Lov sipe s obale

7 min read

PR / Broj 48 / Ožujak / 2012.

Tamniji dekori, sivi s crnim nitima i crni sa srebrnim nitima te pokojim narančastim detaljem po sebi su uspješniji u lovu sipa, naime, iz nekog meni neobjašnjivog razloga one bolje reagiraju na ovakve skosavice

Piše: Aleksandro Žmara

Zima je dobrano stegla i naglo ohladila more. I dok ne prođu „tri marčanske bure“ većina riba se neće vratiti u pliće priobalne dijelove mora. Izuzev poneke rijetke lignje izbor morskih vrsta je poprilično sužen i reduciran. Kalendarski gledano ovaj period godine je najlošije vrijeme za nas morske ribiče. Dani bez vjetra su rijetki i kad dođu obično padaju u radne dane, odnosno, u vrijeme kada zbog radnih obaveza odlazak u ribolov nije baš moguć. No nije sve tako crno (ustvari ima tu puno crnila), da se u ove hladne dane itekako dobro zabaviti, a i uloviti, pogađate, kad je crnilo u pitanju – posvećujemo se sipama.

Kada i gdje

Sipe će prve u cijelom priobalju, čak i prije riba, prići obali. Sipa je jedan od rijetkih morskih organizama koji zadržava svoja staništa u svim godišnjim dobima izuzev perioda mrijesta kada se premješta na dna obrasla algama i drugim biljem, a to se događa u proljeće. Sipa je glavonožac koji za svoje stanište odabire kamenita i muljevita dna, razne uvale sa konstantnom dubinom, najviše joj odgovaraju dubine između 2-10 metara. Za razliku od lignje koju ćemo zateći na različitim dubinama, koji put na dnu ali isto tako i u srednjem sloju te na površini, sipa se isključivo zadržava na samom morskom dnu gdje je skrivena iza kakvog kamena ili ispod stijene u zaklonu čekajući dolazak noći kad izlazi u lov. To ne znači da sipu ne možemo uspješno loviti i preko dana, dapače, ukoliko se lovu sipe maksimalno posvetimo i ispunimo neke osnovne preduvjete za uspješan lov, a to su prvenstveno odlasci u lov za oblačnih i tmurnih dana ne pretjerano niskih temperatura ili još bolje dolasci naglih toplih ciklona koje probuđuju sipin apetit, rezultat lova će ispuniti srca riblovca toplinom. Na samom početku moram napomenuti da su moja iskustva u lovu na sipe vezana za područje srednjeg Jadrana, konkretno šibenskog arhipelaga. Lov sipe u Istri i Primorju je nešto što se dosta razlikuje od ovog načina lova prvenstveno u rezultatima, odnosno, uspješnosti koja je direktna posljedica brojnosti sipe na navedenom području. Kao što sam već ranije spomenuo, mjesta na kojima ćemo tražiti sipu odnosno sam odabir lokacije za lov će biti razne dublje uvale s prosječnim dubinama od 2-10 metara gdje se obala strmo obrušava u more, još ako je dno mješovito, odnosno, prošarano kamenom i muljem ili pijeskom to su idealne lokacije za lov. Ovdje treba napomenuti da, izuzev ovakvih mjesta, sipe s dolaskom toplih ciklona i naglim porastom temperature zraka prilaze samoj obali, tj. dolaze na izrazito plitke lokacije koje su u većini slučajeva pješčane ili muljevite. Dakle, dolaskom toplih ciklona i porastom temperature zraka sipu ćemo tražiti na plitkim mjestima, uvalama prosječnih dubina od 1-3 metra, a koji put i dosta pliće. Razlog ovakve migracije sipa u izrazito plitka područja je vrlo jednostavan, a leži u činjenici da zagrijavanjem površinskog sloja mora u plićake dolazi i sitna riba odnosno sipin plijen. Ovakve situacije su dosta čest slučaj zadnjih godina kad je vrijeme postalo apsolutno nepredvidivo, a nagle su promjene temperature, česta zahlađenja i nagla zatopljenja postali normalna pojava.

Način lova sipe je s ribičke strane prilično jednostavan i na prvi pogled izgleda banalan, ali kad se upustite u nadmudrivanje s ovim glavonošcem, shvatit ćete da ništa nije crno-bijelo i da koji put taj naivan i lakom glavonožac zna itekako namučiti.

U čemu je stvar?

Dakle, osim toga što treba biti uporan, treba znati i na koji način doći do sipe, bolje rečeno, kako da naš mamac (u ovom slučaju razne skosavice) provučemo sipi ispred nosa. Primijetili ste da sam rekao (napisao): „Provučemo ispred nosa“! A zašto? Zato što je sipa glavonožac koji za razliku od lignje lovi statično, znači, leži na dnu i čeka da joj hrana prođe u neposrednoj blizini. Kad se to dogodi ona se munjevito baci na plijen. Dakle, ona ne lovi plijen na način da ga prati ili ide za njim. Iz ovoga proizlazi i naša tehnika lova koja se odvija na način da skosavicu vučemo po dnu ili neposredno iznad samog dna pretražujući sistematski kompletno područje. Izrazito je bitno da u našem pretraživanju morskog dna budemo maksimalno precizni i uporni jer metar ili dva lijevo ili desno od pravca lova zna biti itekako uspješno odnosno neuspješno. Skosavicu ćemo voditi naglim trzajima i cimanjem štapa prema gore puštajući ju da pada na samo dno. Ukoliko lovite na muljevitim i pjeskovitim dnima skosavicu možete spuštati na dno jer nema bojazni da ćete zapeti. Sipin napad na skosavicu je karakterističan i očituje se na način kao da ste zapeli za dno s jedinom razlikom što se u ovom slučaju dno miče. No kad malo uđete u štos često ćete osjetiti trenutak kad se sipa „baci“ na skosavicu osobito ako lovite upredenicom. Kad se to dogodilo obavezno pričekajte s davanjem vaše kontre 1-2 sekunde tako da sipa što bolje „legne“ na skosavicu i tek tada naglo ali nježno-mekano kontrirajte. Loveći na taj način imat ćete puno manje izgubljenih sipa, a postotak realizacije izvađenih sipa će biti skoro 100%, u suprotnom ćete imati slučajeve da zakvačenu sipu dovučete do same obale gdje na zadnji sipin trzaj obično dolazi do otkvačivanja ulova i bujice psovki s druge strane štapa. Same skosavice koje upotrebljavamo za lov sipa se po ničemu posebnom ne izdvajaju od skosavica za lov liganja osim po tome što u ovom slučaju možete zaboraviti shalow modele koji sporo tonu i isto tako sve skupe fensi modele skosavica jer bi se upotrebom istih u lovu sipa njihov radni vijek i trajanje moglo svesti na jedan ili dva ribolova dok ne obogate neki kamen na morskom dnu. Dakle, treba vam jeftina skosavica s pouzdanom čvrstom krunicom koja će najbolje odrađivati posao. Kako sam prije već spomenuo dva tipa dna na kojima lovimo sipu dužan sam napomenuti kako za čista dna često znam prakticirati malo drugačiju montažu skosavice od one uobičajene, a ona otprilike izgleda ovako, na kopču na kojoj se nalazi skosavica dodamo malo olovo u težinama od 2-5 gr u obliku suze s vrtilicom na kraju.

U nedostatku istog poslužit će i malo olovce koje se koristi prilikom drop shot montaže, odnosno, mali tungsten koji je prikazan na jednoj od fotografija. Ovo je naravno poprilično skupa varijanta montaže zbog izrazito visoke cijene tungsten otežanja tako da korištenje istog predlažem samo kao nužno zlo. Ovo olovo nam služi da bi skosavicu držalo na samom dnu, a ujedno i stvaralo oblačiće mulja ili pijeska dok izvodimo privlačenje skosavice. Ovakva prezentacija mi se pokazala izuzetno efikasnom pri vjetrovitom vremenu kada uobičajeno vođenje skosavice izgleda najblaže rečeno smiješno. Normalno, kao što sve u životu ima neke mane, odnosno, nije savršeno, tako i ovaj sistem ima jedan velik nedostatak, a taj je neupotrebljivost na teškim terenima gdje gotovo sigurno ovakav sistem ostaje na dnu zauvijek. Međutim i za ovakve terene ima lijeka a to je montaža skosavice po principu drop shot-a. U praksi bi to otprilike izgledalo ovako: na kraj upredenice se veže mali trokraki zogulin-vrtilica na čijoj se bočnoj strani veže skosavica. Pravilniji izraz bi bio kvači pošto se u ovom slučaju nećemo koristiti nikakvim bočnim predvezom već ćemo skosavicu pomoću male kopče kvačiti direktno na bočni krak vrtilice dok ćemo na njen donji krak vezati najlonski predvez od nekog tanjeg najlona (tanjeg da bismo u slučaju zapinjanja olova kidali dio s olovom dok bi skosavica bila spašena), na čijem kraju ćemo vezati malu olovnicu u obliku suze. Duljina predveza s olovom nam određuje i radnu dubinu lova, a najbolje je da sami, ovisno o terenu na kojem lovite, odredite njegovu duljinu. Inače, ovakvu modificiranu drop shot montažu možemo vrlo uspješno koristiti i pri lovu liganja na teškom i zahtjevnom terenu. Štapovi koje koristimo za lov sipa su isti oni koje koristimo i za lov liganja, s napomenom da vodimo računa ukoliko upotrebljavamo sistem s olovom da ne bismo preopteretili štap kojim lovimo, a koji je sam po sebi u manjoj gramaži. Ako je upotreba upredenice u lovu liganja bila preporučena, odnosno poželjna, kod sipe je ona apsolutni imperativ pošto se lov obavlja na samom morskom dnu. Debljine upredenice koje koristimo mogu biti nešto deblje od onih one koje koristimo za lov liganja jer nam kod sipe daleki izbačaj ništa ne znači pošto se lov u većini situacija odvija na 10-15 metara od obale. Za kraj bih još samo želio napomenuti jedno moje zapažanje o boji skosavice koja mi se pokazala izuzetno uspješna u lovu sipa, a to su tamniji dekori, sivi s crnim nitima i crni sa srebrnim nitima te pokojim narančastim detaljem po sebi. Sipa iz nekog meni neobjašnjivog razloga bolje reagira na ovakve tamnije dekore. Želim vam što uspješnije nadmudrivanje sa ovim nadasve ukusnim glavonošcem.

Bistro

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana