Najlonski parangal ili ribolov na zimskim poštama

5 min read

PR / Broj 22 / Siječanj / 2010.

Parangal smo namjerili položiti na dubinski brak. Dogovor oko destinacije je brz. To je provjerena pošta, brak ispred samostana na Glavotoku…

Piše: Karamba

Kad će ljeto ? Ovih dana često mi se motaju ovakva i slična pitanja po glavi. Prvo zabilježe najtopliji zimski dan u zadnjih 60 godina, a dva dana poslije, razlika u temperaturi prelazi impozantnih 20 celzijevih stupnjeva. Da bi stvar bila gora, Krk prekrije i snijeg u količinama koje meteorolozi ne mjere posljednjih 30 godina. U takvim uvjetima, svaki ribolovni dan je dragocjen. U neku ruku mi je i drago zbog toga, jer se u tim trenucima uvijek odabiru bliže ribolovne destinacije, koje ljeti redovito zaobilazim. Ne radi pomanjkanja ribljeg fonda, već iz neke čudne unutarnje sile, koja mi uvijek govori da negdje dalje ima više ribe…. Čudno, ali takvo mišljenje prevladava u svakom škoju, uvijek tražimo cara „na onoj punti iza.“ Prije mjesec dana ribarili smo oko Silbe, te smo u jednom lokalu, uz jutarnju kavu, sreli ribare koji su se upravo vratili sa Krka, uvjereni da se kod nas najbolje lovi, dok smo ih mi u čudu gledali, ne vjerujući svojim ušima, ali to valjda mora biti tako.

Upravo radi vremenskih (ne)prilika, odlučili smo ribolovni izlet ograničiti na parangal, ali ne onaj klasični za oslića, pasa, ražu, … već za najlonski parangal koji smo namjerili položiti na dubinski brak. Dogovor oko destinacije je brz. Idemo na provjerenu poštu, brak ispred samostana na Glavotoku. Na tom dijelu se isteže jedan ravni plato koji se obrušava tek na nekih 500 metara od obale, te je ujedno i kvalitetno označen na GPS karti. Parangal smo odlučili položiti u zoru te ga pustiti u moru 4-5 sati, iz razloga što sitnija riba na tim dubinama nije previše aktivna, te ješka zna potrajati. Ješka je standardno srdela, koju nije loše miješati i sa domaćom lignjom, koja je najbolja friško ulovljena (ovaj put smo ipak trošili onu iz škrinje)! Srdelu se reže na dva dijela, a najlakši i najbrži način je korištenje škara.

Čvor za spoj osnove sa pramom (predvezom)

Udicu zna svezati svaki ribolovac. No, dobar čvor za najlonski parangal, ključ je pravog uspjeha. On ne smije biti velik, niti grub, kako se osnova i prame ne bi petljale prilikom dizanja i polaganja parangala. Uz to, mora biti pouzdan i jak. Ovaj čvor koristim već godinama. Izuzetno je jednostavan, nikad ne popusti (prije će puknuti udica, nego da se prama izvuče iz čvora), a kad ga naučite, veže se u par sekundi. Važno je i da je zamjena udica i prama sa njime vrlo jednostavna.

Konstrukcija parangala

Najlonski parangal sastoji se od osnove debljine 0.80 mm te od prama debljine 0.50mm. Važno je ne pretjerati ni sa debljinom osnove, ni sa debljinom prame. Ovaj parangal namijenjen je za bijelu ribu, poput orade, arbuna, fratra … Udice su Mustad 2315, veličine 11 ili 12 . Razdaljina između prama je oko 3 metra. Prama je dužine 0.50 m. Najlonski parangali su svakako lovniji od klasičnih parangala, sa osnovom od konopa, ali su zato podložniji kidanju. Iz tog razloga je najbolje raditi više manjih parangala, po 50-60 udica, ili jedan veći, ali tada obvezno stavljamo centralni sinjal koji bi, u slučaju duplog kidanja, spasio ostatak.

Polaganje parangala u zoru, osim prednosti koja se odnosi na lovnost ribe, ima i jednu manu… a to je vrlo rano ustajanje. Ukoliko planiramo parangal položiti u 6 h, potrebno se ustati u 4h ! Tako smo se barem prijatelj i ja dogovorili, ali u praksi takav način obično malo kasni. Uz malo zakašnjenje, s naješkanim parangalima zaputili smo se ka Glavotoku, te položili parangal po braku, s tim da smo krenuli sa 30 m dubine, a završili na preko 40 m. Odlučili smo malo riskirati, ne bismo li uhvatili i kakvu škrpinu u grotama.

Nakon polaganja parangala, planirali smo malo i zapanulati, da skratimo vrijeme, ali je bilo dosta marete (nemirno more), te smo od tog nauma ubrzo odustali. Oko 11sati krenuli smo podići parangal, koji je zapeo već na prvom sinjalu, te je pukao na drugoj udici. Probali smo se utješiti izlikama, da je najvjerojatnije velika škrpina zavukla parangal pod grotu, iako se vjerojatnije radilo o ugoru. Otišli smo na zadnji sinjal, te počeli sa vađenjem. Parangal se vadi načinom da se prvo digne sinjal, te se pramcem vozi prema drugom sinjalu. Ni u kojem slučaju ne smije se voziti krmom.

Kada se vozi pramcem prema sinjalu, parangal se diže u ravnomjernom luku, te su šanse za kačenje bitno umanjene (vidi shemu). Ubrzo je uslijedilo snažno trzanje osnove, koje je dalo naslutiti lijepi komad. Nakon nepune dvije minute, krasna orada je bila u brodu, a zajedno sa njom i veliki smiješak na licu. Nakon nje uslijedilo je 30-tak praznih udica, te se opet začulo trzanje osnove, ali slabijeg intenziteta. Pokazalo se da je krivac bio krasan fratar, koji je iza sebe imao i brojno kvalitetno društvo. Dizanje je proteklo brzo i sa puno adrenalina, te neočekivano velikim ulovom za ovaj period. Ugodno nas je iznenadio i mrkač, koji se pohlepno bacio na ulovljenog arbunčića, čime si je sam presudio.

Nakon uspješnog vađenja parangala, isti moramo odmah očistiti od eventualnih ostataka ješke, te udice zakačiti na za to predviđeno mjesto. Sa tako obilatim ulovom u frižideru, vrlo je ugodan osjećaj vraćati se u matičnu luku, gdje slijede razgovori, podmetanja i usporedbe sa ostalom ribičkom družinom. Iako je ribolov prošao dobro, konstantno dizanje juga daje naslutiti period ribolovnog posta. Stoga nam ostaje čekati smirivanje vremena i planiranje slijedećeg ribolova.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana