Na treningu sa Danijelom i Renatom

8 min read

PR / Broj 29 / Kolovoz / 2010.

Kvaliteta dobrog natjecatelja se sastoji u tome što se on brzo prilagođava novonsatalim uvijetima, te pronalazi način na koji će uhvatiti ribu.

Piše: Praktični RIBOLOV

Provesti jedan dan na treningu sa Svjetskim prvacima u šaranskom ribolovu je mogućnost koja se ne propušta. Danijela Vajdić i Renato Palčić su ekipni Svjetski prvaci sa SP održanog u Beogradu, a mi smo ovaj mjesec iskoristili mogućnost što je ovaj u hrvatskim šaranskim krugovima poznati par trenirao na jezeru Zajarki kod Zaprešića. S njima smo proveli jedan dan treninga i naučili ponešto o natjecateljskom šaranskom ribolovu, a i par dobrih načina na koje se može prevariti riba i u vrijeme kad se ostalim ribolovcima čini da baš ništa ne grize.

Na treningu

Nakon deset dana neprekidnog treniranja na jezeru Zajarki upitali smo se nije li to previše zamorno? No Renato je i tog jedanestog dana već od jutra redovno bacao pune rakete bombardirajući hranilište još toplim svježe skuhanim partiklom koji se sastojao od kukuruza, pšenice i nešto konoplje. Cijeli je miks prije bacanja Danijela dobro natopila sa Pelzer Bait Soak Robin Red tekućinom. Na moju opasku o predugom ribolovu Renato mi odgovara:

Zajarke smo odabrali zbog obilja ribe, ali svakog dana ribolova isprobavamo različite načine hranjenja i vrste hrane te mijenjamo prezentaciju upotrebljavajući različite predveze i udice. Iskustvo sa velikih natjecanja kao što je Svjetsko prvenstvo nam je pokazalo da iako natjecanje traje relativno dugo vremena – vremena u stvari nema. Svaki natjecatelj koji se nije spospoban vrlo brzo prilagoditi novonastaloj situaciji i/ili novoj vodi obiočno gubi vrijeme i ostali ga prestižu. Zbog toga na ovim treninzima pokušavamo postaviti što više različitih situacija i što više različitih načina ribolova. Iako se mnogima čini da se desetak dana nismo maknuli s mjesta i da lovimo ribe mi smo za to vrijeme mnogo naučili. Jednako tako korisno bi bilo trenirati i na vodi koja nije toliko bogata šaranima kako bi mogli isprobati i taktike koje bi trebale raditi na teškim vodama kad se cijelo natjecanje čeka tek jedna ili dvije ribe.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Možete li nam ispričati ponešto o današnjem treningu?

Danas smo iz hrane odlučili gotovo potpuno izbaciti boile i isprobati kako riba reagira na hranjenje samim pratiklom. Uz to isprobavamo i nove mini boile koje bi na tepihu od sjemenki morale biti izuzetno lovne. Također nam je vrlo važno i kako će se ponašati nove sitne Maruto udice 8220 2X veličine 8. Ponekad je zbog velikog pritiska ribolovaca na natjecanjima gotovo nemoguće uloviti ribu jer postane izuzetno oprezna pa mislimo da bi ovakva lagana prezentacija mogla biti jedan od odgovora. Naravno ako udica izdrži i izvuče šarana bez da mu podere usta. Današnji dan smo izabrali za ovaj način ribolova i zbog još jednog razloga. Naime još jučer navečer je počeo pad tlaka, a za danas popodne i sutra je najavljena kiša. Po našem iskustvu kod takvog vremena šarani se prestaju intenzivno hraniti i vrlo se često podižu u srednji sloj vodenog stupca. Hranjenjem ih se može spustiti i potaknuti na hranjenje ali treba biti uporan i stalno raditi.

Bait Soak & Partikl

Opće je poznato da šarani ljeti mnogo radije prihvaćaju sitniju hranu od, na primjer, boila promjera 20 mm. Zbog toga im u toplijem dijelu godine treba ponuditi mnogo kuhanog zrnja. Dobar dodatak ovom kuhanom partiklu su i sitne boile promjera 10, 12 ili 14 mm ili pak rezane boile koje odlično otpuštaju atraktante. Renato i Danijela i njih često koriste, ali su na dan treninga koji smo proveli s njima hranili samo partiklom. U partikl su dodali i Plezer Bait Soak Robin Red. Ova gusta, gotovo želatinozna tekućina, ima ulogu napraviti mirisni „oblak“ po stupcu vode dok partikl propada prema dnu, a također se i širiti sa hranilišta. Naime, u ljetnom periodu jata šarana su u stalnom pokretu, a vrlo često borave i u srednjem, pa čak i u površinskom sloju vode. Jaki mirisni trag hranilišta je potreban kako bi ih „doveo“ do hrane i do udica prezentiranih na dnu. Sam kuhani partikl bez mirisa šarani bi također pronašli, no to bi trajalo mnogo duže. A na natjecanjima vrijeme znači kilograme…

Znači danas ste očekivali teži ribolov?

Jučer je riba intenzivno radila i u jutarnjim satima smo loveći na boilu imali griz za grizom, a jutros još čekamo prvi potez.

No nema panike. Na sva tri štapa su različiti mamci i predvezi i ako se riba hrani sigurno ćemo je prevariti.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Svaki dan nešto novo

Šarani na vodama na kojima se često lovi, a i u natjecateljskim uvjetima vrlo brzo „skuže“ prijevaru. Čim se grizevi prorijede, to je znak da treba nešto mijenjati. Ako je jedan ili dva dana „palila“ jedna aroma „umaka za mamce – Bait soak“, a treći dan nemate griza, to ne znači da su šarani promijenili navike i da više ne jedu, nego da su im taj miris ili kombinaciija postali sumnjivi. U natjecateljskim uvjetima taj se problem rješava uporabom različitih mamaca sa različitim mirisima. Nije rijetko vidjeti da već u početnom hranjenju natjecatelji koriste dvije ili tri vrste potpuno različitih boili na istom hranilištu. Važno je biti snalažljiv i brzo reagirati promjenom mamca ili sistema ribolova koji je riba „skužila“. Zbog toga Danijela i Renato u svom arsenalu uvijek imaju mirise, boile te različite aminopripravke, praškaste i tekuće umake, kako bi vrlo lako promijenili mirisni (i okusni) trag koji njihovo hranilište odašilje.

Na jednom je ovaj fini predvez sa sitnim boilama koji si upravo složio, a što je na druga dva?

Na jednom štapu je balansirani kukuruz koji je na Zajarkima često mamac koji je teško pobijediti, a na trećem predvez i boila koji su jučer najbolje lovili čisto radi usporedbe.

Renato je nastavio hraniti dok mu je Danijela punila raketu i nakon desetak raketa u razmaku od par sekundi imaju potez na dva štapa. Renato je podigao jedan dok je Danijela spremno zategnula drugi. U prvi čas sam pomislio da je riba u bijegu pokupila drugi sistem ali uskoro se vidjelo da se radi o dvije ribe jer su krenule svaka na svoju stranu. Danijela je svoju ribu morala prilično forsirati jer je uporno vukla prema bovi i sidru kojom se sidri stroj za vađenje šljunka. Nakon što ga je uspješno privukla u zonu iz koje više nije mogao doseći bovu smanjila je pritisak. Uskoro su obje ribe bile na mekoj prostirci. Danijelin nešto veći šaran (oko 12 kg) priimio je na prezentaciju sa udicom broj 8 i dvije male boile od 10 mm dok je Renato ulovio na balansirani kukuruz. Usta obje ribe su dezinficirali Pelzer plavim sprejem i ponovo zabacili nastavivši hraniti. Do kraja dana fina je prezentacija ulovila dvije ribe više nego ostale dvije zajedno, a nijedna im riba nije pala. Eto, nadam se da vam je ova priča o treningu dvoje ponajboljih hrvatskih natjecatelja u ribolovu šarana dala poneku ideju koju ćete primijeniti i na svojim ribolovima.

Rezultati

Danijela Vajdić i Renato Palčić su do sad dva puta nastupili za reptrezentaciju Hrvatske. Prvi puta su na SP u Beogradu postali ekipni Svjetski prvaci, a nastupili su i na SP u Južnoj Africi.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Sitna hrana – sitne boile

Problem koji se javlja na šaranskim hranilištima koja se hrane sa mnogo kuhanih sjemenki – partikla jest što šarani slabo ili nikako ne prihvaćaju velike boile promjera 20 mm, s kakvima je većina šaranaša navikla loviti. Naime, šarani se počnu hraniti sitnim zrnjem koje je lako probavljivo i ignoriraju svu ostalu hranu. Odgovor je korištenje malih mamaca poput boila, promjera jedva 10 mm. Renato i Danijela su na ovom treningu za Svjetsko prvenstvo odlično lovili sa Pelzer mikro boilama Tutti Frutti, promjera samo 10 mm. Prednost kupovnih boila je što su one izuzetno pune atraktanata koje polako upijajući vodu na dnu brzo otpuštaju, šaljući ribama jak signal o hrani.

Mnogi bi se šaranaši oduprli ovako finom sistemu već pitanjem – Nije li boila napravljena da se izbjegnu stalni grizevi sitne ribe? Istina! No na jezerima poput Zajarkija, gdje je količina šarana ogromna, sa stalnim se hranjenjem vrlo brzo potakne jato šarana na hranjenje. A kad su oni na hranilištu, nikakva sitna riba im ne prilazi.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva
Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana