NOĆNI RIBOLOV RUKOM NA FRATRE

9 min read

PRM / Broj 5 / Srpanj / Kolovoz / Rujan / 2014.

Poštovani čitatelji Praktičnog ribolova, temperature mora napokon su porasle iako se to manifestiralo mnogo kasnije nego proteklih godina te je riba napokon prešla na svoju uobičajenu ljetnu dubinu nešto bliže obali. U želji da izbjegnemo popodnevne sparine odlučili smo se za jedan noćni ribolov i to jednom vrlo tradicionalnom tehnikom koja je moram priznati sve manje prisutna u redovima sportskih ribolovaca. Gotovo da ne postoji ribolovac koji nije „prvo naučio puzati pa onda hodati“ odnosno u ribarskom žargonu naučio prvo loviti tunjicom, a zatim tunjicu zamijenio štapom. Pružili smo priliku sami sebi da još jednom osjetimo tu draž. U ovom broju pojasnit ću vam ulogu, važnost te pripremu bruma za ovakvu tehniku ribolova te vam pojasniti kako izraditi jednostavan predvez koji se najčešće izrađuje na licu mjesta.

Piše: Ivan Galzina
Fotografije: Ivan Galzina

Ribolov na ruku bilo sa olovom ili bez sve manje je prisutan jer je dostupnost i prednost štapova uvelike zamijenila taj pomalo staromodan način. Iako štap ima mnoge prednosti stari ljudi će reći da ne postoji bolji osjet od samoga prsta te da jedino tako znaju što im u datom momentu grize na udicu. Moram priznati da me ribolov sa tunjom opušta jer nisam opterećen velikim ulovom, iako ponekad zna iznenaditi, već samim užitkom i nadmudrivanjem ribe. Ribolov sa tunjom bez olova ponekad je ključan u ribolovu pojedinih vrsta koje se love isključivo u usporenom propadanju ješke kao što je šarun, ušata, bugva, cipal, lokarda te nerijetko brancin. Ovisno o terenu i dubini ponekad nam je dovoljna i sama ješka koja svojom težinom predstavlja i olovo i ješku. U ovakav ribolov odlučio sam otići na mjesto gdje „štapu mjesta nema“, a to je među konopima u marini. Marine su idealna mjesto za takvu tehniku ribolova jer postavljeni ponton koji je u većini slučajeva obrastao dagnjama, pravi hlad te je učvršćen na većim dubinama.

Svi prije navedeni čimbenici čine marinu idealnim skrovištem za pojedine riblje vrste kao što su fratri, šarazi, cipli, orade, jegulje, manji ugori i bugve pa ribolov na takvim pozicijama zna biti vrlo uzbudljiv i nepredvidiv. U ovaj ribolov poveo sam i iskusnog ribolovca na ruku, mog prijatelja Pavla, koji iza sebe ima velik broj natjecanja u ribolovu iz ruke i kako bi mi rekli „pravi je meštar na ruku“. Za ovaj ribolov odlučio sam pripraviti brum kako bi dodatno primamili ribu jer je noću ipak riba mirnija i treba je dodatno privući. Za brum sam koristio Tubertinijev pripravak za šparide i ciple koji obiluje mirisima, sirom i proteinima, a ujedno služi i kao vezivno sredstvo za na komadiće izrezanu srdelu uz dodatak starog namočenog kruha. Obzirom da smo stigli prije samog zalaska sunca imali smo dovoljno vremena pripremiti brum i ješku te u miru sačekati zalazak u predivnom ambijentu jedne Zadarske marine i ugriz prvih fratara.

Priprema bruma

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Uloga bruma sve češće ima ključnu ulogu u ribolovu pojedinih vrsta riba pa je sve popularniji u redu sportskih ribolovaca. Među prvima brum su počeli koristiti Talijani koji gotovo da ne mogu zamisliti ribolov bez njega i takvog načina primame ribe. Za razliku od ribolova na slatkim vodama u morskom natjecateljskom ribolovu nije dozvoljeno koristiti brum niti bilo kakve pojačivače okusa pa ga samim time ribolovci ne koriste toliko često. Kako sam već naveo za brum sam koristio dvije različite Tubertinijeve smjese za lov šparida i cipala koje su mi uz svoj osebujan miris i okus vrlo dobro poslužile i kao vezivno sredstvo za ostale sastojke. Tubertinijev pripravak za brum obiluje sastojcima poput škroba, ribljeg brašna, proteina, sira te pojačivača mirisa i okusa. U dodiru s morem se raspršuje ili kako mi volimo reći „dimi“ te se nošen kurentom širi dalje. Za mene svakako glavni sastojak bruma je nezaobilazna srdela koja svojim mirisom, okusom te krvlju svakako najviše doprinosi. A kao treći sastojak koristio sam i stari namočeni kruh koji mi je služio za povećanje mase jer ionako upijajući ostale mirise i okuse ni u kojem slučaju ne odmaže.

Priprema bruma

Priprema bruma u noćnom ribolovu na ruku ima ključnu ulogu, sadržaj mora biti dobro pripremljen i u pravim omjerima. Za brum sam koristio:

1 kg. Tubertinijeve pasture za orade i šarge
1 kg. Tubertinijeve pasture za ciple i šarge
1,5 kg. Svježe srdele
0,5 kg. Natopljenog kruha

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

Za pripremu ovakvog bruma prvo sam istresao oba sastojka Tubertinijevog pripravka za pasturu koji je pakiran u vrećicama od jednog kilograma te dobro promiješao kako bi se oba pripravka ravnomjerno rasporedila. Nakon toga sam dodao malo mora, svega nekoliko zahvata šakom, kako bi smjesa postala ljepljiva i bolje se povezala sa sljedećim sastojkom. Srdelu sam izrezao na komadiće te dodao u prethodnu smjesu te dobro promiješao kako bi u svakoj oblikovanoj kugli srdela bila zastupljena otprilike u jednakoj količini. Na kraju sam dodao prethodno natopljeni kruh koji povećava masu te pospješuje brže otapanje kugle. Kod brumanja vrlo je bitno držati se odabrane pozicije i često ga održavati bacanjem novoga ovisno o formaciji ribe. Ovisno o ribi koju želite loviti brum ćete formirati u određenu gustoću kugle kako bi se pravovremeno raspadao na željenoj dubini. Kako smo se mi odlučili za lov fratara i ostale pridnene ribe a dubina se kretala od nekih 7 do 10 metara kugle smo formirali u nešto tvrđe formacije kako bi sigurno došla do dna i pomalo otpuštala svoje sastojke. Prije samog ribolova izabrali smo poziciju te ubacili nekoliko kugli bruma kako bi privukli ribu prije nego spustimo udice u more.

Izrada predveza

Osnovni najlon svake tunje na motavilu je puno deblji od samog završetka, u ovom slučaju predveza. Debljina osnovnog najlona na motavilu se najčešće koristi debljine od 0,35 do 0,45 kako bi spriječili nepotrebno mršenje, olakšali namatanje tunje te pospješili osjet ugriza ribe a tako „debel“ najlon neće plašiti ribu jer je ionako predvez u izravnom kontaktu sa njom. Najčešće predvez izrađujem sa dvije udice međusobno povezane čvorom bez perlica jednu iznad druge udaljene nekih 20 do 30 centimetara jer dužina samih piceva nije velika a kako se radi o nešto debljem najlonu neće dolaziti do mršenja pa nije potrebna uporaba križnih perli. Više preferiram da su mi udice odmaknute jedna od druge kako nebi dolazilo do nepotrebnog mršenja a i u sličajevima kad se ulovi jedna riba ostaje dovoljno prostora da druga nesmetano zagrize. Predvez je dužine od jedog do dva metra ovisno koliko svaki ribolovac želi udaljiti udice na predvezu od osnovnog debljeg najlona kako bi što manje plašio ribu.Predvez je ujedno i shock leader jer kako se udice nalaze na kraju ostatak tanjeg najlona povećava udaljenost od debljeg osnovnoh i na taj naćin amortizira i manje plaši ribu.Obzirom da smo lovili po noći kada je vidljivost najlona minimalna pa možemo koristiti nešto deblje najlone, za predvez sam stavio flourocarbon debljine 0,21 a preporučam ne koristiti tanje od 0,20 odnosno deblje od 0,23 iz razloga što nas uvijek može iznenaditi i pokoja veća riba. Udice sam koristio nešto deblje modele poput Sasame CAIRIO i SODE veličine od 2 do 4. jer neki tanji modeli nebi izdržali nerijetki napad manjeg ugora ili orade. Spoj osnovnog najlona i predveza spajam već provjerenim čvorom za shock leader bez nepotrebnih vrtilica koje bi u ovom slučaju samo smetale jer bi stvarale dodatan uteg na sredini predveza pa bi u propadanju kroz more moglo doći do mršenja najlona.

Ješka u funkciji olova

Kako smo lovili sa pontona koji se nalazi na nekih 7 do 10 metara dubine nije bilo potrebno zabacivati već samo spuštati niz lance i konope obrasle dagnjama koji se protežu do samog dna a savršena su staništa i mjesto za hranjenje brojnim ribama. Na takvim mjestima često vidimo veće primjerke orada i piceva kako se „dignu“ do same površine čupkajući komadiće hrane sa obraslih lanaca ali su vrlo plašljivi i prepredeni po pitanju ulova. Obzirom da je tu većer bilo dosta prometno jer se održavala regata pa su jedrilice stalno pristizale riba je bila dosta uplašena pa su nešto veći fratri počeli gristi tek kasnije kad se situacija malo primirila. Za ješku smo koristili srdelu i neizbježnu dagnju te nam se u ovom slučaju dagnja pokazala puno korisnijom obzirom da su većinu lovine sačinjavali lijepi fratri. Kako po noći sitna riba baš i nije aktivna dagnju nije bilo potrebno dodatno učvršćavati silikonskim koncem već samo dobro postaviti na udicu . Obzirom da na predvezu imam dvije udice najčešće ne koristim olovo jer sama težina ješke ponekad je dovoljna za lagano propadanje kroz more, a nekad ugriz ribe primjetim po laganom natezanju najlona na moru u situacijama kad riba jednostavno otpliva sa ješkom jer je olovo ne zateže. Kako u ovom slučaju „leteće“ ribe poput šaruna, lokarde i ušate nije bilo a kurenat je malo pojačao stavili smo mala brzo-montirajuća olova od svega nekoliko grama kako bi lakše usmjerili i zadržali udice na dnu, te smo brum formirali u malo kompaktnije kugle kako bi se „otapale“ na samome dnu. Olovo montiram svega nekoliko centimetara od čvora koji spaja dva pica kako bi na dnu udice bile malo podignute od dna. Nakon što se buka brodskih motora i škripanje pontona malo primirila pojavili su se i prvi veći fratri kojima je odgovarao sistem sa olovom od 5 grama. Sitnije ribe gotovo da nije ni bilo pa je trebalo imati dosta strpljenja jer je trebalo sačekati da se pokoji fratar ohrabri prići iz sjene pontona.

Chris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter ElvaChris standing up holding his daughter Elva

U ovakvom ribolovu nije poželjno držati najlon napetim već lagano popustiti jer fratar u naletu vrlo dobro će vam dati do znanja kad trebate dati kontru, jer u večini slučajeva na napeti najlon neće imati hrabrosti ugristi. Ribolov iz ruke vrlo je opuštajući i zahvalan po pitanju opreme, jer ne zahtjeva nošenje nekoliko štapova, teških stalaka i ostale opreme, ali isto tako mora biti precizno odrađen.

U ribolovu iz ruke faktor sreće je puno manji, ribu morate uloviti nešto snažnijom kontrom ruke dok će štap svojom elastičnošću to nekad učiniti umjesto vas. Svakako preporućam da većernje ljetno osvježenje potražite u ovakvoj tehnici ribolova bilo da lovite sa obale ili broda nećete otići „praznih ruku“.

Niti jedan dio Praktičnog ribolova i Praktičnog ribolova more ne smije se reproducirati bez pisane dozvole izdavača. Uredništvo ne odgovara za stavove i moguće krive navode u autorskim tekstovima. Copyright © 2023 Praktični Ribolov | Sva prava zadržana