Štuka u zimskom modu

11 min read

PR / Broj 45 / Prosinac / 2011.

Piše: Marko Klarić

Ova jesen, pa i cijela godina je bila po pitanju vremena vrlo ćudljiva i vremenski uvjeti su dosta odstupali od onih prosječnih za pojedini period godine. Ovu godinu su obilježile velike suše i visoke temperature, pogotovo u jesenskom periodu, pa shodno tome i iznimno niski vodostaji jezera i rijeka. Kad se sjetim proteklih godina u kojima je moje najdraže i najproduktivnije vrijeme za ribolov štuke bila druga polovica kolovoza i cijeli rujan, kada u zadnja dva tjedna u kolovozu uobičajeno počinju prve hladnije noći s puno vlage u zraku. To su i štuke prepoznavale kao dolazak hladnijeg perioda godine i počinjale su se intenzivnije hraniti, a samim tim ih je tada bilo najlakše i najatraktivnije loviti. Ove godine je ta pojava potpuno izostala i u kolovozu, rujnu pa čak i u listopadu su vladale nesnosne i netipično visoke temperature neuobičajene za taj period godine. To je dakako imalo za posljedicu i neuobičajeno ponašanje štuke koje nisu bile nimalo aktivne i rijetko tko je u tom periodu imao uspješne rezultate.

Nakon tog perioda vrućina bez ikakvog „prijelaza“, tj. jeseni, doslovno smo iz ljeta uletjeli u zimu s temperaturnom razlikom od 25 stupnjeva u samo 24 sata i odmah su počeli mrazevi i temperature oko i ispod nule. Iako za mnoge upravo ovi prvi mrazevi označavaju početak sezone lova štuke, meni je upravo suprotno. Pogotovo kod lova varalicom period nakon mrazeva označava kraj sezone i sve je teže i teže prevariti štuku na varalicu, dok je ribolov na kedera nešto sasvim drugo. U periodu kada vladaju mrazevi, led, inje i magle puno je lakše prevariti štuku kederom nego varalicom. Uglavnom, onaj najlovniji period je izostao i bili smo odmah primorani loviti kako ja to zovem u „zimskom modu“ koji i ne volim baš previše jer je nekad iznimno teško i naporno isprovocirati letargične štuke na napad varalice, u biti, u ovom periodu im je ponašanje vrlo slično onom proljetnom nakon lovostaja. A kakvo je to ponašanje štuke u „zimskom modu“ i kako ju prevariti pokušat ću vam opisati u nastavku teksta.

Vremenski uvjeti u prosincu

Normalne temperature u kontinentalnom dijelu trebale bi biti oko 0, s noćnim temperaturama u minusu, a dnevnim oko 0 ili par stupnjeva u plusu. Snijeg, magla i rijetki vedri dani odlični su za ribolov, a upravo sada dok ovo pišem najavljuju južinu i temperature do 20 stupnjeva, pa ti budi pametan. Naravno, uvijek se treba prilagoditi i skužiti kako se štuke ponašaju u različitim uvjetima.

„Zimski mod“ štuke

Pod ovim smatram uvjete kad zbog duljeg perioda niskih temperatura raslinje u vodama truli i nestaje, sva se sitna bijela riba (prirodna hrana grabežljivcima) grupira u jata i povlači u najdublje dijelove voda, a sva ta zbivanja uvjetuju i ponašanje štuke, pa je tako i ona završila s onim periodom intenzivnog hranjenja prije zahlađenja. U ženkama počinje dozrijevati ikra i štuke se tad povlače za svojim plijenom u dublje dijelove voda. Trude se što manje trošiti energiju, tj. ekonomično troše svoje zalihe i racionalno ih obnavljaju. Sada neće bjesomučno natjeravati svoj plijen i zaletavati se na sve što se miče u vodi i po vodi, sada će dobro odmjeriti svoj plijen ili našu varalicu i tek tada reagirati ili zbog nekih razloga neće uopće reagirati kako god mi prezentirali svoje varalice. Svemu navedenom moramo prilagoditi i našu ribolovnu taktiku u ovom periodu.

Gdje tražiti štuku u ovom periodu?

Najlakše je onima koji žive pored naših najvećih rijeka: Dunava, Drave, Save i Kupe, na njima je možda i najlakše uloviti štuku u zimskom periodu, ali rijeke su vrlo specifične i potrebno je dosta vremena da bismo ih upoznali i našli terene (zimovnike) gdje se sada zadržavaju štuke i ostali grabežljivci. U biti najbolja lovišta su davno nađena pa se samo raspitajte o njima i pridružite se ostalima, jer na takvim lokacijama ćete rijetko biti sami, a lov na rijekama iz čamca (ako ga posjedujete) vam uvelike poboljšava izglede za ulov. Najčešće je slučaj da je smuđ sada grabežljivac jer je najaktivniji i većina ga lovi, a štuka je tek kolateralna žrtva i rijetki su oni koji će ju ciljano loviti. Zanimljivo je da na velikim rijekama postoje ciklusi u kojima se štuke pojavljuju u velikom broju, smatra se da je svaka četvrta godina – godina štuke. Upravo je prošla 2010. bila bogata ulovima štuke, ove godine lovi se dosta manje ali na rijekama se uvijek da ponešto iščačkati.

Razna jezera su druga priča jer među njima ima mnogo razlika s obzirom na zemljopisni položaj ili na površinu vode, pa tako sigurno ne vladaju isti uvjeti na npr. Vranskom jezeru, Goranskim akumulacijama Lokvama i Fužinama ili na šodericama po kontinentu i mrtvicama Drave, Save i Dunava. Sigurno je da su na vodama u kontinentalnom dijelu štuke sad sigurno u zimskom modu. Važno je samo upoznati konfiguraciju jezera, probati pronaći mjesta na kojima se zadržavaju kederi, jer tu su sigurno i grabežljivci, zato je bolje birati manja jezera gdje možete pretražiti cijelu vodu u jednom danu, dok na velikim jezerima ili akumulacijama možete cijeli dan ne naći mjesto gdje se riba sada zadržava ako ne poznajete vodu i nemate dobrog vodiča.

Osobito preporučam da u ovom periodu štuku potražite na našim C&R jezerima u kojima ste sigurni da imaju veliku populaciju štuke. Na takvim je mjestima mnogo lakše doći do ulova, a i puno je lakše savladati zimsku tehniku lova jer su to većinom pliće vode s vrlo malo zadijeva po dnu. Toplo vam preporučam vode u Lijepoj našoj i njenoj okolici s bogatom populacijom štuke koje sam i sam posjetio i gdje vam nije zagarantiran ulov, kako mnogi nerealno očekuju, ali imate puno veće šanse. Ako ih niste do sada posjetili, svakako vam preporučam slijedeća C&R jezera bogata štukom o kojima smo i mi pisali u Praktičnom ribolovu; to su šljunčare Blato u Zagrebu, Melinski Kut, Pajin Vir Narta, Drnić N. Virje u Hrvatskoj, Bugaszeg i Potrete u Mađarskoj, jezero Joca u Srbiji, Pelagićevo u BiH te rijeku Rinžu i Reško jezero u Sloveniji.

Tehnika lova

Tehniku lova nam uvjetuje ponašanje štuke u ovom periodu. Sada je izuzev rijetkih perioda u danu (a često i oni izostanu) štuka totalno neaktivna, no može ih se pravilnim vođenjem varalice isprovocirati na napad. Uzimajući u obzir sve dosad izneseno, štuku ćemo tražiti uvijek na samom dnu vode, rijetko će se one nalaziti u drugim slojevima vode (osim na vrlo dubokim i velikim jezerima). Imam mnogo iskustava sa voda na kojima je dubina manja od metra i nema šanse da isprovocirate griz ako ne vodite varalicu po samom dnu ili uz njega. Ako varalicu vodim npr. pola metra iznad dna, nema šanse da isprovociram griz. Druga važna značajka je sama prezentacija, cilj nam je voditi varalicu po samom dnu i to što je moguće sporije, a da opet varalica ima rad koji će isprovocirati napad štuke. Ovdje je potrebno dobro upoznati konfiguraciju dna dijela vode na kojoj ćemo loviti i ustanoviti postoje li na njemu kakve zapreke, poput kamenja, granja, panjeva, debla i sl. koje su sve odlične mikro-lokacije, a opet se moramo truditi da što manje zapinjemo za te prepreke na dnu kako ne bismo otjerali ribu s te lokacije i gubili dragocjene varalice . Osim navedenog, probleme na dnu na nekim vodama stvara i velika količina svježe otpalog lišća pa i tome moramo prilagoditi vrstu varalice i izabrati onu koja će najmanje kupiti lišće s dna.

Znači, tehnika lova varalicom zimi može se ukratko opisati: lovite na samom dnu ili uz dno, vodeći varalicu što je moguće sporije i s pauzama u privlačenju, ako i isprovocirate griz, on neće biti silovit kao u toplijem dijelu godine, već vrlo nježan pa stoga na svako sumnjivo ponašanje varalice snažno kontrirajte. Koristite varalice koje ću opisati u nastavku i opremite ih najkvalitetnijim i najoštrijim udicama kako biste povećali realizaciju.

Postoje razne teorije o ponašanju štuke u ovo doba. Postoji i grupa „znanstvenika“ u Sisku koji proučavaju promjene na zubima štuke u ovom periodu. Oni tvrde da se štukama u ovo doba zubi klimaju i ispadaju, a zubno meso im je upaljeno iz razloga da budu onemogućene ozljeđivati svoje partnere u nadolazećem činu mrijesta. Iz istog razloga napadaju i hrane se samo manjim primjercima svog plijena pa samim tim i napadaju samo manje varalice. Naravno, teorija ima smisla ali ju još treba istražiti, druga teorija je da zbog rasta ikre ženke nemaju mjesta u trbuhu za veliki plijen. Moja iskustva govore da u većini slučajeva štuke napadaju i velike varalice (15+ cm) u ovom periodu ako su pravilno vođene i tu ima smisla teorija da će one prije napasti veći plijen jer će dobiti više energije za utrošenu snagu, a opet, kod lova kederom, definitivno mi se potvrdilo da u ovom periodu prednost imaju manji kederi do 10 cm.

Moje varalice favoriti

Uvažavajući sve ovo dosad napisano, uvjete zimskog lova ispunjavaju slijedeće varalice:

Silikonci

Oni spadaju u moje favorite broj jedan u ovom periodu, to su prvenstveno razni twisteri, swimbaiti i na kraju shadovi s velikom lopatom (repom). S njima je u kombinaciji s odgovarajućom težinom jig glave najlakše loviti na samom dnu, a ako imamo lošu realizaciju grizeva, dobro je dodati dodatnu trokuku na leđa ili na trbuh varalice (ako uvjeti to dozvoljavaju – lišće, prepreke). U zadnje vrijeme odlični su mi soft swimbaiti realističnih boja koji su iznimno lovni u uvjetima bistre i hladne vode. Favoriti su mi: Savagear Soft 4play, Sebile Magic Swimmer, Yum Money Minnow i Strike King Shadalicius. Od twistera preferiram Orkin Shad Twister, Kalinns Mogambo i Delalande Sandru. Svim navedenim silikoncima rep radi i kod najsporijeg povlačenja i štuke ih jednostavno obožavaju. Shadovima najrjeđe lovim štuku zimi, jer im ipak treba malo brže vođenje, a moji favoriti koji rade i kod vrlo sporog vođenja su Delalande Miss Shad, Konger Shad, Lunker City Shaker te Profi Blinker Attractor.

Žlice i leptiri

Žlice su odlične varalice za navedene uvjete jer love i u propadanju. Može ih se voditi u svim slojevima, pa tako i uz dno, a rade i kod jako sporog privlačenja. Moji favoriti su: Idrin Miš, Abu Atom, Dam Effzet, Dardevile, tzv. Mercedes žlica, Profi Blinker žlica i Lav Md. Osim njih odlični su i dvostruki leptiri koje koristim zajedno s odgovarajućim otežanjem, tako ih bez problema spuštam do dna i vodim vrlo sporo uz samo dno. Koristim neke svoje ručno izrađene modele koji se vrte i uz jako sporo vođenje i ponekad je njihova vibracija okidač za napad štuke.

Jerkovi

Oni su kategorija za sebe. Mrva je u prethodnom broju imao odličan tekst o njima pa ponovite gradivo. Ja ću vam samo napomenuti da u ovom periodu koristite lagano tonuće modele koje vodite što bliže dnu, vrlo sporo i s duljim pauzama, a moji su favoriti Dok-ov TNT, Salmo Slider, Prologic Deviator i Strike Pro Buster Jerk (uz neke moje unikate). Svi navedeni su glideri i lako ih je voditi, a još k tome u pauzama i tonjenju bljeskaju bokovima i većinom tada isprovociraju napad. Jerkove koristim većinom na jezerima gdje je dozvoljen lov iz čamca i tada u pravilu isključivo jerkam. Kod lova s obale uvijek im dajem minutažu, pogotovo ako na mjestu gdje lovim nema prepreka. Kako biste poboljšali realizaciju slabih grizeva, na jerkove stavite duple ringove i koristite kvalitetne tanke i oštre trokuke.

Ostale varalice poput voblera rijetko koristim u ovom periodu jer se odgovarajući sloj vode (dno) doseže samo nekim tonućim dubokoroncima koji ne rade baš dobro kod sporog povlačenja i često zapinju za lišće (ili nešto manje pomično) pa ih zaista koristim samo u rijetkim situacijama. Eventualno na plitkim jezerima koristim do 1,5 m suspend modele voblera koji znaju iznenaditi lovnošću kod sporog vođenja s dugim pauzama.

Pribor

O priboru neću mnogo, spomenut ću samo činjenicu da je lakše voditi silikonce i žlice brzim (fast) štapovima duljine 2,75 – 3 m i 50-60 g težine bacanja. Tako ćete lakše osjetiti da li varalica radi i je li pokupila koji list. Recimo da su tu odlični štapovi koji se koriste za jiganje smuđa.

Napomenuo bih jedino probleme koje ćete imati kod lova na temperaturnom minusu, kada je problematično loviti upredenicom zbog skupljanja leda na vodilicama i roleru na roli, a opet je s najlonom iznimno teško osjetiti rad varalice. Ako je temperatura do nekih -5 tu se još da loviti i rješavati se leda potapanjem špice i čestim čišćenjem prstima vodilica i rolera. Tretiranje špage i vodilica glicerinom ili silikonskim sprejem djelomično i kratkotrajno pomaže, no ipak vam ne gine čišćenje prstima. Ako je hladnije od -5 onda je ribolov zbog leđenja stvarno prava muka.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana