomologiju na miru i pozabaviti se ribolovom.

Kad voda na račun tog malog mravca, koji na nju često pada i u mravljim smetovima, proključa, vi se lako možete razočarati ulovom. Kako je to moguće? Uistinu lako, jer unatoč ribljoj razuzdanosti po površini vode, vi možete ostati bez jedne jedine ribe. Što se tad događa? Ništa posebno, osim što riba savršeno radi pred vama, a vi ste u apsurdu jer ste malo zakasnili u ribolov. To brojnim ribičima s naših rijeka koji su me kontaktirali, zatečeni ovakvom zgodom, nije baš bilo sasvim jasno, no to vam je tako.

Rojenje mrava je specifična pojava na vodi. Ne radi se dakle o insektima čiji je životni ciklus u kontinuitetu vezan za vodu. Rojenje ovako sitnog mravca je čudesan događaj i u samoj prirodi. Da sam bio na vodi dok je ona ptica iz porodice muholovki lovila „zalutale“ mrave kroz zrak i sjedala natrag na šešir strašila, moj ulov bi bio odličan. Mravac je naime već na vodi i to sporadično, samo vi to ne vidite. Tek je pokoja rijetka i nevažna kolobara po površini vode siguran znak da se u nikakvo doba dana, a i sezone nešto ipak događa na vodi. Znači, mravac se još nije digao u zrak i sručio na vodu, a riba ga već uzima. Savršen termin lova za mušičare je upravo ono vrijeme kad se mali mravac izvlači iz tla pa do njegova pada na vodu.

Kroz to vrijeme možete uspješno loviti na suhe mušice jer riba nije toliko izbirljiva, samo je fokusirana na ono što slijedi. Onog trenutka kad se mali mravac sruči na vodu (što je samo neprimjetni dio rojeva koji su u zraku), naći ćete se u mušičarskoj enigmi. Mravaca je već toliko na vodi da po njenoj površini svojim krilcima tvore plavkasto-svjetlucave plohe. E, to je to, upravo vam o tome i govorim. Mravac je specifična pojava na vodi i razdražit će ribe, pogotovo one iz porodice ciprinida. Ako mislite da ćete se omrsiti na račun svojih mušica, koje su sve do pada mravca na vodu dobro funkcionirale, onda se gadno varate. To ne prolazi kod riba u ovako posebnim događajima na vodi. Ovako, čim se mravac pojavi na vodi, pravila se mijenjaju. Riba se više ne diže s dna i vraća natrag nakon što pobire sporadičnog mravca, već se diže „na pero“, tj. na samo prst pod površinom vode. Ovisno o vrsti, ribe se različito ponašaju pod površinom, no koja god vrsta bila, izričito je fokusirana na ono što je najmasovnije na vodi… na našeg malog mravca ili, u mušičarskom žargonu, na mravlju prašinu. U tom vremenu koje traje otprilike dva sata, možete lako izgubiti živce, jer naša riba s vrhunskom preciznošću uzima samo mravce. Čudesno je kako, ovako uspaljena, odbija sve ono što ju i na najmanji znak upozorava da nije mravac. Tim više jer je mravac, kao prirodna ekstra ponuda na trpezi, pun mravlje kiseline, što njoj upravo i treba, baš kao kopitarima kamena sol. Ovaj mravac, crnji od najcrnjeg gavrana, ljut je kao chilli, toliko je ljut da, kad ga zagrizete, peče jezik… fuj. Ma je li to po onoj da u maloj boci špirit stoji? Izgleda da je! No, kako god bilo, nama ribolov u ovakvim prilikama ne smije propasti. Dobro, svi znamo da je i najlošiji dan u ribolovu bolji od najboljeg dana kod kuće, no opet… moramo se potruditi bar malo.

Imitacija

Da taj mali mravac nije ovako majušan i metalik crn sa onim svjetlucavim krilcima, onda ne bi niti bilo problema s njegovim imitiranjem na udici. Teško ga je imitirati jer odgovarajuća veličina udice za njegovu imitaciju je udica veličine 20-24. Tako mala udica je opet nešto veća od živog insekta, a sama žica od koje je udica savijena je skoro jednake debljine kao tjelešce stvora kojeg želimo imitirati. Pa to je tako majušno da je uopće upitno vrijedi li se u odnosu na mogući ulov, mučiti oko toga!? Osobno za ovakve prigode koristim mravce uvezane na udici br.18, što je opet tro-duplo veća imitacija od figure živog mravca. Kad god sam lovio na manjim udicama (22-24), uživao sam u udarima riba, ali zbog nemogućnosti pravog zadijeva nisam ulovio ništa veće od uklije. No i to je mušičarenje. Nevjerojatno je s kolikom opreznošću riba pipa imitaciju broj 18. Ako niste pozorno pratili pad vaše mušice na vodu i hitro reagirali kontrom prilikom ribljeg poljupca , onda opet ništa od ulova. Ne znam točno da li prilikom tako nježnog dodira riba sporije dotakne mušicu ili ju brže pljune od sebe? Samo ovdje i nigdje više na strani sam veličine udice u odnosu na boju mušice. Jedna od tehnika lova je i ta da mušicu bacite nizvodno i držite ju u mjestu, čekajući tako da se riba sama ulovi. To kod ciprinida nekako i prolazi ali kod pastrva i lipljana ta tehnika lova s mravcem na predvezu ne funkcionira.

Međutim, sve materijalno ima vijek trajanja, pa tako i mravac, koji će u roku od dva – tri sata nestati s površine vode kao da ga nikad nije ni bilo. Oni uginuli insekti kojih još ima po vodi ribama nisu više zanimljivi. Gozba je gotova. Ovako mala vrsta insekta čiji životni ciklus nema veze s vodom, ponovo će se rojiti dogodine u isto doba ili, što je iznimno rijetko, odmah za koji dan. No, to drugo rojenje nesagledivo je manje od prvog pravog rojenja.

Prestankom uzimanja mravaca od strane riba, ribolov tek počinje, no ne više po površini vode, već malo dublje. Sve ribe su se, što je moguće brže, najele mravaca do besvjesti. Tu, nazovimo, „žestoku“ hranu treba i probaviti. Nekad davno nije mi bila jasna kontradiktornost koju sam primijetio u probavnom sustavu riba odmah nakon rojenja baš ovog mravca. Naime, probavni sustav i salmonida i ciprinida, što je vrlo neobično za ovakve prilike, bio je bogat riječnim puževima i pješčanim kućicama tulara od kojih je većina bila prazna. Znamo da ribama ne treba pijesak za svakodnevnu normalnu probavu, kao što je slučaj kod peradi, ali i tako male količine pijeska koje će im dati pužić i kućica svakako će ubrzati proces u njihovom probavnom sustavu. Eto, nije sve tako crno na vodi kao ovaj mali mravac dok je na njoj jer lov imitacijama kućica donosi ono što nije suha mušica za vrijeme pada mravca na vodu. Uostalom, i ribe se vide kako pod vodom sa dna uzimaju ono što im treba. Pogotovo se vide klenovi dok ruju po dnu jer se od podignutog i žitkog mulja sve „dimi“ oko njih, i to odmah po prestanku rojenja mravca. Da, taj divni vodeni svijet. Tako je lijep dok nam ide, a kad ne ide onda nas draži svojom ljepotom koja nam postavlja izazove u kojima uživamo i od kojih učimo. Vjerojatno se pitate čemu ovakav prilog kad nije kraj ljeta, već padaju pahulje snijega. Baš zato da se sjetite da svaki trenutak ima svoju čar. Ribolov za mušičara nije samo kad se mušice roje, već i kad ih veže. Sad mušičar lovi pastrve i lipljane. Eto dragi prijatelji ribolova, što više reći osim da vam od srca želim sretnu i uspješnu Novu godinu, želim svima bistro u životu, a na vodi kako nam bude.

MRAVAC

Udica: 20-24
Tijelo: crni lakirani najlon konac
Krila: par isperaka iz pera emua

Ovaj mravac na slici je navezan na udici Mustad 94840 br.16. Moj je favorit kroz skoro cijelo ljeto, pogotovo za lipljane. No, za rojenje mravlje prašine ovog mravca koji je na slici mogu objesiti mačku o rep jer nije ogroman, već previše ogroman u odnosu na živog mravca. Ako želite raditi mravce na udicama 20-24, onda vam je dovoljno lakirati udicu crnim lakom za nokte, tako da dobijete dvije neravnine na tijelu. Kad se lak osuši, namontirajte perca koja će imitirati krilca i to je to, samo… presitno za ozbiljan ribolov.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana