Interviju sa četiri specijalista za brancine

14 min read

PR / Broj 44 / Studeni / 2011.

Piše: Dr. Antonio Varcasia

Lovci na brancine

Mislim da se nikada neću umoriti govoriti o brancinima, a niti ćemo se ikada umoriti loviti brancine. Mogu reći da ova riba predstavlja „Sveti Gral“ Mediterana i Jadrana. Kod nas ne žive sportske i ultra borbene poput tarpona ili roosterfisha, ali opreznost i prepredenost brancina, pogotovo većih primjeraka su dovoljan razlog zašto 90% varaličara bacaju svoje omiljene varalice u potrazi za njegovim veličanstvom. Nemojte ove riječi shvatiti kao lažnu opsesiju. Zbilja u cijeloj Europi, svaki varaličar smatra da je vrhunac njegove karijere varaličarenja na moru potpuna predanost lovu brancina. Nije drugačije niti u drugim djelovima svijeta. Brancin i njegovi srodnici predstavljaju vrh laganog priobalnog varaličarenja. Na svakoj strani zemaljske kugle vrsta slična brancinu po građi tijela i navikama je zauzela priobalni dio. Striped bass iz sjeverne Amerike je veoma sličan građom tijela i navikama našem brancinu no može narasti mnogo veći i teži i malo se razlikuje od Europskog brancina po migratornim navikama. Karipski Snook iako genetski daleko od brancina, zajedničke osobine ipak dijeli s njime jer obožava ušća rijeka, potopljene šume mangrova i sve plitke terene sa potopljenim drvećem, kamenjem i slično. Popularni Suzuky iz Tihog oceana, obožavan od japanskih ribolovaca veoma je sličan Europskom brancinu i lovi se sa istim varalicama. Ono što je zajedničko svim ovim vrstama iako nisu pripadnice iste skupine i genetski se razlikuju, sve imaju veliku i moćnu repnu peraju pomoću koje imaju eksplozivan start velike brzine, isto tako sve imaju veliku glavu sa širokim ustima punih sitnih zubiju što plijenu onemogućava bijeg. Ovi predatori ne mogu dugo pratiti i loviti ribu već love sakriveni među kamenjem, u jako mutnoj vodi ili u pjeni koja se stvara kada valovi udaraju o stjenje. Ova sličnost između vrsta koje su udaljene evolucijski ali slične po tehnici lova zovemo „konvergentna evolucija“ gdje su u praksi različite ali slične vrste razvile gotovo istu građu tijela.

Zovu ih „brancinari“! Ribolovci koji obožavaju i ne mogu zamisliti uzburkano more bez da zamisle brancina kojeg love u pjeni, ne znaju zamisliti rijeku bez da pomisle na brancina koji lovi na ušću u struji! To je predator priobalja koji se hrani svim malim organizmima koji isto tako žive u priobalju, poput kozica, gavuna, malih račiča i glavonožaca. Ukoliko nema pretjeranog privrednog ribolova brancine možemo naći svugdje, i to je u biti najrašireniji predator na talijanskoj obali (i hrvatskoj također) pri čemu govorimo o dubinama od 10 cm do 5-6 metara. Kao što smo rekli brancin lovi svugdje gdje je slaba vidljivost i gdje može iskoristiti zaklone u vodi za zasjedu. Napad brancina je nevjerojatno brz i nasilan no usprkos tome nije jak borac i već nakon 10-20 sekundi borbe se jednostavno predaje. No ta slaba borba ulovljenog brancina prave ribolovce ne smeta. Zbog svoje prepredenosti, opreznosti i nepovjerljivosti prema varalicama brancin je trofejna lovina i nema većeg zadovoljstva nego kada prevarimo kralja na komad plastike, drveta ili gume. Među mnogim „brancinarima“ izabrali smo četiri specijalista koji imaju dugogodišnje iskustvo i par stotina ulovljenih brancina te će podijeliti sa nama svoje iskustvo u varaličarenju brancina. Dakle ovaj smo razgovor vodili sa: Alessandro Idini (Italija), Arnaud de Wildemberg (Francuska), Kenzo Toxunaga (Japan) i Carlos Redruello (Šprnjolska). Svakome od njih smo postavili jednaka pitanja na koja su oni bez sakrivanja odgovorili.

1. Poznat si kao vrstan ribolovac brancina, misliš da si (da kažemo anglosasonski) „seabass fisher“ ili „seabass hunter“? Naime čekaš li da brancini prođu na dobrim pozicijama ili ih tražiš bacajući nekoliko puta na svakom mjestu i tada ideš dalje?

Alessandro Idini (Italija) – Najljepši dio ovog ribolova je upravo potraga za brancinom, i fantastičan je osjećaj kada ga pronađemo iza kamena u moru ili u plitkom bazenu kako leži na pjesku za vrijeme oseke. Iskreno govoreći sva ljepota ribolova je onaj lovački nagon (šuljanje, prikrivanje, intuicija itd.). Ono što me najviše iznenađuje jest činjenica da nakon 30 godina varaličarenja i dalje promatram ponašanje kralja i uvijek me iznenađuje, stoga smatram da imam još mnogo za učiti.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – U ribolovu mi se rijetko dešava da se na jednom mjestu dugo zadržim, štoviše cijelo sam vrijeme u pokretu tražeći brancina i baš se zbog toga osjećam kao „seabass hunter“.

Kenzo Toxunaga (Japan) – U zaljevu u Tokyu postoji veliki broj lukobrana, gatova, podvodnih stjena i desetak riječica koje se ulijevju u more. Moramo računati i na četiri različite sezone ribolova i u svakoj sezoni se brancin drugačije ponaša. Na primjer ove ribe mjenjaju teritorij i svakodnevnu ishranu ovisno o ribolovnoj sezoni te je zbog toga potrebno biti istovremeno ribolovac i lovac da bi se prilagodili određenim uvjetima koji se odvijaju na moru.

Carlos Redruello (Šprnjolska) – U svakom slučaju, neovisno o tehnici ribolova, zaljubljen sam u ovu igru, nekada su ulovi slučajni, a nekada i uspješno prepoznavanje ponašanja brancina tog dana u tim uvjetima na moru. Koristim obje taktike da bi ulovio brancina. Sve ovisi o plimi i oseki i tipu terena na kojem lovimo. Ako se radi o ravnom terenu, puno šetam i tražim odgovarajuća mjesta poput udubljenja i livada posidonije gdje je struja najjača. No ukoliko se nalazim na visokim stjenama gdje mi je kretanje ograničeno čekam najbolje vrijeme za lov na brancina.

2. Znamo da je brancina molguće uloviti sa svima tipovima varalica koje danas imamo na tržištu ali me zanima da li se bolje lovi iznad ispod površine mora? Znači topwater ili subsurface i u kojim uvjetima?

Alessandro Idini (Italija) – I u ribolovu brancina preferiram topwater varalice, jer iako slab borac brancin varalicu na površini napada eksplozivno i nasilno. Što se uvjeta na moru tiče najbolje varalicu prezentirati na spojevima pješčanog terena i kamenitog, na pješčanim terenima sa posidonijom, kamenjem, bunarima i kanalima.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Naravno zbog spektakularnosti ribolova na površini, ova mi je tehnika najdraža no to ovisi mnogo o vjetru, bistroći mora i razlici u temperaturi vode između površine i donjeg sloja. No kada želim ostvariti najbolje rezultate bez obzira na meteorološke prilike najčešće lovim sa otežanim silikoncima.

Kenzo Tokunga (Japan) – Ukoliko vidim sitnu ribu kako se zadržava na površini ili brancine kako love na površini najčešće koristim topwater varalice. No kako sam napomenuo koristim ih samo kada je riba aktivna na površini.

Carlos Redruello (Španjolska) – Ukoliko je temperatura mora dosta visoka najbolje je koristiti površinske varalice no kada je termoklinij nestabilan kao što je slučaj zimi bolje je koristiti minnow varalice koje rone od 40 cm do 1 metra dubine. Brancin napada površinske varalice i u hladnom periodu godine kao i u proljeće i ljeto. Ukoliko u studenompuše topao vjetar i na površini uočimo aktivnost sitne ribe odlično je loviti plutajućim stickbait varalicama kao i tonućim.

3. Kakvu opremu koristiš za ribolov brancina? Daj mi neke indikacije kakva bi se oprema trebala koristiti za ribolov na stjenama, a kakva na ušćima i plažama?

Alessandro Idini (Italija) – Što se tiče štapa preferiram štapove manjih gramaža, točnije do 1 unce (oz) težine bacanja dužine od 6,6 do 7,4 stopa. Role koje koristim su veličine 4000 (po Shimanu). Kao glavnu strunu koristim upredenicu od 30 libri. Koristim radije 30 libarsku upredenicu od 20 libarske radi bolje otpornosti na abraziju. Što se tiče predveza koristim debljine od 0,25 do 0,50 mm ovisno o vidljivosti, koliko je more uzburkano i podvodnim preprekama.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Štap koji osobno koristim je Illex Esturay 2,70 m, a rola Daiwa Saltiga game 3000, dok za glavnu nit koristim Power Pro 20 libri.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Uglavnom koristim stacionarne role i štapove od 2,70 do 3,30 m dužine (9-11 stopa). Gramaža štapa ovisi o veličini ribe koje mislim loviti i težini varalica koje mislim koristiti. Kao glavnu strunu koristim upredenice (PE) 16-25 libri. Ukoliko lovim na mjestima sa mnogim stjenjem i plićakom radije koristim klasični najlon 12-16 libri. Predvez koji koristim je od 20 do 40 libri ovisno o uvjetima ribolova.

Carlos Redruello (Španjolska) – Na mjestima gdje ja lovim koristim dva tipa opreme, prvi tip je srednje teška oprema gdje koristim štap dužine od 3,3 do 4,2 metra jačine izbačaja od 30 do 110 grama, uparen sa rolom 6000 po Shimanu ili 4500 po Daiwi te upredenicu nosivosti 30-40 libri. Ova mi oprema omogućava da lovim na stjenama visoko iznad površine mora i po jako valovitom moru. Na plažama i stjenama koje nisu visoko iznad površine mora koristim štapove dužine od 2,70 do 3,30 metra i težine bacanja od 10 do 45-60 grama i role veličine 4000 ili 3500.

4. Jedna od velikih predrasuda što se tiče brancina jest da je najbolje koristiti varalice maksimalno do 8-10 cm dužine, no u posljednje vrijeme nam iskustvo govori da je bolje koristiti veće varalice od 18-20 cm pogotovo za veće primjerke. Što ti misliš o tome?

Alessandro Idini (Italija) – Vjerujem da si nitko ne smije dozvoliti donošenje zaključaka o ribolovu brancina sa varalicama jer smatram da imamo još mnogo toga naučiti o ovoj tehnici ribolova. Dovoljno je samo spomenuti da sam nekoliko zadnjih brancina ulovio za vrijeme velike oseke i kada je sunce bilo visoko na nebu. Varalicu i njezinu veličinu odabirem ovisno o kojim se plijenom brancin hrani na tom mjestu u to doba godine. Na stjenjacima lovim sa varalicama srednje veličine dok na ušćima rijeka koristim mnogo veće mamce no nekada je u potpunosti suprotno. Stoga mi iskustvo govori da ne treba ništa standardizirati. Moramo još puno toga naučiti o ovom svijetu našega kralja.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Na početku sezone uglavnom koristim manje varalice, a kasnije upotrebljavam sve veće varalice sa kojima mogu dalje zabacivati, a i veća je mogućnost ulova velikog brancina iako mi se znalo dogoditi da ulovim brancina veličine varalice.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Predatori se uglavnom posvećuju lovu plijena kojeg najlakše mogu savladati i smatram da po tome moramo odabirati svoje varalice. No toga se ne moramo čvrsto držati, jer u nekim uvjetima brancin napada i jako velike varalice.

Carlos Redruello (Španjolska) – To je mit koji se ruši iz dana u dan. Ulovio sam „previše“ brancina sa Minnow varalicama 17 cm dužine. Čak smatram da je ova dužina savršena, naravno i forma varalice je veoma bitna. Meni su se najboljim pokazali modeli „slim“ ili „slender“ koji su sada dosta u modi, koje krasi akcija „wob & roll“ čija je težina od 18 do 30 grama.

5. Još jedna stvar o kojoj mnogi ribolovci raspravljaju jest debljina predveza. Mnogi koriste puno tanje predveze koji ne prelaze 0,25 mm. Što ti misliš o tome?

Alessandro Idini (Italija) – I u ovom slučaju preferiram ništa ne standardizirati, predvez odabirem ovisno o uvjetima na moru i mjestu gdje lovim. Ukoliko lovim na stjenama i po jako valovitom moru ne ustručavam se koristiti predvez debljine 0,50 mm, a ukoliko lovim na ušćima smanjujem debljinu predveza do 0,26 mm.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Ovisi mnogo o uvjetima na moru. Ukoliko lovim na većim dubinama koristim poprilično debele predveze, no ljeti i na mjestima gdje su ribe naviknute na varalice, smanjujem debljinu predveza i koristim fluorokarbon dužine dva metra ili čak lovim fluorokarbonom namotanim na špulu role.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Debljina predveza ovisi o veličini ribe i tipu terena na kojem lovimo. U Japanu koristimo predveze i do 0,60 mm debljine.

Carlos Redruello (Španjolska) – Ja mislim da to ovisi od raznih faktora: ukoliko varaličarimo na stjenjacima visoko iznad razine mora a morsko dno je kamenito preporučam jake predveze najbolje fluorokarbonske od 0,45 do 0,60 mm debljine. Na plažama, ušćima i na visokim stjenjacima bolje je koristiti lakše predveze od 0,35 do 0,47 mm debljine.

6. Prakticiraš li catch & release? Za koju veličinu ribe smatraš da bi je trebalo pustiti? Misliš li da time pomažemo ribljem fondu ili smatraš da je to demagoška propaganda kao što često mnogi ribolovci smatraju?

Alessandro Idini (Italija) – Sa brancinom imam poseban odnos i mogu ti reći da sam od 100 brancina kojih sam u zadnje vrijeme ulovio 99 pustio znači moj C&R kod kralja je gotovo apsolutan! Možda zbog toga što je ova vrsta autohtona i u stanište mu sve više prodiru ribe poput strijelke i barakude. Možda zbog toga što me za brancina vežu lijepe uspomene i sjećanja na prve ribolove sa varalicom. A možda je to samo moja pomoć moru da sačuva svoj riblji fond. Onaj tko tvrdi da je C&R samo demagogija, preporučam da se više bavi drugim stvarima, a ne tvrdnjama koje baš i ne razumije.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Da, prakticiram C&R i sve moje klijente pozivam da čine isto no ponekad si naravno priušte da odu sa ribolova sa kojom lijepom ribom. Ukoliko ne pripazimo sami na riblji fond oduzimamo priliku našoj djeci da kao i mi uživaju u ribolovu i traženju kralja.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Ja prakticiram C&R i savjetujem ga svim svojim klijentima. Kada klijent poželi ponjeti ribu sa sobom savjetujem ga da izabere ribu između 40 i 60 cm dužine jer su to najučestalije ribe i već su se izmrijestile u Tokijskom zaljevu. Istraživanje koje je provela Japan game fish association (JGFA) gdje se je riba označavala i puštala pokazalo je da velika većina riba preživi ukoliko se pravilno rukuje s njom pri puštanju. Zbog toga vjerujem da C&R mnogo pridonosi očuvanju ribljeg fonda.

Carlos Redruello (Španjolska) – Vjerujem da je C&R veoma savjestan pristup sportskih ribolovaca. Osobna mjera za brancina mi je od 42 do 45 cm (zakonska minimalna mjera u Španjolskoj je 36 cm). Ne znam koliko to može pridonjeti ribljoj populaciji no sigurno je to da svaki pušteni brancin ima mogućnost mrijesta, što znači puno brancina, a nas sportskih ribolovaca i ima puno.

7. Možeš li mi otkriti jednu tvoju tajnu? Ono što ti činiš u određenim uvjetima da bi ulovio kralja?

Alessandro Idini (Italija) – U mom slučaju to su Walk the dog varalice. Ova varalica ako je pravilno povlačimo može iritirati ribu i natjerati je na napad čak i ako ne lovi ili je sita.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Moj ključ uspjeha je sljedeći: pratite morsku struju. Ako naučiš pratiti i pronaći struju naći ćeš hranidbeni lanac i na kraju brancina.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Uvijek gledam uokolo, pratim ptice, boju vode, morske struje, uzburkanost mora itd. Uzimajući u obzir ova događanja imam dobre rezultate kao ribolovac i kao vodič.

Carlos Redruello (Španjolska) – Ne znam za drugu tajnu osim ljubavi prema ribolovu, vjeri u to što radiš te strpljivost i malo slobodnog vremena. Danas koncentracija brancina nije ni blizu onoj prije deset godina te moramo prilagođavati i mjenjati tehnike, nove strategije i koristiti nove materijale da bi ostvarili zadovoljavajuće rezultate u ribolovu.

8. Kakav ti je teren od raznih tipova terena najdraži i zašto i kada?

Alessandro Idini (Italija) – Imam sreću da živim veoma blizu odličnih terena za ribolov brancina kao što su ušća rijeka, stjenjaci i pješčane plaže. Teren na kojem najčešće tražim brancina je upravo prijelaz sa pješčanog dna na kamenito. Ovisno o meteorološkim prilikama nekad je bolje loviti na pješčanom, a nekad na kamenitom terenu. Najviše volim loviti od zore do podneva.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Zbilja ne preferiram određene terene, više slijedim ribu, pokušavam otkriti koja bi varalica bila najbolja. Moramo misliti poput brancina: „Utrošiti što manje energije da bi ulovio što veći plijen.“ Moram priznati da pomalo liči na čovjeka po tom pitanju, zar ne?

Kenzo Tokunaga (Japan) – Svaki teren mi je dobar, možda bih malu prednost dao ušćima i ribolovu s obale. U Tokijskom zaljevu najviše lovim iz plovila jer mi to omogućava da lovim 24 h na dan. Lov danju ili noću ovisi o uvjetima ribolova, a u mome slučaju i o željama klijenata.

Carlos Redruello (Španjolska) – Najviše volim loviti na stjenjacima, jer se često radi o mjestima na kojima sam lovio još kao dječak. Naravno brancine lovim i na ušćima rijeka. Plaže su mjesta na kojima ima dosta brancina no moram priznati da na ovim mjestima nisam nikada ulovio toliko brancina koliko na stjenjacima. Luke su veoma zanimljive i potrebno je koristiti mnogo lakši pribor i manje varalice da bi prevarili opreznog brancina. Što se tiče dana ili noći u sumrak ili zoru najviše posvećujem pažnju svojim zabačajima i vođenju varalice. No i noću bacajući velike površinske varalice kričavih boja ribolov zna biti jako zanimljiv. Ribolov iz plovila je možda mnogo jednostavniji jer se možemo brzo premještati, a i brancinu oduzimamo mogućnost da se brani među stjenama što ribolov sa obale čini neizvjesnijim i uzbudljivijim.

9. Koji ti se je ulov brancina najviše urezao u pamćenje i kojeg se rado prisjetiš? Možeš li mi ispričati?

Alessandro Idini (Italija) – Mnoogo je tako lijepih sjećanja no najdraža su mi kada varalicu bacim daleko van zone gdje očekujem brancina te privlačim varalicu lagano po površini. Napad na varalicu na onom mjestu na kojem smo pretpostavljali da će se dogoditi najveće je zadovoljstvo bez obzira na veličinu ribe.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Bio je to ulov brancina težeg od 6 kilograma u jako teškim uvjetima sa laganim priborom, na rtu jednog otoka na kojem sam često u ribolovu. Bio je to nevjerojatan prizor i borba no imao sam i puno sreće da je pribor izdržao.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Bio je to ulov koji pamtim jer se dogodio za vrijeme snimanja jednog DVD-a, cijela je borba snimana i metar je pokazao lijepih 97 centimetara. Ulovio sam ga Megabassovim liberrlaberom. Kada sam ga pustio išao sam provjeriti i shvatio sam da je rekordan ulov u toj klasi no nisam sve registrirao kako treba.

Carlos Redruello (Španjolska) – Ulovio sam podosta velikih brancina i svi su mi pružili veliko zadovoljstvo. No najdraži su mi ulovi sa laganim priborom sa obale, pogotovo u proljeće kada je vidljivost najbolja.

10. Nabroji mi tri varalice bez kojih ne ideš u ribolov?

Alessandro Idini (Italija) – To su Zara Spook Heddon, Pop’n Image Bill Dance Heddon i L’aile Magnet Yo-zuri.

Arnaud de Wildemberg (Francuska) – Od površinskih varalica „Illex Bonnie 128“, Minnow „Arnaud 110 white“, a silikonac „Illex Nitrosoft jerk“ clear purple 160 mm.

Kenzo Tokunaga (Japan) – Megabass X-80, Giant dog-x i Lipless bait.

Carlos Redruello (Španjolska) – Opsjednut sam površinskim varalicama a najdraži su mi: Tackle house feed shallow, Lucky Craft flash minnow 110 sp sw i Daiwa Shore line shiner 17 fg.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana